Ovih dana sve je u znaku ljubavi – i sretnih i onih malo manje. Ljubav je neiscrpna tema. U praksi obično svatko od nas ima svoju definiciju i na različite načine doživljava ljubav. Grci su, primjerice, smislili čak osam različitih riječi za vrste ljubavi koje obično doživljavamo tijekom cijelog života.
Mnoga su istraživanja pokazala da stabilne ljubavne veze pozitivno djeluju na naše dugoročno fizično zdravlje. Posebno je kod muškaraca izražen pozitivan utjecaj braka na dugoročno zdravlje, a smrt supruge muškarci doživljavaju najčešće vrlo traumatično.
Rad na sebi – dobar temelj da možemo voljeti i pružiti drugome pravu ljubav
U sretnim vezama partneri misle jedno o drugome pozitivno i kad nisu zajedno, podržavaju jedno drugo u osobnom rastu i razvoju te dijele iskustva u kojima mogu učiti i razvijati se. Upravo rad na sebi i dobro mentalno zdravlje presudno je za individualni razvoj osobe, ali i njezin kapacitet da može voljeti i pružiti drugome pravu ljubav.
S psihologinjom i mentalnom trenericom Anom Čerenšek razgovarali smo o tome što je zapravo ljubav, kako ona utječe na našu psihu te je li tijekom pandemije i ljubav postala ‘virtualna’.
U mjesecu smo ljubavi i stiže nam Valentinovo. Cvijeće, darovi, iskazivanje pažnje – sve je nekako zgurano u taj jedan dan, a često zaboravljamo pokazati nježnost tijekom ostatka godine… Jesmo li se izgubili u svijetu konzumerizma?
Moje je mišljenje da jesmo. Možda ne baš izgubili, ali smo se previše fokusirali na taj jedan dan kad se kupuje cvijeće i vodi na večeru (barem u starim, predkoronaškim danima). Ako želimo da Valentinovo traje, to ćemo morati i iskomunicirati. Naime, ne mislim da nedostaje namjere kod muškog roda, nego nedostaje jasne komunikacije. I da, djevojke ili žene su također one koje trebaju ponekad kupiti neku sitnicu ili je napraviti za svoje “ljepše” polovice. Kad je pažnja konstantna i uzajamna, veza cvate. A ono što svi imate i možete darovati jedno drugome svako jutro jest iskren i mindful zagrljaj, kao i pogled u oči i riječi ‘volim te’. Možda tako izbacimo konzumerizam i Valentinovo pretvorimo u svakodnevicu.
Izolacija je donijela smanjenu mogućnost upoznavanja novih ljudi tako da se aplikacije poput Tindera ili nekih drugih društvenih mreža čine kao bolja opcija za navedeno nego inače
Korona je pojačala ono što je oduvijek tu
Koliko su se ljubav i njezina konzumacija promijenile u posljednjih godinu dana, u doba pandemije?
Rekla bih da su se promijenile u oba smjera – neki su se ljudi razišli nepovratno, a neki zbližili onako kako u užurbanim normalnim životima možda nikad ne bi imali prilike. Čini mi se kao da je korona pojačala ono što je oduvijek tu – dobro i loše.
Mnogo je i onih koji neće obilježiti Valentinovo jer nisu u vezi, a teško je to i promijeniti u današnjim vremenima kada je socijalizacija svedena na minimum. Možemo li ikako sada pronaći ljubav, a da to nije isključivo virtualnim putem?
Ne bih se složila da je socijalizacija svedena na minimum. Možda jest njezin način provođenja jer se manje viđamo uživo, a više virtualno, no čak ne bi rekla ni da je to slučaj. Ono što je izolacija donijela jest smanjenu mogućnost upoznavanja novih ljudi tako da se aplikacije poput Tindera ili nekih drugih društvenih mreža čine kao bolja opcija za navedeno nego inače. Osobno nemam ništa protiv takvog načina upoznavanja i mislim da je naše društvo tek u fazi otvaranja prema tome. Osim virtualno, uvijek je dobra opcija negdje istražiti svoje vrijednosti i priključiti se nekom rekreativnom društvu, sportskom klubu ili volonterskom centru. Ne samo da ćete naći nove ljude, nego ćete naći ljude koji vjeruju u slične stvari kao i vi.
