Jennifer Reid izvodi balade industrijske revolucije u MSU

Oglas

j reidZa mnoge iznenađujuća zvijezda izložbe „Sve budućnosti svijeta“ 56. Venecijanskog bijenala, koji još traje, je a capella vokalna performerica Jennifer Reid s programom „Broadside and Ballads of Industrial Revolution“ koji izvodi u okviru konceptualnog projekta poznatog engleskog umjetnika Jeremya Dellera.

Reid nastupa u dvorani Gorgona zagrebačkog MSU-a, u petak, 30. rujna, u 20 h.

Izvođenje balada s radničkom teamatikom kako to radi Jennifer Reid zaslužuje posebnu pažnju i to ne samo zbog njene dojmljive interpretativne moći, već kao umjetnice koja je učinila sve da ovaj projekt privuče veliku pozornost publike u Centralnom paviljonu bijenala. Njezin nastup priziva humanost koje nam u današnjem (post) digitalnom i post kapitalističkom dobu često nedostaje: humanost koja se izgubila u korist velikih brojki, a na štetu kvalitete, u korist općenitosti, a na štetu posebnosti, u korist komodifikacije, a na štetu trajnih vrijednosti i na koncu, tužno je reći, u korist moćnih i bogatih, a na štetu proletarijata ili onog što je od toga ostalo, a još uvijek ima vezu s industrijskim radom i radničkom klasom, s onima (prema Marxu) koji ne posjeduju kapital i koji prodaju svoj rad kako bi preživjeli.

Jennifer Reid u svojoj kratkoj, ali uzbudljivoj karijeri odredila se prema istraživanju povijesne glazbene baštine Manchestera, jednog od paradigmatskih primjera snage i moći industrijske revolucije 19. st. u Velikoj Britaniji. U konkretnom slučaju to doslovno znači izučavanje glazbene forme balada kao tada popularnog narativnog oblika za širenje informacija o nedaćama koje su snašle radništvo i općenito stanovništvo toga vremena, a koji su tek osvještavali svoju nezahvalnu poziciju u odnosu prema industrijalizaciji, konkretno manufakturnom radu, vlasnicima proizvodnog kapitala, ali i profita.

Jennifer Reid prepoznaje vrijeme industrijske revolucije 19. st. i u današnjem statusu radništva koje, u okolnostima zapadnjačkog neoliberalnog kapitalizma i slobodnog tržišta te zamiranju industrijskog rada, svoju teško stečenu zaradu nema priliku akumulirati u kapital stvoren tim radom. Za nas, u ekonomski nestabilnoj zemlji koja je još uvijek u društvenim promjenama, tema eksploatacije rada, vulgarnog kapitalizma, dominancije prekarijata i kapitala nastalog na prevari u procesima pretvorbi društvenog u privatno vlasništva stihovi ovih balada zvuče više nego aktualno i opominjuće.

Ček dis aut