Hrvatski glazbenici pokrenuli tužbu protiv Hrvatskog Telekoma i Deezera

Oglas

HGU KONEFERENCIJA_01Nakon višegodišnjih neuspješnih pregovora hrvatskih glazbenika s diskografima oko pozicioniranja na internetskom tržištu te pravednoj i zakonski reguliranoj eksploataciji snimaka, Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) je u ime gotovo 7000 svojih članova pokrenula sudsku tužbu protiv Hrvatskog Telekoma u borbi za izvođačka prava na internetu. Na današnjoj konferenciji za novinare Predsjedništva Hrvatske glazbene unije održanoj u zagrebačkom Matis Absolut Loungeu, glazbenici su pojasnili zbog čega je pokrenuta tužba i kako je došlo do nelegalnog korištenja njihovih snimaka na internetu.

Glazba se sluša zbog glazbe i glazbenika, a riječ music je najčešće upisana riječ na internetskim tražilicama. Sedam od deset najtraženijih osobnih imena na tražilicama su pjevači ili pjevačice, a do njih ne dolazi nikakav ili gotovo nikakav prihod s interneta. Upravo zato su Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Hrvatska glazbena unija (HGU) inicirale pregovore s diskografskom udrugom HDU u želji da se međusobni odnosi na hrvatskom digitalnom tržištu utvrde dogovorno i kako bi u digitalnu revoluciju hrvatska glazba krenula ujedinjena.

Četverogodišnji pregovori s diskografima kojima su predložena brojna kompromisna rješenja nisu urodila plodom, a HDU i dalje poziva izvođače da odustanu od svojih zakonskih prava, te da prihvate činjenicu da će od distribucije glazbe na internetu, potencijalno najbogatijeg tržišta u povijesti svijeta, daleko najviše zarađivati posrednici u distribuciji glazbe, dok će kreativci, autori i izvođači, u tom cijelom poslu proći daleko najgore.

Iako nemaju pravo prodavati snimke na internetu bez izričite dozvole svih izvođača na snimci, godinama su diskografi jamčili Hrvatskom Telekomu i glazbenom servisu Deezeru da raspolažu pravima svih izvođača čije se snimke nalaze u njihovoj ponudi i da su oni sva svoja zakonska prava ugovorno prenijeli na diskografe. To bi značilo da su izvođači, primjerice, 1960. ili 1970. godine ugovorno prenijeli diskografima pravo za korištenje njihovih izvedaba na internetu desetljećima prije nego što je Internet uopće izmišljen. Kako je duhovito na jednoj društvenoj mreži napisao jedan glazbenik, direktori diskografskih kuća vole svake godine voziti najnoviji model auta, a istovremeno vole zauvijek “voziti” ugovor iz 1960. godine. Kada je zatraženo da diskografi taj navodni prijenos prava dokažu konkretnim ugovorima, diskografi su ih odbili dati na uvid HUZIP-u i HGU, pa čak i neovisnoj pravnoj komisiji koju su izvođači i diskografi zajednički imenovali.

“U nekoliko smo navrata upozoravali Hrvatski Telekom i Deezer da distribuiraju nelegalne snimke te da zatraže na uvid ugovore na osnovi kojih su im diskografi prenijeli prava izvođača kojima uopće ne raspolažu. Nakon što su se oglušili na naše zahtjeve, Upravni odbor HUZIP-a, uz jednoglasnu suglasnost Odbora za glazbu HUZIP-a i podršku Predsjedništva i Glavnog odbora HGU, donio je odluku da HUZIP pokrene sudsku tužbu protiv Hrvatskog Telekoma i Deezera zbog neovlaštene i nelegalne distribucije snimaka putem glazbenog servisa Deezer. Ta je tužba pokrenuta početkom lipnja. Ako Deezer zbog te tužbe zaista odluči napustiti hrvatsko tržište nama će biti iznimno žao, ali to će biti isključivo odgovornost diskografa koji su namjerno doveli Deezer u zabludu“ – izjavio je Nikša Bratoš, glazbenik i producent, Predsjednik Hrvatske glazbene unije, te član Odbora za glazbu Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava.

