Jazz Time Rijeka, najdugovječniji festival jazz glazbe na Kvarneru, i ove godine još jednom postaje središte glazbenih zbivanja u Rijeci.

Jazz Time Rijeka manifestacija je od iznimnog značaja, koja se svojom tradicijom etablirala ne samo na razini grada Rijeke već i cijele države, te svojim predanim radom i promocijom glazbe i kulture kontinuirano napreduje iz godine u godinu.

Damjan Grbac

Jazz Time pokrenut je davne 1992. godine na inicijativu prof. Doriana Hattea, viziju festivala koji je ugostio svjetska jazz imena i sve najbolje hrvatske jazz glazbenike gradio je Vladimir Gašparović, a nakon što nas je Gašo prerano napustio, ulogu umjetničkog direktora preuzeo je riječki džezist Damjan Grbac. Grbac možda najbolje zna kolika je čast biti dio duge tradicije međunarodnog jazz festivala kakav je Jazz Time Rijeka stoga smo, kao sjajan uvod u njegovo 27. izdanje, odlučili otkriti više o trudu, entuzijazmu i ljudima koji stoje iza festivala.

Jazz Time Rijeka festival ove godine broji svojih 27 godina postojanja i tradicije. Za nekoga tko do sada nije otkrio njegove draži, kako biste u nekoliko riječi predstavili i približili ovu manifestaciju?

Zanimljivo, raznoliko, egzotično, upravo JazzTimeRijeka nudi zanimljiv program svih 26 godina. Na festivalu su nastupali brojni domaći i strani glazbenici koji su približili jazz glazbu svim zainteresiranim posjetiteljima. Cilj je da se i dalje kroz Festival promovira jazz glazba i njezine draži i da se kroz raznolik program dođe do nove publike i do novih zaljubljenika jazz glazbe.

Oni koji godinama prate rad i razvoj festivala nužno se s nostalgijom prisjete onoga koji mu je udahnuo dušu, pokojnog riječkog jazzera, skladatelja i producenta Vladimira Gašparovića Gaše. Sigurno je bio izazov nakon njega nastaviti razvijati viziju festivala?

Dorian Hatta započeo je Festival, a Vladimir Gašparović Gašo vodio Festival do 20. izdanja. Naravno da je teško nastaviti manifestaciju koja ima svoj prepoznatljiv stil i način organizacije, ali naslanjanjem na bazu pokušavamo nadograditi sam Festival na način da ga unaprijedimo i da on ima svoju svrhu predstavljanja jazz glazbe u društvu.

2.Jazz time Rijeka,Guvernerova palača, 1993.
ESGroup, Henry Radanović – bas, Tonči Grabušić – bubnjevi, Smiljan Kirinčić – klavir & Elvis Stanić – gitara)/foto: iz arhive Novog Lista

U ovih šest godina koliko vodite festival, koje biste svijetle trenutke izdvojili kao posebno drage i zanimljive?

Mogu izdvojiti zadnja dva Festivala s kojima smo napravili značajan korak u organizacijskom smislu. Također s time dolazi tu i onaj glazbeni dio u kojem smo pronašli različite grupe, bandove sa različitim stilovima jazz glazbe i tim spojem krenuli još više u otvaranje Festivala prema široj zajednici.

Prošle godine predstavljena je i obljetnička monografija festivala. Recite nam riječ više o ovom izdanju.

S obzirom da imamo jedan od najstarijih jazz festivala u Hrvatskoj i regiji, uobličili smo dvadeset i pet godina Festivala u monografiju s kojom smo se osvrnuli na sve godine njegovog postojanja. Monografija je koncipirana da bude predstavljen rad Festivala. Kroz razne novinske članke, arhivu plakata i fotografija te popis svih izvođača napravljen je presjek svih izdanja i na taj način ovjekovječili smo 25 godina JazzTimeRijeka festivala.

Na koji način se festival razvijao tokom posljednjih godina? Je li se njegova publika mijenjala zajedno s njim na neki način? Privlači li samo zaljubljenike u ovaj žanr glazbe ili se pokazalo da iz godine u godinu festival odgaja vlastitu jazz publiku?

Imali smo raznih i vrlo različitih godina u kojima smo imali i problema i onih lijepih trenutaka. Nije nas zaobišla ni riječ „kriza“, tako da smo imali jako teških trenutaka, ali pokušavali smo se izvući te smo nakon toga imali vrlo uspješne Festivale. Taj uspjeh računam po broju zainteresiranih posjetitelja, po zadovoljnim glazbenicima koji su nastupali, po zadovoljnim tehničkim osobljem te svim ostalim zaljubljenicima u jazz glazbu.

Cilj Festivala je da se glazba predstavi široj potencijalnoj publici i da se time dobije status u društvu i jazz glazbe i samog Festivala koji ju promovira. U svakom svjetskom kulturnom društvu jazz glazba ima svoje mjesto, a upravo i mi to pokušavamo – da dobijemo što više poklonika, pobornika, te da se jazz glazba stavi na viši nivo u Rijeci, gradu koji će 2020. godine biti Europska prijestolnica kulture, a i u samoj Hrvatskoj i regiji.

Monografija JazzTimeRijeka

Svjedoci smo svojevrsne renesanse jazza u Hrvatskoj, a područje Istre i Kvarnera pokazalo se kao izuzetno plodno tlo za njegove afinitete. Što je posebno u toj lokalnoj klimi primorske jazz scene?

