Fotografije ustupljene ljubaznošću Hrvatske Funk Delegacije

A Weekend Block Party, novi gradski festival pod otvorenim nebom koji će se održati tijekom ovog blagdanskog vikenda, od 30. ožujka do 1. travnja predstavit će odličnu glazbenu postavu i lineup koji se sastoji od međunarodno cijenjenih, kao i lokalnih izvođača, a sve to u kombinaciji uz sjajnu hranu, craft pivo, radionice, umjetnost, te najavu sezone ljetnih festivala u maniri prave kvartovske zabave u dvorištu pivovare.

Proljeće i toplija vremena će nam tako najaviti legendarni Lee Scratch Perry, Mad Professor, Pharoah Monch, Zagreb All Stars DJs, Dubolik & Lo Peaks, Dr. Obi & Anja G, One Dread, Bass Culture Sound System, No Fakin DJs, Mad Nice, Phat Phillie i neizostavna Hrvatska Funk Delegacija.

Hrvatska Funk Delegacija, kolektiv majstorski uigranih DJ-a i selektora dubokog groovea koji čine Bijan, Bocca Sofistifunk, Borovich, Chill, D-Gree, Jopa, Kid VA, Kool S, Pips, SlipMat, Dr. Smeđi Šećer, Soul Bader, Tomo Ricov, Venom, Umbo i Werft, hodajuća je enciklopedija plesne glazbe koja nam pred noge već godinama baca najbolje soul, funk, groove zvukovlje s hrvatske DJ scene.

Kako je uopće nastao ovaj mutant pomaknutog organskog beata i što ga hrani, otkrio nam je jedan od delegata i ujedno jedan od urednika emisije STANK! na radio Studentu, Eduard Werft.

Što je spojilo i okupilo ovaj  tim strastvenih kolekcionara i selektora najboljih plesih brojeva? Slobodno zapravo možemo pitati što je bilo prije, kokoš ili jaje – Funk delegacija ili Funk konferencija? 

Iz današnje perspektive, prvo je bila Funk konferencija koja nas je izvan svakih očekivanja, ugodno iznenadila s odazivom ljudi i energijom koja se stvorila u Super Superu. Na tim temeljima je onda zacementirana Funk delegacija jer smo shvatili da imamo good thing going on. Spojila nas je ljubav i entuzijazam prema tom glazbenom žanru koji je kod nas bio u dubokoj stagnaciji. Slobodno možemo reći zadnje desetljeće. 

Koji je bio cilj prve Funk konferencije? 

Cilj je bio da se svi dobro zabavimo i doživimo večer s punim klubom i ljudima koji se vesele i zabavljaju na glazbu koju isporučujemo. Dodatan kick je bilo to što se dosta delegata tada još nije ni međusobno poznavalo pa smo htjeli i tu formalnost skinuti s dnevnog reda. 

Radi se zapravo o unikatnom i amplificiranom back2back konceptu konstantne rotacije šesnaest DJ-a, zar ne?  Brojka aktera se nije mijenjala od starta, i dalje vas je šesnaest? Kako to funkcionira za DJ pultom? Koliko je kompleksno složiti  set? 

Da, brojka je doista velika, 16 delegata. Tako smo se posložili od početka i delegaciju čine: Bijan, Bocca Sofistifunk, Borovich, Chill, D-Gree, Dr. Smeđi Šećer, Jopa, Kid V.A., Kool S, Pips, SlipMat,  Soul Bader, Tomo Ricov, Umbo, Venom i Werft. Kaotično je znalo biti kada svi skupa nastupamo, jednom godišnje za vrijeme konferencije, ali jedino iz tehničkih razloga. Prešaltavanje DJ-a nakon prolaska od 12-14 minuta na drugi sistem reprodukcije zna biti zahtjevno. U redovima imamo prekaljene veterane tehnike koji podbace leđa i ovom prilikom im hvala na tome. Prepoznat će se. 

S obzirom na broj ljudi, neupitno je da svatko od vas nosi autentičan glazbeni karakter i iskustvo. Približite nam malo ovaj mikrožanrovski vortex. 

Upravo ta različitost u karakterima i afinitetima i jest nešto zbog čega je konferencija poseban događaj. Svatko unosi nešto svoje i time obogaćuje sadržaj večeri. Zbilja je spektar širok. Od rare groovesa, autentičnog 70’s grit funka, latin funka, afro funka, gipsy funka pa do novije produkcije funky breaksa, akustičnog space disco-a, breakbeat-a itd. You get the picture… 

No, ipak možemo reći da vas je spojila strast prema istraživanju zvuka 70-ih? Što vas je navelo da se bezuvjetno zaljubite u funk?   

