Danas je točno dvije godine otkako je u nedjeljno jutro Zagrepčane probudio snažan potres. Nažalost, to je bio samo početak nedaća koje su nakon toga uslijedile, no usprkos tome, još uvijek se svi zorno sjećamo tog hladnog jutra kojeg smo proveli užasnuti i promrzli na zagrebačkim ulicama koje je zasuo slab snijeg.
Puno se toga dogodilo u Hrvatskoj u ove dvije godine, većinom lošeg, pandemija plus još nekoliko potresa i stradavanja u Baniji, no kad je riječ o obnovi, čini se kao da je zagrebački potres bio jučer. Upravo je stoga Udruga SOS Zagreb poslala priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
“2 godine nakon zagrebačkog potresa, sve je isto, nepromijenjeno, neobnovljeno, gotovo netaknuto
Rezultati rada na obnovi u dvije godine:
2 ministra
2 gradonačelnika
2 zakona
1 obnovljena škola
1 srušena zgrada
NITI JEDNA započeta obnova stambenih zgrada
Podsjećamo – u zagrebačkom potresu oštećeno je 6000 objekata – do sada je srušena 1 zgrada, a njih 5999 čeka svoj red obnove. Obnova zgrada u gradu Zagrebu niti nakon 2 pune godine nije niti započela. Građani i dalje čekaju početak obnavljanja, nudeći neumorno moguća rješenja.
2 godine od zagrebačkog potresa niti jedna višestambena zgrada nije niti počela post-potresnu obnovu po Zakonu o obnovi. Sve što je u procesu obnove je rezultat samoobnove – napora građana, vlastitih sredstava, uloga vremena i zdravlja. No, samoobnova nije i ne smije biti rješenje za obnovu Zagreba nakon potresa.
Građani traže da Država, Vlada i Grad budu motor i mašina provedbe obnove nakon potresa, a ne da njihova birokracija i administracija budu njezin kočničar. Predano je više od 1000 zahtjeva za povrat sredstava za hitne sanacije za koja do danas građanima nisu isplaćena sredstva. Riječ je o sredstvima za sanacije oštećenja dimnjaka i zabatnih zidova. Građani su se zadužili kod banaka, podigli pričuve i do 15 kuna/m2, što ih sprječava da sami ulaze u eventualna nova zaduženja i financiranje samoobnove.
Nužna prilagodba komunikacijskih kanala današnjem vremenu
Građani traže HITNU isplatu sredstava na ime hitnih sanacija, hitan kontakt Države, Ministarstva, Fonda za obnovu sa svim upraviteljima i predstavnicima suvlasnika kako bi dobili informacije o statusu svojih Zahtjeva i roku isplate te prilagodbu komunikacijskih kanala današnjem vremenu s ciljem brze razmjene informacija i hitne reakcije, pa time i isplate novčanih sredstava.
2 godine od zagrebačkog potresa građani i dalje žive u neljudskim uvjetima i već drugu zimu provode u kontejnerima. Potrebna je hitna aktivaciju državne imovine – stavljanje stanova u vlasništvu države u službu te hitnu i prioritetnu uskladu sa strukom oko zamjenskih kuća kroz pojednostavljenje procedura planiranja, projektiranja i izvođenja.
U ove dvije godine čak ni nakon 2 donesena Zakona o obnovi, natječaji koje Fond za obnovu raspisuje propadaju jer se projektanti i građevinski izvođači ne javljaju na natječaje koje Fond raspisuje. Građani traže donošenje plana obnove po etapama (linijska, blokovska) te hitni i prioritetni sastanak sa udrugama, komorama, udruženjima pri HUP i HGK s ciljem aktiviranje dionika (projektanti, izvođači) kako se ne bi i dalje događala poništenja natječaja zbog nedovoljnog interesa te da se svi natječaji učine međunarodnima kako bi se regrutirali i resursi izvan Hrvatske.
Srušena samo jedna zgrada
Iz EU Fonda Solidarnosti namijenjenog za obnovu zgrada javne namjene do sada je iskorišteno manje od 4% sredstava, a rok za iskorištenje 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU je lipanj 2023. Potrebno je hitno ubrzavanje procedura u planiranju i provedbi s ciljem iskorištenja maksimalnog dijela sredstava koja su već uplaćena državi na ime obnove javnih zgrada te poseban fokus na obnovu škola, vrtića, domova zdravlja i bolnica. 2 godine od zagrebačkog potresa u Zagrebu je srušena SAMO 1 zgrada od svih onih koje od prvog dana predstavlja direktnu ugrozu za sigurnost građana, prolaznika i prometa.
