Odlaskom Alfija Kabilja, hrvatska i regionalna glazbena scena izgubila je jednog od najsvestranijih i najplodonosnijih autora svog vremena. Njegov opus, obuhvaćajući filmsku,
kazališnu, televizijsku i zabavnu glazbu, ostavio je neizbrisiv trag u kulturi ne samo Hrvatske, nego i šire regije.
Alfi Kabiljo rođen je 22. prosinca 1935. u Zagrebu, gdje je od rane mladosti pokazivao izniman talent za glazbu, pohađao je privatnu glazbenu školu Rudolfa Matza, završio
Glazbenu školu ‘Vatroslava Lisinskog’ te usavršavao kompoziciju u Parizu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Iako je po struci bio diplomirani arhitekt, čitav je život posvetio glazbi
Njegova profesionalna karijera protezala se kroz više od šest desetljeća, tijekom kojih je skladao glazbu za više od 80 igranih filmova i preko 100 televizijskih epizoda raznih vrsta produkcija i serijala. Njegove skladbe ostavile su neizbrisiv trag u filmskoj, kazališnoj i
popularnoj glazbi, a bio je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva skladatelja.
Kabiljo je osobito bio cijenjen i poznat po atmosferičnoj, dramatičnoj i intenzivnoj filmskoj
glazbi, a kreativnost je dokazivao surađujući s redateljima poput Vatroslava Mimice, Antuna
Vrdoljaka i Veljka Bulajića. Njegova partitura za film ‘Banović Strahinja’ (1981.) postala je
antologijska, dok su ga glazbeni radovi za filmove poput ‘Seljačka buna’ i ‘Okupacija u 26
slika’ svrstali među najvažnije filmske skladatelje regije.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Osim filmske glazbe, Kabiljo je stvorio i legendarne mjuzikle, od kojih je ‘Jalta, Jalta’ (1971.) postao neizostavni dio kazališnog repertoara u regiji, s više od 1000 izvedbi. Najpoznatija djela Alfija Kabilja zgusnuta u samo nekoliko crtica i natuknica, prisjetit će
svakog ljubitelja glazbe nekih od sjajnih momenata.
Mjuzikli: ‘Velika trka’, ‘Jalta, Jalta’, ‘Dlakav život’, ‘Car Franjo Josip u Zagrebu’, ‘Kralj je
gol’, ‘Crveni otok’, ‘Vjenčani list’, ‘Tko pjeva zlo ne misli’.
Televizijski mjuzikli: ‘Dramolet po Ciribiliju’, ‘Porodično stablo’.
Dječji mjuzikli: ‘Hvali more, drž se kraja’, ‘Bijela pustolovina’, ‘Andersenove priče’.
Baleti: Kentaur XII, Pandorina kutija.
Glazba za filmove: Scissors, Sky Bandits, Fear, Gymkata, The Girl, Kužiš stari moj, Seljačka buna, Banović Strahinja, Deps.
Glazba za televizijske serije: Nikola Tesla, Mačak pod šljemom, Prizori iz obiteljskog
života, Nepokoreni grad.
Popularne pjesme, osobito u izvođenju Tereze Kesovije, jedne od omiljenih mu izvođačica
‘Parkovi’, ‘Nek idu lađe’, ‘Voli me, voli me’, Nema života bez ljubavi&’ (Split ’68.), ‘Ti si meni sve’, ‘Tražim te’, ‘Koraci’, ‘Grade moj’, ‘Ballade a la lune’ ili Vice Vukova čija je ‘Tvoja zemlja’ bila primijećena u vrijeme izvođenja.
Njegova sposobnost povezivanja klasične glazbene vrijednosti s modernim tendencijama
učinila ga je jednim od rijetkih skladatelja čiji su radovi jednako cijenjeni u akademskim krugovima i među širom publikom. Kabiljo će ostati zapamćen kao rijetko kvalitetan autor koji je svojim talentom i radom oplemenio glazbenu scenu te dao nemjerljiv doprinos kulturi ovog prostora.
Naslovna fotografija: Screenshot YouTube