To je istina a istina je isto tako da je teško nekome, ali i sebi, objasniti zašto baš to. Zašto netko voli romantične zalaske sunca, a netko ne izlazi van dok ne padne mrak? Mislim da je najbolje objašnjenje da to ili imaš u sebi ili nemaš. 

Ako govorimo o groovy clubbingu u Hrvatskoj, o kakvoj funkoidnoj ostavštini se radi?  

Uvjeren sam da sva moderna plesna glazba u velikom postotku ima  korijene u funku i da je taj groove kojeg su skombinirali tada i dalje sveprisutan u klupskoj glazbi. Iz toga kuta gledano, ostavština je velika i jaka. Naravno, i prije funka je bilo plesne glazbe, ali kad je stvar dobro “zakopana”, it’s funky. Bez obzira je li riječ o 70’s funku ili novoj house produkciji. 

Dodatnu kvalitetu čitavom konceptu, pored ljubavi prema glazbi, daje i dugogodišnje iskustvo za DJ pultom i vješto manipuliranje gramofona i miksera svakog pojedinca u delegaciji. Na koji način se kod nas netko ima priliku formirati u kvalitetnog DJ-a? 

Na ovo pitanje je jedini iskreni i pravi odgovor: radom i vježbanjem. U delegaciji zbija ima vrhunskih manipulatora gramofonima i pločama i to su sve ljudi koji se bave tim hobijem, neki i profesionalno, 15 godina i više. Naravno, bitan je i glazbeni ukus i široki spektar poznavanja glazbe. Jednom riječju, naslušanost. Neki od nas su savršeni selektori. Neki put tehnički savršeno mixanje ne uspijeva napraviti efekt kao točno pogođena stvar za taj trenutak. Jedino što ne radimo je međusobno odmjeravanje, već jedni druge nagrađujemo pohvalama i pljeskom kada se dogodi bilo koja od navedenih situacija. 

Vinilna arheologija je jedan poseban segment onoga što radite u potrazi za svetim gralom, raritetom kolekcionarske vrijednosti. Koliko vremena posvećujete istraživanju glazbe i crate diggingu? Radi li se o skupom „hobiju“? 

Crate digging definitivno zna biti skup sport, ovisi o pojedincu. No ima svoju čar odlaska na mjesta gdje to mogu raditi i doživiti interakciju s ljudima i “dodirnuti” glazbu. To je posebna skupina ljudi, usudio bih se nazvati ih i borderline ovisnicima (na dobar način). Većina delegacije poštuje old school vinyl only pristup dok ostatak ne “robuje” mediju kao takvom. I jedno i drugo ima svoje prednosti i mane. Crate diggeri su fokusiraniji dok DVS korisnici moraju iz nepreglednog svemira interneta naletjeti na nešto što im se dopada. Choose your poison. Zajedničko im je to da potraga za novom glazbom nikada ne prestaje, a na nju se troši vremena i novaca onoliko koliko životne prilike dopuštaju. 

Je li vam u tome olakšala revitalizacije vinilne kulture? Koliko tome pridonose nezavisni izdavački u Hrvatskoj?   

Revitalizacija vinilne kulture je definitvno nešto što nas sve veseli i drago nam je da su i domaći nezavisni izdavači zaplesali u tom kolu. Neki nisu nikada ni prestali. Dj tehnologija ide dalje i čudo je što se dešava u zadnje vrijeme. Dovoljno je pogledati izvještaj s NAMM 2018 i ukucati u tražilicu Phase technology da bude jasno, ali… Kako je sigurno da će sutra svanuti sunce, tako je i sigurno da dok god bude ljudi, bit će i vinyla. 

Kakva je budućnost funkoidne DJ scene? Pored Funk konferencije, festivala, The Graden Breweryja, odnedavno je i jazz club Boogie otvorio vrata srodnom programu. Gdje sve možemo uživati u ovom groovu, i to ne samo u Zagrebu? 

Budućnost je dobra. Uvjerili smo se da publike ima. Bitno je ne pretjerivati i biti odmjeren. Nećemo nikada napuniti stadion kao EDM festival, ali to nam nije ni cilj. S obzirom da je jedan od delegata ujedno i vlasnik Boogie kluba, uvjeren sam da ćemo u skoroj budućnosti imati prilike “zafunkat” u tom prostoru. 

Svaki od delagata djeluje sam za sebe i dovoljno je popratiti putem Facebooka njihove profile i vidjeti gdje ih se može čuti uživo. Zagreb je najaktivniji, ali djelujemo od Osijeka do Brača. 

Nešto najbliže je defintivno A Weekend Block Party u Garden Breweryu 

(Emanuela Tomino/Mixer.hr)