Od donošenja rješenja za rušenje zgrade na uglu Petrinjske i Đorđićeve do samog rušenja, prošlo je 4 mjeseca. Zahtjeva se aktivnu odgovornost građevinske inspekcije za uklanjanje objekata koji ugrožavaju sigurnost građana, prometa.
2 godine od zagrebačkog potresa te bez obzira na zakonsku obavezu za provođenje cjelovite post-potresne obnove, obnova niti jedne zgrade koja je pojedinačno kulturno dobro nije niti počela. Građani traže hitnu i jasnu komunikaciju te donošenje jasnih provedbenih procedura u pogledu OBVEZNOSTI post-potresne CJELOVITE obnove zgrada sa statusom pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra te donošenje provedbenih propisa (pravilnika) za postupke po hitnoj/službenoj dužnosti, umjesto sakupljanja 51% suglasnosti suvlasnika.
I dalje nisu jasne procedure, koraci, odgovornosti i rokovi
2 godine od zagrebačkog potresa nije uspostavljeno niti centralizirano upravljanje post-potresnom obnovom. Neprovođenje obnove isključiva je zasluga i odgovornost institucija koje su uključene u post-potresnu obnovu i rezultat su njihove ne koordinacije, a odnose se na: dva ministarstva, Fond za obnovu, gradsku upravu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Državni inspektorat, i upravitelje višestambenim građevinama. Samim time, obnova ne funkcionira – i dalje nisu jasne procedure, koraci, odgovornosti i rokovi.
Potrebno je hitno donošenje i uspostava organizacijskog modela i plana obnove, donošenje ustroja i definiranje jasne vertikale odgovornosti, a samim time i definiranje obveza, garancija i rokova svih uključenih strana u pokretanje i provedbu post- potresne obnove.
2 godine od zagrebačkog potresa imamo potpuno disfunkcionalan Stručni savjet za obnovu koji se od osnivanja do danas, prema javno dostupnim podacima, sastao 3 puta. O planovima i radu Savjeta, sastancima, zaključcima i provedbenom planu javnost nije informirana, stručnjaci ga napuštaju, dok istovremeno brojnost ljudi zaposlenih u administraciji i veličina aparata ostaje kočnica umjesto resurs za brzinu i efikasnost obnove.
Građani traže hitno osnivanje Radne skupine koja koordinira svim uključenim stranama – ministarstvima, Zavodima, Fondom, upraviteljima, Udrugama; te hitnu re/organizaciju internih kapaciteta sa jasnim odgovornostima i rokovima, regrutaciju vanjskih kapaciteta te formiranje Savjetodavnog tijela koje aktivno radi na rješavanju pitanja obnove.
2 godine od zagrebačkog potresa, a uz jasnu obavezu prema EU standardima za provedbu energetske obnove, još uvijek nije regulirano, jasno propisano ni u praksi provedeno povezivanje post-potresne obnove sa energetskom obnovom.
Građani traže hitno zakonsko i regulatorno povezivanje procesa projektiranja post-potresne obnove i energetske obnove u jedan proces te povezivanje građevinske intervencije post-potresne obnove sa energetskom obnovom u jednu građevinsku intervenciju i objedinjene građevinske radove. 30 godina od osnivanja samostalne države, isto toliko od ustroja slobodnog tržišta, 9 godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i 2 godine od zagrebačkog potresa, u Hrvatskoj nije donesen Zakon o upravljanju i održavanju građevina.
Građani traže hitno donošenje Zakona o upravljanju i održavanju građevina
Zagrebački potres je na najgori način ogolio problematiku zakonski neregulirane odgovornosti i obaveza prema održavanju i upravljanju imovinom. Građani traže hitno donošenje Zakona o upravljanju i održavanju građevina kojime će se definirati jasne obveze i odgovornosti kako Upravitelja tako i suvlasnika prema vlastitoj imovini, njezinom održavanju i očuvanju vrijednosti.
2 godine od zagrebačkog potresa, SOS Zagreb smatra jednim od ključnih propusta Države, Vlade i Grada činjenicu da javnost i građani nisu osviješteni da su subvencijska sredstva namijenjena za post-potresnu obnovu Grada Zagreba PRILIKA za građane da obnove svoju imovinu bez vlastitog financijskog troška ili zaduženja. Za očekivati je da će u dogledno vrijeme iz dva razloga trošak post potresne obnove biti prebačen na teret građana i suvlasnika:
1. Isteći će vremenski rok za iskorištenje sredstava Fonda solidarnosti
namijenjenih obnovi javnih zgrada, zbog čega će država posegnuti u
sredstva namijenjena obnovi višestambenih zgrada
2. promjenama zakona i regulative, za očekivati je da će u nadolazećem periodu obnova postati obaveza o vlastiti trošak suvlasnika.”
Fotografije: Mak Vejzović, press