Mnogo se toga, a opet tako malo, promijenilo otkad su čitatelji prvi puta upoznali Marijanu i Vanju, glavne (anti)junake kultne “Zagrepčanke”. Ovaj roman Branislava Glumca, prvi puta objavljen 1974., u međuvremenu je postao bestseler – dosad je prodan u više od 200 tisuća primjeraka.
Okolnosti u kojima su živjeli i ljubili Marijana i Vanja možda su se promijenile, ali priča o nemogućoj ljubavi, opterećenoj klasnim i statusnim razlikama, i danas je svježa, pa je podjednako dobro razumiju i novi naraštaji čitatelja. U najnovijem, 14. izdanju “Zagrepčanke” objavljen je i dramski tekst nastao prema ovom kultnom romanu, u dramatizaciji Patrika Gregureca.
Kao kazališni komad “Zagrepčanka” je prvi put postavljena 1976. u Zagrebu i smatra se jednim od najvećih hitova nacionalne kazališne kuće u sedamdesetim godinama 20. stoljeća. Današnju koncepciju i adaptaciju potpisuju redatelj Dražen Krešić i dramaturg Patrik Gregurec, a igraju (u alternacijama) možda najnadareniji mladi zagrebački glumci i glumice – Tea Harčević (ovogodišnja nominacija za Zlatni studio), Nikolina Prkačin, Domagoj Janković i Bernard Tomić (proišlogodišnji laureat Zlatnog studija).
Fokus se stavlja na osbnost i intimu
Okolnosti u kojima su živjeli i ljubili Marijana i Vanja možda su se promijenile, no priča o strastvenoj, ali nemogućoj ljubavi, opterećenoj klasnim i statusnim razlikama, i danas je svježa i moćna. Branislav Glumac uspio je majstorskom vještinom slaganja slova stvoriti svevremensku priču koja ne poznaje granice – stavljanjem fokusa na osobno i intimno, u maniri velikih majstora, preko pojedinačnog je progovorio o univerzalnom.
Kroz priču o Marijani, neobuzdanoj djevojci iz višeg sloja, koja svoju obitelj doživljava kao licemjernu zajednicu i život traži na periferiji, u sigurnom i pouzdanom dobrom komadu stare zemlje, ova predstava brutalno razgolićuje ljude i razlaže sve nijanse društvenog života. No, sada, dvije godine nakon potresa, “Zagrepčanka” je i mnogo više od kazališne predstave, ona je dar i posveta obnovi našeg ranjenog grada.
Predstava svoju premijeru ima 29. ožujka 2022. u Lisinskom, a predstava igra i 30.ožujka 2022.
Redatelj: Dražen Krešić
Dramaturg: Patrik Gregurec
Kostimografkinja i scenografkinja: Petra Pavičić
Glume: Nikolina Prkačin / Tea Harčević, Bernard Tomić / Domagoj Janković
Produkcija: Teatar Erato, MBstage
O autoru knjige
Branislav Glumac (1938.) objavio je tridesetak knjiga: poezija, romani, pripovijetke, memorabilije. Izvedeno mu je i desetak dramskih tekstova, što na hrvatskoj televiziji, što u kazalištima. Djela su mu prevedena na nekoliko svjetskih jezika. Piše i likovne kritike (prvi u Hrvatskoj sačinio je knjigu razgovora sa slikarima).
O “Zagrepčanki”…
„Zagrepčanka je izuzetno štivo ne samo po eksperimentalnim nastojanjima autora, već i po težnji da se bez lakiranja i pozlate progovori o nekim neistraženim sferama suvremenosti…“, Saša Vereš.
„Ta je knjižica i pjesnička jer nas u dosta navrata iznenađuje, baca nas iz stolice…“, Igor Mandić
„U Zagrepčanki nalazimo, uz vješto ispričanu trenutnu sudbinu protagonista, naše zagrebačke ambijente, nešto specifično, ali ne lokalno, u izrazu i neke naše egzistencije na jednom dijelu konkretnog prostora…“, Krsto Špoljar.
„Problemi koje Glumac eksplicira u Zagrepčanki – socijalna i seksualna hipokrizija – aktualni su u svojoj žestini i danas…“, Predrag Matvejević.
„U najnovijem romanu Zagrepčanka Branislav Glumac ukida interpunkciju, ali samim tim faktom on ne stvara disperzivnu struju. Njegove rečenice su i dalje vrlo jasno komponirane te se on kreće između između analitičkog homogenog paragrafa i isjeckanog homogenog paragrafa… bez obzira što su teme destruktivne: antitehnokratske, antibirokratske, antimoralističke…“, Stanko Lasić.
„Glumac se i u Zagrepčanki na još jedan način pokazuje kao senzibilan sudionik i svjedok svojeg doba…“, Vinko Brešić.
„Baš zbog toga što nije nimalo uljepšavao, već je brutalno razgolitio svakidašnjicu, Zagrepčanka je roman koji će nove generacije i dalje čitati…“, Darija Žilić.
„Tko može zaboraviti Glumčevu Zagrepčanku, možda jedini pravi hrvatski bestseler prije Domovinskog rata…“, Željko Ivanjek.