Prema istraživanju objavljenom u Francuskoj, od 9,99 eura koliko stoji Premium pretplata za streaming servis Spotify, svi glavni izvođači, na svim snimkama koje se preslušaju tijekom mjeseca, međusobno dijele tek nešto više od 40 centi, dok prateći glazbenici ne dobivaju ništa. Slično je kod iTunesa gdje od iznosa 1,99 eura po pjesmi glavni izvođači dobivaju prosječno 8 centi, a prateći glazbenici opet ništa. Upravo zbog te neodrživosti sadašnje situacije u EU je pokrenuta akcija Fair Internet for performers, kojom se, u ovom posve novom modelu distribucije glazbe, zahtjeva zakonodavna zaštita izvođača i njihovih prava na pravičnu naknadu na internetu.

U Hrvatskoj je situacija za izvođače još gora nego što je to pokazalo francusko istraživanje. Diskografi nemaju uredne i jasne ugovore s izvođačima i ne isplaćuju naknadu od interneta čak ni mnogim glavnim izvođačima. Od 150.000 snimaka na kojima sudjeluju hrvatski glazbenici, prema procjenama koje su iznjeli iz HGU, diskografi i izvođači međusobno su riješili prava sukladno zakonu na možda svega 2 – 3 posto snimaka, dok se preostalih 98 posto na internetu eksploatira nelegalno, bez ugovora i bez zakonske osnove, te se radi o piratstvu.

HUZIP je predložio Hrvatskom Telekomu i Deezeru da se izvođačka prava glazbenika na internetu zaštite kolektivno, jednim ugovorom, s obzirom da takvu mogućnost predviđa hrvatski zakon. Na taj način svi bi izvođači, i glavni i prateći, ostvarili pravednu naknadu od komercijalne eksploatacije snimaka. Diskografi na tu mogućnosti nisu pristali, te prijete povlačenjem svih snimaka s interneta ukoliko Deezer izravno s izvođačkom udrugom riješi sva izvođačka prava na svih 150.000 snimaka. Na taj način su u stvari Deezer i HT ucjenjeni, a njihova dobra namjera da investiraju u razvoj digitalnog tržišta u Hrvatskoj završila je sudskom tužbom.

“U ovom trenutku ovo nije borba za novac jer njega na internetu ima malo, već se radi o konceptu, odnosno pozicioniranju na internetskom tržištu. Diskografi pokušavaju u digitalnom okruženju zadržati odnose iz analognog doba, a streaming tretirati kao komadnu prodaju nosača zvuka, iako se više ne “trguje” niti komadima, niti nosačima zvuka, već virtualnim zvučnim zapisom na kojem postoje tri prava – autorsko, izvođačko i diskografsko, koje u pravilu pripada onome tko je inicirao i financirao snimanje određene pjesme. Unatoč činjenici da izvođači često sami financiraju snimanje, diskografima se ne osporava naplata diskografskih prava, ali im se osporava pravo da naplaćuju i zadržavaju za sebe izvođačka prava, ako za to ne postoji valjana pravna osnova. A to da u ogromnoj većini slučajeva ta pravna osnova ne postoji, i da se diskografi lažno legitimiraju kao „vlasnici“ izvođačkih prava, dokazat ćemo u sudskom postupku. Tu su u stvari HT i Deezer kolateralne žrtve, zakon propisuje da su za kršenje prava krivi oni koji nude snimke na internetu, a to du oni, i nismo mogli tužiti nikog drugog. Ali za cjelokupnu situaciju su krivi isključivo diskografi, koji misle da se neke stvari mogu ostvariti galamom, ucjenom i nasiljem, mimo postojećih zakona. Ovaj postupak će dokazati da je Hrvatska ipak pravna država, i da nasilnici ne mogu gaziti tuđa prava“ – dodao je Paolo Sfeci, Dopredsjednik HGU i Dopredsjednik HUZIP-a.

