Tri predstave na sceni Amadeo: ‘Bife Titanik’, ‘Gusle moje električne’ i ‘Posljednja Freudova seansa’

Oglas

bife titanik (foto Eurokaz)

U sklopu programa scene Amadeo u Zagrebu, u nedjelju 17. srpnja, u 21 h, u prostoru Eurokaza, Dežmanov prolaz 3, održat će se predstava ‘Bife Titanik’ u režiji Branka Brezovca, a ostvarene u produkciji Eurokaza.

Kazališni projekt „Bife Titanik“ kompilacija je triju scenski priređenih tekstova: pripovijetke „Bife Titanik“ Ive Andrića, etičkog traktata „Strah i drhtanje“ Sørena Kierkegaarda i monologa Grofice iz romana „Ljubavnik u Bolzanu“ Sándora Máraija.

To je komorna predstava složene, spektakularno akribične scenske mašinerije za dva glumca, glumicu i filozofa. Žanrovski, to bi se dalo sažeti u pomalo nategnuto određenje projekta kao scenske suite, pa se tako više pomišlja na sudare i kontraste tempa, ritmova i ugođaja nego na slaganje u tematskim planovima i prema njima.

Glume Jelena Miholjević/Suzana Brezovec, Zlatko Burić, Domagoj Janković, Borna Baletić i Ana-Marija Filipec. Ulaznica stoji 100 kn.

gusle (foto teatar Binocular)
U ponedjeljak, 18. srpnja i u utorak 19. srpnja, od 21 h, u atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja nadaje se zvukoplov, odnosno tetno (techno+etno) performance „Gusle moje električne“ Željka Vukmirice i Valenta Samardžije u režiji Borne Armaninija i produkciji Binocular teatra.

Ovako zapisuje Željko Vukmirica:

„Zahvaljujući tehnološkom razvoju svijet je postao globalno selo. Uključim svoje osobno računalo, upišem New York i šećem ulicama, razgledam galerije i čujem uličnog glazbenika. Isto tako Njujorčanin upiše Dubrovnik i prošeće Dubrovnikom, razgleda muzej i čuje glazbenika koji svira linđo na ljerici. UNESCO je shvatio kako su linđo, bećarac, ganga, gusle, sopile, tamburica, klapa, nijemo kolo… nematerijalna baštinska vrijednost koja ovom Njujorčaninu pomaže razumjeti Hrvata, pa je UNESCO zaštitio te hrvatske vrijednosti. Poznajem li ja vrijednosti po kojima me prepoznaje Kinez? Slušam strane narodne, a ništa ne znam o svojima. Ganga na sanskrtu znači himna, a ganghati znači pjevati svete vedske tekstove himničnim načinom. Grleno pjevanje koje djeca na Tibetu vježbaju od svoje pete godine, glas koji podsjeća na glas žrtvenog janjeta ili koze (tragos, jarac). Isti ganga (Tragos) način postoji u Rajastanu, Kurdistanu, Iranu, Hrvatskoj, Irskoj, Welsu i kod Indijanaca na američkom kontinentu. Kolega Valent i ja zaronili smo u dosad najmanje istražene etno obrasce, koje smo uključili u struju da ih cijeli svijet čuje. I pred nama se otvorio rudnik dijamanata. Sirovo bogatstvo koje treba brusiti…“

Glumi Željko Vukmirica, a Valent Samardžija svira električnu šargiju i električnu gitaru. Cijena ulaznice je 70 kn.

freud (foto Mladen Pobi)

U srijedu, 20. srpnja i u četvrtak, 21. srpnja, od 21 h, u atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja igra predstava „Posljednja Freudova seansa“ Marka St. Germaina, u režiji Marka Torjanca i produkciji Planet Arta.

Godina je 1939. Europa je u kaosu drugog svjetskog rata, a mi svjedočimo neobičnom susretu oca psihoanalize Sigmunda Freuda (Marko Torjanac) i svjetski poznatog pisca „Kronika iz Narnije“ C. S. Lewisa (Franjo Dijak). U neminovnom srazu dvaju svjetonazora, ova dva velika uma, ateist Freud i vjernik Lewis sukobljavaju se oko velikih pitanja: Postoji li Bog? Ako postoji, zbog čega je svijet pun nesreća, bolesti, ratova…? Zbog čega opstaje zlo, ako je dobro ono što je ispravno? Jesu li naši životi samo reakcija na naše primarne odnose s roditeljima ili pak postoji istina koja je veća od onoga što možemo pojmiti? Jesu li nam možda odgovori na dohvat ruke i što nam oni donose…?

Cijena ulaznice je 70 kn.

Ček dis aut