Srpski „Ivanov“ i slovenska „Ilijada“ gostuju u ZKM-u

Oglas

Zagrebačko kazalište mladih u svibnju ugošćuje dvije inozemne, regionalne predstave: Čehovljeva „Ivanova“ Narodnog pozorišta u Beogradu i Homerovu „Ilijadu“ Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana, Mestnog gledališča ljubljanskog i Cankarjeva doma.

Predstava „Ivanov“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat, bit će izvedena u subotu, 6. svibnja u 20 h. Zašto je prva izvedena drama (1887) Antona Pavlovoča Čehova i danas aktualna, u razgovoru za „Politiku“ objašnjava redateljica Tatjana Mandić Rigonat: „U toj drami mladi Čehov stvara jedan od najkompleksnijih likova svjetske književnosti, lik idealista Ivanova, poštenog, obrazovanog čovjeka, koji se borio protiv vjetrenjača, koji je neumorno radio za desetoricu, koji je bio optimist, u budućnost gledao s povjerenjem (…), a onda se u njemu nešto polomilo, pukla je neka opruga u biću i našao se u situaciji da mu duša drhti od straha pred sutrašnjim danom, da ne razumije više ni sebe ni ljude oko sebe. U godinama kada bi trebao biološki prštati od života umoran je i dušom i tijelom. Ivanov za svoj problem krivnju ne traži u drugima, društvu, sredini u kojoj živi, nego u sebi i to je njegovo hiperpoštenje. Ali sredina i društvo su, naravno, prisutni i obezvređuju svaki idealizam, trud i poštenje. Živimo okruženi ljudima, u mreži smo ljudskih sudbina i odnosa. Samo, Čehov se ne bavi eksplicitnom kritikom društva. On prekida proročki propovijedni i moralistički glas u ruskoj književnosti. Za mene je on pisac egzistencijalnog očaja. Duhovitih, dubokih uvida u ona područja ljudske egzistencije koja se ne daju svesti na jednu ideju ili teoriju. Čehov je pjesnik beznađa. Beznađe je možda to raspoloženje koje je ponovo izbacilo Ivanova na svjetsku scenu.”

Glavne uloge tumače Nikola Ristanovski, Nada Šargin i Hana Selimović.

Predstava „Ilijada“ nastala po Homerovu predlošku, u režiji Jerneja Lorencija gostovat će u okviru programa Europsko kazalište u ZKM-u, u utorak, 9. svibnja,  u 20 h.

Uprizorujući cjelovit tekst „Ilijade“, redatelj Jernej Lorenci i glumačka ekipa čuvaju „ narativnu ukupnost priče te njezinu vremensku i značenjsku otvorenost, umjesto vjerna preslikavanja slikovitih i detaljno opisanih krvavih ratovanja i olimpskih prilagodbi inscenacijskog potencijala opsežne građe – njegov tekst i kontekst – tražeći u onom što može predstavljati temelj zapadne civilizacije.” (Delo) Riječima redatelja Jerneja Lorencija, „Ilijada je praosnova i izvor Europe. Njezin začetak. Njezino prvo sjeme, njezino prapočelo, njezin niski start i visoki cilj. Ilijada je prvi ep Europe, praroman, praopera, praspektakl, prvi MTV. Ilijada je dio svih nas. Svi znamo za Zeusa i Heru, Atenu i Aresa, Helenu i Parisa. Zašto je Ilijada tako duboko utkana u europsku civilizaciju? Odakle opčinjenost suvremenoga čovjeka prastarom pripoviješću, odakle čuđenje nad naizgled davno izumrlim junačkim, herojsko ljubavnim, ambiciozno fatalnim? Kako je moguće da je to veliko, gotovo božansko književno djelo postalo kanonom, dogmom, domalo zakonom i uzorom svemu što slijedi kad je sadržaj Ilijade međuljudska klaonica? I gdje su danas junaci koji bi se mogli uspoređivati s onim starima? Je li se svijet smanjio toliko da mu je dovoljan jednostavan, neambiciozan čovjek, koji ne stvara povijest, nego samo život? Privremen, skroman, svakidašnji život? No Ilijada je dio svih nas. I, je li moguće da se zajednica, koju nazivamo državom, ne temelji na krvi? Da ne bude na štetu drugoga? Da ja – Jernej – ne živim nauštrb drugoga? Nije li svaki oblik kolektivizacije opasan? A opet: nikad nisam sam, ni u kazalištu ni u životu. Nedvojbeno: Ilijada je dio svih nas.”

Uloge tumače Jure Henigman, Nina Ivanišin, Marko Mandić i dr.

Predstava „Ilijada“ je dobila tri Borštnikove nagrade i to za skupnu igru (glumački ansambl); za oblikovanje svjetla (Pascal Meratu) i Jetta Ostan Vejrup za ulogu Here. Jernej Lorenci je dobio Nagradu časopisa Politika za najbolju režiju na 49. festivalu BITEF u Beogradu. Na Međunarodnm festivalu u Torunu u Poljskoj nagrađena je Grand Prixom te Nagradom kritičara i novinara.

Oglas