Brak i ljubav nisu iste kategorije, nažalost. Ljubav je predivna emocija koju ne možeš glumiti, a ni otresti, a brak ekonomska i socijalna kategorija koju sve manje mladih ljudi bira kao opciju
Zaljubljenost i ljubav – gdje je ključna razlika?
Volim svoju definiciju pa ću je i podijeliti sada s vama – zaljubljen si na početku, a voliš zauvijek. Trik je u tome da početak između vas nikad ne završi. Moja je filozofija zaista to – filozofija, ali radi! Ako se nikad ne opustiš i ne shvaćaš svoju vezu banalno, onda ćeš se i vječno truditi oko nje, kao i u prvim danima dok si se igrao osvajača (ili osvajačice).
Ljudi često kažu: ‘Znam da je to – to’. Može li se tako nešto znati u vremenu kada se svako treći brak raspada?
Naravno da može, ali rijetko kad u ranim dvadesetim dok još nismo ni sebe upoznali kako treba. Ljudi često osnivaju bračne zajednice prerano pa im zajednički život (obično kad djeca malo porastu) postane stran i neizdrživ. Brak i ljubav nisu iste kategorije, nažalost. Ljubav je predivna emocija koju ne možeš glumiti, a ni otresti, a brak ekonomska i socijalna kategorija koju (opet nažalost) sve manje mladih ljudi bira kao opciju.
Ljubav je zdrava, ali na duge staze
Kakva je to ‘prava ljubav’? Postoji li formula?
Prava ljubav je ona koja je za vas prava. To je ljubav u kojoj prvo vi volite sebe, a onda vas i netko drugi voli, s tim da je dobro kad se obje ljubavi poklapaju, odnosno oboje ste zaljubljeni u ‘istu osobu’. Rekla bi da formula postoji, ali ima puno varijacija i samo jednu varijablu.
Kako ljubav utječe na našu psihu?
Ljubav nas jača, čini nas samopouzdanijima, čini nam se da, kad smo sretno zaljubljeni, možemo pokoriti svijet. Što se “kemizma” tiče, ima i tu nekih koristi. Ljubav izaziva lučenje neurotransmitora dopamina odgovornog za euforiju i aktivaciju. Kad ste “na dopaminu”, kao da imate energije za pokoriti svijet – to je ljubav. Ljudi koji su sretno zaljubljeni dulje i zdravije žive, manje su u stresu, čak i manje osjećaju bol. Sve to potvrđuje znanost, no većinom je riječ o dugotrajnim i stabilnim vezama. U početku ljubav nas može i malo “narušiti”, povećati stres ili čak utjecati na naše prehrambene navike. Dakle, ljubav je zdrava, ali na duge staze.
Zašto se osjećamo kao da možemo ‘osvojiti cijeli svijet’ onda kada smo zaljubljeni?
To ima veze s dopaminom i euforijom koji nas čine ‘neuništivima’.
istraživanja sa Zapada potvrđuju da svaka druga mlada osoba ne razmišlja o braku uopće. Mladi ljudi su itekako spremni ulagati u odnose, ali su većinom usmjereni na karijere i poslovne odnose.
Ima li istine u tome da se proljepšamo onda kada se zaljubimo? I kako je to moguće?
Istina je da se kod ljubavi, odnosno zaljubljenosti, događa to da naše tijelo izlučuje hormone koje imamo i inače samo su sad prisutni u visokim dozama. Jedan od njih je i hormon oksitocin koji je zadužen za osjećaj privrženosti između partnera, ali i za onaj ‘blještavi’ zaljubljeni izgled. Iako ne zvuči previše romantično, hormoni su zaslužni za našu iznenadnu ljepotu, ne izravno ljubav.