Činjenica je da su se u zadnjih deset do petnaest godina na području Istre i Kvarnera dogodile velike promjene i nastala je svojevrsna jazz scena. Posebno na riječkom području nastali su mnogi autorski projekti. Rezultat tome je i prisutnost jazz festivala, klupske svirke koja je predstavila jazz i na toj bazi mnogi glazbenici završili su fakultete i imaju svoje vlastite autorske projekte. To je izvrsno s obzirom da se dogodila sinergija onih koji promoviraju jazz glazbu te onih koji ju izvode. Najljepši je dokaz da je i JazzTimeRijeka pridonio tome i da su upravo ti glazbenici stasali i nastupaju na Festivalu.

S obzirom na činjenicu da ste i sami jedan od naših sjajnih jazz glazbenika, da li biste mogli odrediti što za naše glazbenike znače festivali poput ovoga? Sjećate li se svog prvog nastupa na Jazz Time festivalu?

Mislim da festivali znače puno, od nastupa na sessionima, nastupa na manjim i velikim pozornicama. Festivali su tu uvijek da predstave mlade izvođače, da im daju priliku da budu vidljivi kroz promociju i da predstave svoju glazbu pred festivalskom publikom. Sjećam se svog prvog nastupa, bilo je to sa Gašinim projektom, mislio sam da sam na najvažnijoj pozornici na svijetu i to je bilo za mene nevjerojatno iskustvo. I ja sam prošao tu školu nastupa na festivalu JazzTimeRijeka i znam koliko mi to znači.

19.JazzTime Rijeka, Stereo dvorana, 2010.
John Scofield Quartet u sastavu John Scofield – gitara, Michael Eckroth – klavir, klavijature, Ben Street – kontrabas, Bill Stewart – bubnjevi

Jazz Time Rijeka ugostio je tokom godina vrsna imena svjetske jazz scene. Po Vama, koje dodirne točke vezuju domaće talente i ostatak svijeta?

Dodirna točka je glazba i to jazz glazba. Svi izvođači imali su tu zajedničku točku kroz glazbu i kroz nastupe. Uvijek je ta sinergija domaćih i stranih glazbenika davala ljepotu Festivalu. Improvizacija je uvijek prisutna među svim glazbenicima, a to je za jazz glazbu najprepoznatljivije.

Lineup festivala također je pokazao svu raskoš glazbe od klasičnog jazza do svakojakih fuzija ovog žanra i šire. Koja je vizija za ovogodišnje izdanje festivala?

Kako je i prije Festival bio naslonjen na raznolikost jazz izričaja, tako ćemo nastaviti i u ovom izdanju. Cilj je da se predstavi niz različitih grupa, glazbenika, bandova i žanrova jazz glazbe. Društvu treba predstaviti svu raznolikost jazz glazbe, a ja sam uvjeren da svatko može prepoznati svoj stil koji mu se sviđa i ući u čaroliju jazz glazbe.

Postoji li neka skrivena, neostvarena želja da ugostite neko posebno ime svjetske jazz scene?

Želja ima puno, a uvjeti su ti koji diktiraju. Uvijek ciljamo na to da Festival raste i da možemo predstaviti što bolje izvođače, tako da se nadam da će se i te želje ostvariti…

26. JazzTimeRijeka, HKD, 2017.

S kojim se izazovima susrećete u organizaciji festivala?

Najljepši dio je dogovaranje grupa, bandova, glazbenika, ali to je samo jedan mali dio organizacije. Organizacija je velika – od tehničkih detalja, promocije, kreiranje financijskih sredstava i u konačnici organizacija samog Festivala. Ponuda za nastupe ima puno i nemoguće je sve potencijalne grupe uvrstiti u Festival, tako da i tu nailazimo na razne probleme, ali u savjetu sa svim dobrim prijateljima Festivala uvijek nađemo što više mjesta za nastupe.

Organizacija traje cijelu godinu, a Festival se počinje organizirati i do godinu i pol prije samog održavanja.

Grad rijeka je prepoznao je važnost ovakvog festivala za lokalnu kulturnu scenu, pogotovo s trenutnim ciljem stvaranja grada kulture i kreativnosti za Europu i budućnost u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Što za Rijeku znači ovaj festival?

Za Rijeku ovaj Festival znači mnogo. Uvršten je u tri najznačajnija glazbena događanja u Rijeci i samim time Grad Rijeka prepoznao je važnost Festivala. U narednim godinama nadamo se i suradnji sa projektom Europske prijestolnice kulture kako bismo Festival što više unaprijedili i imali što bolji status u društvu.

Postoji li sluh sponzora u privatnoj sferi da se podrži ovakav projekt?

Interes postoji i u tom smjeru se krećemo. Već su neki rezultati vidljivi, a očekujemo u narednim izdanjima Festivala sve veću zainteresiranost. Tu su i privatni sponzori koji dolaze i izvana i na kojima također moramo raditi i poticati ulaganja u Festival.

Koja je vizija Jazz Time Rijeka festivala za budućnost?

Vizija je ta da se Festival razvija, da bude sveprisutan, da traje kroz cijelu godinu sa raznim događanjima oko glavnog Festivala. Također, u zadnjim godinama senzibiliziramo društvo raznim glazbenim tečajevima jazz glazbe. Raznolikost je glavna vizija s kojom ćemo imati još bolji Festival na veselje publike i glazbenika.

(Emanuela Tomino/Mixer.hr)