Reizdani albumi Tihomira Popa Asanovića – Antologijski komadi hrvatskog jazzy fusiona

Reizdani albumi Tihomira Popa Asanovića su najprodavaniji vinili


Piše: Zlatko GALL

Tihomir Pop Asanović & Zlatko Gall

Reizdani albumi Tihomira Popa Asanovića već su drugi mjesec za redom najprodavanija hrvatska vinilna izdanja. Ili preciznije: i u studenom i u prosincu prošle godine na prvom i drugom mjestu najprodavanijih našli su se „Majko zemljo (2018. Remaster)“ te „Pop (2018 Remaster)“; albumi izvorno objavljeni 1974. i 1975.

Zašto? Prvenstveno zbog konačno zadovoljenog apetita diskofila koji su za izvorna staraa izdanja „Majko zemljo“ znali plaćati i po tisuću kuna a za „Pop“ – doista pravi raritet – još i više. Potom najavni singl „Femme Fatale“ s Popovog predstojećeg albuma – prvog nakon 44 godine – svakako je i mlađoj publici skrenuo pažnju na povampirenog veterana koji očito živi novu mladost mada se ni „prošlihg vremena“ nemora stidjeti. Dapače.

Album – ili bolje je reći projekt – „Majko zemljo“ nastao je kao svojevrsni nastavak Timea i September; dvaju grupa kojima je Pop dao jasan pečat. Album je znakovito realiziran pod ‘kodnim imenom’ „jugoslavenska selekcija rock – jazz muzike“ jer je okupio reprezentaciju domaćih jazzera predvođenih Miljenkom Prohaskom (Ozren Depolo, Ladislav Fidry, Stanko Arnold, Jožre Balašić, Boris Šingoj, Božidar Lotrić…) te članove Timea i Septembera. Svi koji supoprvi put posegnuli za reizdanim vinilom kao i izvorna publika moraju sesložiti da  „Majko zemljo“ (a posebice naslovna tema) i danas zvuči uvjerljivo. I kao ušće dotadašnjih Popovih glaszbenih sklonosti i kao burevjesnik osebujnog jazzy-soul-funk rocka. „Balada o lišću“ je recimo tipičan “tajmovski broj“ s Dadom Topićem i gitaristom Draganom Jelićem no s drugom aromom koju daju upečatljive konge Brace Doblekara (September) te puhači koji su zaštitni znak albuma. „Berlin I“ i „Tema za Pop LP“ s Nacom Žgur kao pjevačicom su pak jazz funk na tragu Hancocka  a „Rokenrol dizajner“ pravi jazz-rock brzac. „Ostavi trag“ je sjajna laganica s Josipom Lisac u istoj formi kao i na „Dnevniku jedne ljubavi“ (na kojem je i Pop bio dio sjajne glazbeničke ekipe) a „Telepatija“ hitoidni broj  rađen po uzoru na War i njihov „Spill The Wine“. K tome i uz začine Santane.  Zaključni „Berlin II“ odradili su pak Pop, Peco Petej i Dado Topić s basom, kao praskavi komad wonderovsko/hancockovskog funk rocka.

Drugi album nazvan „Pop“ logično se naslonio na prethodnika.

Uvodni  „Skakavac“ – melodijski i ritmički na tragu „Chameleona“ Herbie Hancocka i (možda čak) Osibise – demonstrirao je Asanovićev pedigre jazz orguljaša/klavijaturiste potvrđen i suradnjama s Boškom Petrovićem uz uspjela križanja  s puhačima koji su ostavili traga i na svirkama Septembra i Jugoslavenske pop jazz selekcije. „Playboy“ je pak zanimljivi spoj latino sazvučja u maniri Santane i jazzy hammonda uz zavodljiv refren. „Usamljena djevojka“ bilježi iskorak prema Popu milom funkom ozračenom jazzu Hancocka s „Headhuntera“ s dojmljivim međuigrama električnog klavira i orgulja a  „Dođi drugi put“ sa Zdenkom Kovačićek vuče u funkoidni groove. I „Hiljadu žena“ rasni je pop-funk s Benčom; skladba kojoj robusni bas, razigrane udaraljke te Popove orgulje daju poseban karakter. 

„Express  Novi sad“, furiozna je pak jazz-rock tema s bubnjevima, basom i udaraljkama koje voze sto na sat (tema koja na novom albumu dobiva drastično drugačiju verziju) te s orguljama i u glavnoj ulozi i kao sveprisutna „podloga“ za solo trubu. Odličan bubnjarski solo sjajno je ukomponiran u temu koja – kao i cijeli album – baš danas ispovijeda svoju izvanvremenost.  Završnica albuma je neočekivana… Naime „O ljudima jučer, o ljudima danas“ kao da je stigao iz šezdesetih i VIS-ovskih dana dok instrumental „Vremena je malo“ ima lirski klavirski uvod s jazzy štihom prije negoli se tema razigra kao rasni ragtime s primislima na slične komade Randyja Newmana. Uz završetak u smirenom tonu kao u uvodu.

Pogled unatrag na Popove samostalne albume iz polovine sedamdesetih apsolutno je vrijedan svake pažnje te daje odgovor na pitanje  gdje su korijeni i domaćeg jazzy-funk fusiona.