Razgovor s indijskim gitaristom i skladateljem Bodhisattwom Ghoshom, u povodu objavljivanja CD-a “The Grey Album” sastava The Bodhisatwa Trio

Autor: Davor Hrvoj

Izdavačka kuća Intek Music iz Koprivnice objavila je CD “The Grey Album” indijskog The Bodhisattwa Tria.  Album je snimljen uživo, u Blooperhouse Studiju u Kalkuti, miks je radio Sayan Ghosh u Studiju Outboard u Kalkuti, a mastering Marin Hraščanec u Intek Music studiju u Koprivnici. Trio, koji čine gitarist i autor glazbe Bodhisattwa Ghosh, klavijaturist Arunava Chatterjee Shonai i bubnjar Premjit Dutta, izvodi glazbu koja ne poznaje granice, u kojoj se susreću razni stilovi, od jazza preko ambijentalne elektronike, trip hopa, industrial drum-n-bassa i psihodeličnog rocka do indijske klasične i europske avangardne glazbe.

Promotivne koncerte u Europi Bodhisattwa Trio će održati tijekom lipnja i srpnja. Između ostalog, 24. će lipnja nastupiti na festivalu Lent u Mariboru i 5. srpnja na festivalu “Fest Jazza” u Koprivnici.

Istraživanje novih teritorija

 

Bodhisattwa Ghosh

Kako ste zadovoljni suradnjom s hrvatskim izdavačem Intek Music?

Izuzetno smo zadovoljni tom suradnjom. Tražili smo izdavačke kuće iz Europe, a naš dugogodišnji prijatelj glazbenik i poduzetnik Sonir Srdoč iz Rijeke povezao nas je s Intek Music-om. Poslao sam im naše snimke koje su im se svidjele i odlučili su s nama potpisati ugovor. Vjerujemo da je naša glazba dospjela do pravih ljudi za objavljivanje, distribuciju i promociju, a mi smo vrlo zahvalni što Intek Music toliko vrednuje naš rad.

Kako ste osmislili CD “The Grey Album”?

Nakon našeg drugog albuma “Heart of Darkness”, objavljenog 2016., mislili smo da trebamo ići u drugom smjeru i odlučili smo se za jazz-rock postavu gitara-bas-bubnjevi. Naime, bilo je vrijeme za proširenje zvučnih prostora i istraživanje novih teritorija. Basist Bijit Bhattacharya napustio je bend u siječnju 2018., a mi smo odlučili dovesti pijanista Arunavu Chatterjee koji sada ima dvostruku ulogu – kao klavijaturist i basist na sintesajzeru. Njegov dolazak dramatično je promijenio naš zvuk. Upravo sam tada pripremao novi materijal i osjetio sam da je to pravi trenutak za snimanje našeg trećeg albuma. Tako smo nakon pet mjeseci neprekidnih proba, od siječnja do svibnja 2018., u lipnju otišli u studio i u šest dana završili snimanje albuma.

Kako nastaje vaša glazba?

Što god čujem, posebice ako mi se sviđa to što čujem – zvuk/zvukovi – snažno se nastanjuje u mojoj glavi, bilo da se radi o pjesmi ili  groove-u ili čak o određenoj glazbenoj frazi. To mi stvarno pomaže da analiziram i obradim ono što čujem. Uglavnom mogu interpretirati ono što čujem u svojoj glavi, što je važno kako bih primijenio ideju u svojim skladbama. Pri tom pokušavam primijeniti bilo koju vrstu glazbe koju slušam, upijam i kultiviram tijekom godina, kao glazbenik i, još važnije, kao slušatelj.

Kako čujete vibracije koje dolaze iz vanjskog svijeta?

Najveći utjecaj na našu glazbu je sam život. Život i sva njegova iskustva, njegova ljepota i sve ono malo manje lijepo, sve dobre, kao i strašne stvari – sve to utječa na nas. Dakle, sve te vibracije koje dolaze izvana oblikuju nas u ljude kakvi jesmo i čine nas glazbenicima kakvi jesmo. Glazba je samo dio života, tako da nas sve pojave oko nas potiču da razmišljamo, osjećamo, razumijemo i stvaramo. Budući da smo glazbenici, jedini način na koji možemo doprinijeti društvu jest stvaranje glazbe.

Amalgam zvukova

Koliko je oblikovanje zvuka važno za vašu kreativnost?

Oblikovanje ili modeliranje zvuka iznimno je važno. Kad pišem glazbu pokušavam u svojoj glavi zamisliti krajnji proizvod. Sve je međusobno ovisno. Melodijska linija je nepotpuna bez groove-a, sam groove će se pretvoriti u skladbu s harmoničnom i melodijskom informacijom, a ukupne individualne odrednice volumena, tonovi, teksture, dati će zvuku poseban identitet. U kompoziciji je apsolutno neophodno točno odrediti koji zvuk je potrebno gdje upotrijebiti, te kojoj teksturi treba dati veći prioritet u određenom dijelu. Zato smatram da je u oblikovanju zvuka iznimno važno posvetiti pažnju detaljima. Pravi tretman će obilježiti skladbu, a pogrešan pristup će ju potpuno uništiti, bez obzira koliko se dobro svira! To je u konačnici ono što slušatelj čuje, a to je naš krajnji cilj.

Zar vam u oblikovanju zvuka ne nedostaje basist?