Izvođači žele uspješno i unosno digitalno tržište, po mjeri svih sudionika koji su sudjelovali u stvaranju uspjeha neke pjesme i vlasnika svih prava na snimci te pjesme. Digitalna prodaja glazbe u Hrvatskoj nije ugrožena time što izvođači traže svoja prava i svoj novac, nego time što diskografi neovlašteno od Deezera naplaćuju i novac izvođača, te ne žele dogovor po kojem bi izvođačima pripalo ono što im po zakonu i po pravdi zasluženo pripada. Hrvatski su glazbenici uvjereni da je put sukoba s izvođačima i autorima koji su izabrali diskografi duboko pogrešan i da će svi oni koji se ne prilagode novom vremenu i novim okolnostima vrlo skoro propasti. Nestankom “diska” i sama riječ diskografija postaje anakronizam, pa je logično i da diskografi nestanu s povijesne pozornice, a pojave se neke nove tvrtke, koje će biti bolja i više prijateljska potpora glazbi i glazbenicima u njihovim karijerama.

“Naš je cilj da na internetskom tržištu kreativci, dakle autori i izvođači, budu na vrhu, a ne na samom dnu hranidbenog lanca. Naš je cilj da svi glazbenici čije se snimke eksploatiraju na internetu ostvare i neku naknadu od te eksploatacije. Glazbenici su isključivo svojim pjesmama, talentom i radom, sagradili diskografiju i glazbenu industriju, a sada grade internet, najveću industriju u povijesti“ – izjavila je Mirela Priselac, Predsjednica Glavnog odbora HGU i članica Odbora za glazbu HUZIP-a.

U Matisu su se okupili brojni eminentni glazbenici i umjetnici kako bi podržali inicijativu i potakli na što brže i pravednije rješenje višegodišnjeg sukoba s diskografima. Zvonimir Stanislav, glazbenik, dugogodišnji član Simfonijskog orkestra HRT-a, te Predsjednik Upravnog odbora i direktor HUZIP-a, prof. Goran Končar, glazbenik, dugogodišnji solist Londonske filharmonije i Simfonijskog orkestra HRT-a, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te Predsjednik Hrvatske udruge orkesatralnih i komornih umjetnika, prof. Neven Frangeš, glazbenik, dugogodišnji član BP Conventiona, profesor scenske glazbe na Akademiji dramskih umjetnosti, Olja Dešić, glazbenik i producent, član grupe Neno Belan & Fiumens, Dopredsjednik HGU, Husein Hasanefendić, glazbenik, autor i producent, član grupe Parni Valjak, član odbora za glazbu HUZIP-a, Selma Muftić Pustički, članica Simfonijskog orkestra HRT-a, članica Odbora za glazbu HUZIP-a, Sanja Doležal- Šarić, glazbenica, pjevačica grupe Novi fosili, članica Odbora za glazbu HUZIP-a, Goran Karan, glazbenik i autor, član Odbora za glazbu HUZIP-a, Hari Rončević, glazbenik i autor, član Odbora za glazbu HUZIP-a, Andrej Babić, glazbenik i autor, član grupe Markiz, tajnik središnjice HGU, Zvonimir Bučević, glazbenik, član grupe Boa, član Odbora za glazbu HUZIP-a, Jadranka Krištov, glazbenica, prateći glas na velikoj većini hrvatskih hitova, Kristina Delfin- Kanceljak, pravna savjetnica HGU te Mario Kapetanić, glazbenik i voditelj pravne službe HUZIP-a, zajedno su stali u obranu svojih zakonskih prava, te u ime brojnih kolega podigli glas u borbi za novo i pravednije doba internetske distribucije njihovih djela.

Ček dis aut