Odnosima nedostaje autentičnosti i iskrenosti
Ako bi uspoređivali odnose nekad i danas, mislite li da ljudi danas imaju tendenciju lakše odustajati i manje ulagati u odnosima ili je to samo dio osobnosti pojedinca, a ne društva?
Mislim da su ljudi danas u prilici živjeti samostalno više nego prije. Pritom prije svega mislim na žene, što i potvrđuju istraživanja sa Zapada gdje svaka druga mlada osoba (rane dvadesete) ne razmišlja o braku uopće. Mladi ljudi su itekako spremni ulagati u odnose, ali su većinom usmjereni na karijere i poslovne odnose. Kod nas taj trend nije izražen, no možemo očekivati da će nas prije ili kasnije sustići, kao i sve ostalo što nam je došlo sa Zapada.
Strpljenje ili razumijevanje – što je važnije? Što biste rekli da današnjim parovima najviše nedostaje?
Ni jedno ni drugo. Najviše im nedostaje autentičnosti i iskrenosti, i to one koja je brutalna. Kad nam nešto tek počne smetati i kad tek počnemo razmišljati o svom nezadovoljstvu, naša je odgovornost to komunicirati s partnerom/icom kako bi imali šanse nešto poduzeti po tom pitanju. Tek nakon toga možemo definirati rješenje i onda će nam trebati to strpljenje i razumijevanje za uspjeh. Ako nema iskrenosti, ljubav će brzo okopniti i nestati, a ostat će nam samo prezir i zamjeranje te posljedično bijeg.
Što mislite o izreci ‘Ne traži sreću tamo gdje si je jednom izgubio’?
Moram priznati da je prvi put sad čujem, ali kad bih morala reći na što me asocira je da se ne vraćaš starim obrascima razmišljanja i ponašanja ako tad nisi bio/la sretan/na. Inače su mi odlične stare i narodne izreke, u njima je uvijek puno mudrosti, samo treba ih znati pročitati.
Mislite li da su nam stvari ‘zapisane u zvijezdama’ ili smo sami odgovorni za sve što nam se događa?
Mislim da svatko u životu treba zrno sreće, ali samo to – zrno. Prava sreća proizlazi iz truda i iz spoznaje da si nešto vlastitim rukama napravio/la. Tako da je moj odgovor naklonjen ovome da smo sami odgovorni za ono što nam se u životu događa – što je dobra vijest jer onda znam da nešto mogu i poduzeti po tom pitanju, ne moram čekati da mi se ‘zvijezde poslože’ da mi bude bolje.
Mislim da je ljubav nešto što nam može pomoći vratiti se u svoje normalno; ljubav i prihvaćanje!
Svijet se mijenja, a ljubav je konstantna
Iako su vaši klijenti uglavnom sportaši i posvećeni ste psihologiji izvedbe, radili ste dugo i kao školska psihologica u Športskoj gimnaziji, a angažirani ste i kao „Draga Ana“ u dječjem časopisu Modra lasta. S obzirom na sve to, koliko se uopće bavite ljubavnim problemima kao psiholog?
Ljubav je uvijek ‘problem’ broj jedan. Kad se pojavi, zasjeni sve ostalo i dobro je da je tako jer imam osjećaj da će nas ljubav izvući uvijek iz svega. Svijet se mijenja, neizvjesnost nas nekad preplavi, ali ljubav je konstanta. Mislim da je ljubav nešto što nam može pomoći vratiti se u svoje normalno; ljubav i prihvaćanje!
Što je za Vas ljubav i kako ćete proslaviti Valentinovo?
U svom domu, sa svojim suprugom za kojeg mogu reći da je najbrižnija i najdivnija osoba na svijetu. S njim dijelim život i sve ono što nas u životu čeka. Mi živimo naše Valentinovo i kad nije 14. veljače. Tako da nas izolacija nije puno omela, a ja mogu reći da me ljubav učinila najsretnijom osobom na svijetu 🙂