Nije istina da mi ne nedostaje basist. Recimo samo da je to drugačiji zvuk. Zvučna slika i vibracije sasvim su drugačije s basistom, a u ovom bendu mora se staviti dodatni naglasak na sviranje basova i doprinos instrumenta u svim njegovim aspektima. Svirač tu ima ključnu ulogu, no u ovom glazbenom konceptu zvuk je orijentiran na klavijaturu. Naglasak je na vještinama pijanista i odabiru zvukova koje pruža klavijatura. Kako bi popunio niske frekvencije, klavijaturist Shonai svira i synth bass, ali on kao dodatni instrument zapravo je samo podrška drugim dijelovima koje svira, a ne instrument koji će uzeti poziciju u prvom planu. U područjima gdje svira klavir objema rukama ja se brinem za bas linije s mojom octave pedalom, pružajući njegovom solo klaviru podršku na niskim frekvencijama. Tada su vodeći instrumenti gitare, klavijature i bubnjevi. Bas je instrument koji podupire bend i ispunjava te frekvencije. Zato nam ne nedostaje basist. Dizajnirali smo zvuk prema našim prednostima i ograničenjima.

Zašto želite povezati električno i akustično?

Vjerujemo u sintezu. U ovom bendu pokušali smo stvoriti amalgam svih zvukova koje nas trojica možemo kolektivno povezati kako bismo se u potpunosti izrazili. Dakle, bilo da je riječ o potpuno sintetičkom zvuku koji uključuje sintetizatore i efekte na bubnjevima ili zvuku koji povezuje električnu gitaru ili jednostavno akustični klavir. To je važna metoda koju primjenjujemo u izvedbama, umjesto da se držimo konvencionalne segregacije električnih, elektroničkih i akustičnih elemenata. Pokušali smo izdvojiti zvuk koji možemo nazvati “jedinstvenim” i nešto za što možemo tvrditi da je doista naše, te smo pokušali iznijeti taj zvuk premošćujući razlike između žanrova i konvencija.


Stanje uma

Koje vas ideje vode u stvaranju skladbi?

Tehnički govoreći, uvijek najprije mislim na vrijeme, o tome kakav se ritam vrzma po mojoj glavi. Zatim pokušavam proširiti ritmičku ideju i osmisliti melodiju ili harmoniju koja odgovara uz taj ritam. Kad mi se u glavi pojavi ideja sjednem s olovkom, papirom i gitarom kako bih tehnički zabilježio misli. Tada održavam probu s bendom, a članovi dolaze sa svojim zamislima o kompoziciji. Nakon nekoliko proba na kojima radimo na istoj melodiji, kad smo sva trojica kolektivno zadovoljni načinom na koji ona zvuči, odlučimo je zaključati i još nekoliko puta odsvirati kako bismo dovršili proces. Filozofski, sve doprinosi stvaranju kompozicije: događaji koji utječu na nas, naše emocionalno stanje uma, snažan osjećaj itd. Sve te energije odražavaju se kroz način na koji skladamo i izvodimo našu glazbu.

Možemo li reći da je glazba na ovom albumu odraz današnjeg trenutka, ali i industrijskog doba?

Ne bih rekao da to posebno odražava specifično razdoblje industrijskog doba, ali gledam na to kao na odraz današnjeg vremena, kao rezultat cijelokupnog putovanja čovječanstva koje je dovelo do stanja u današnjem svijetu. Ne smijemo zaboraviti tko smo, što nas je oblikovalo tijekom povijesti, i što je najvažnije, kako i zašto smo ono što jesmo. Osobno me jako zanimaju svjetska događanja s kraja 19. stoljeća i cijelog 20. stoljeća, pa se može reći da album odražava i doba industrijskog doba.

U vašoj se glazbi snažno osjećaju utjecaji psihodeličnog rocka. Kako je ta glazba utjecala na vaš rad?

Da, slušam psihodelični rock od vrlo rane dobi, a Pink Floyd je moj najomiljeniji rock bend svih vremena. Budući da sam gitarist, žestoki sam fan Jimija Hendrixa. Svakako da to na mene ostavlja jak dojam i utjeće na oblikovanje moje glazbe.

Osjećaju se i elementi progresivnog rocka. Je li ta glazba utjecala na vaš rad?

Da, slušao sam progresivni rock, ali nikad nisam bio istinski u njemu kao slušatelj. Volim bendove kao što su Rush i King Crimson, ali ne mislim da sam njima bio toliko inspiriran. Nepravilni vremenski obrasci u našim skladbama uglavnom dolaze iz indijske klasične glazbe.

Osjeća se i jazz-rock. Kako vas je ta glazba nadahnjivala?

Jako. Wayne Krantz je jedan od mojih najdražih glazbenika, a djelovanje sastava kao što sukao Mahavishnu Orchestra, Screaming Headless Torsos, Tribal Tech i Oz Noy neprestano zaokupljaju moju maštu. Ne samo jazz rock, već jazz fusion u svim njegovim aspektima izvršio je ogroman utjecaj na naše pisanje i sviranje.

Koja glazba najviše utječe na vaš rad?

Gotovo sve vrste glazbe imaju snažan utjecaj na našu glazbu, ali ja ću reći da je jazz, bilo to tradicionalno ili moderno, be-bop, post-bop, fusion  80-ih ili new jazz, kao i indijska klasična glazba, uglavnom zbog modalnog pristupa i ritmičkog sustava, ali i elektronska glazba: ambient, trip hop, drum-n-bass, imaju najveći utjecaj na naš misaoni proces.