Iz želje za strukturiranijim pristupom, izlagači i galerije sada prolaze kroz selekcijski proces koji ranije nije bio prisutan. Unatoč tome, demokratski duh ‘sveizlaganja’ i ‘svihizlaganja’ ostaje očuvan kroz popratni program Plati i nosi, koji će dodatno obogatiti dinamiku manifestacije.
Put prema ravnopravnosti
Budući da posljednjih godina, u svijetu pa i kod nas raste interes za ženama u umjetnosti, tema koja se nametnula je žene umjetnice i profesorice. Osim što se navedena tema provlačila se kao light motiv kroz Documentu u Kaselu bila je i jedan od dominantnih naglasaka na prošlom i ovogodišnjem Venecijanskom Bijenalu, kako kod broja ženskih sudionica tako do broja nagrađenih umjetnica. Izložba Sve za jednu, jedna za sve, koja se nedavno održala u Galeriji Klovićevi dvori, pokazala je koliko je mukotrpan i težak put do afirmacije bio pred umjetnicama prošlog stoljeća. Muški kolege i kritičari smatrali su ih ‘dekoraterkama’, nisu se smjele potpisivati na radove i njihov rad nije shvaćan nimalo ozbiljno.
Zanimljivo je primijetiti da je prema dostupnim podatcima, od 1907. godine, kada je ALU osnovana, samo jedna žena bila dekanica i to prof. Dubravka Babić. I danas su muškarci na glavnim odsjecima – slikarskom i kiparskom, golema većina profesora, bilo da su redovni ili izvanredni profesori, asistenti ili stručni suradnici. Situacija je nešto bolja na grafičkom odsjeku, dok su tek Odsjek za multimediju, nastavnički i restauratorski odjel uspjeli pomiriti rodnu zastupljenost. Od ukupno 83 zaposlenika na Akademiji u stručnim je zvanjima 36 % žena i to je u ovom trenutku značajan napredak u odnosu na primjerice prosjek zastupljenosti žena u Saboru.
Energija zajedništva
‘Činilo nam se zanimljivim da na neki način pridonesemo toj temi pa smo se za izlaganje na Art Zagrebu obratili profesoricama s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, da kao mentorice, izaberu svoje studente ili alumnije koji bi najbolje mogli prezentirati njihov zajednički rad’ izjavio je Daniel Tomičić, direktor Art Zagreba i naglasio ‘Nismo imali želju govoriti o ženskom pismu ili o ženskim tematikama već pokazati energiju zajedništva koja je nastala u suradnji mentorica koje su mentorirale, podržavale, vodile i podupirale svoje studente.’
Sudjeluje pet odsjeka zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti; slikarski odsjek — mentorica: prof. dr. art Ksenija Turčić, studenti: Ana Pintarić, Katarina Kocijan i Marina Popović, kiparski odsjek — mentorica: prof. art Tanja Vujasinović, studenti: Antonio Petrić i Frano Radovanović, grafički odsjek — mentorica: prof. dr. art Mirjana Vodopija, studenti: Ljubica Golubić, Nataša Devčić i Vasja Irma Ivković, Odsjek za animirani film i nove medije: zajednički izbor studenata: Anja Mergeduš, Lara Ana Kulenović i Lucija Bogunović i nastavnički odsjek — mentorica: prof. art Ines Krasić, studenti: Jakov Pašalić, Mihael Bađun i asistentica Vida Meić.