Ovo su dani kada se više priča o važnim ženama koje su se izborile za prava koja mi danas podrazumijevamo. Jedno od tih prava je i radničko pravo, a žena čiji je život obilježila borba za radnička prava je – radničko pravo Rose Schneiderman. Umrla je kao 90-godišnjakinja 1972. godine, a za života se borila za pravedne radne uvjete i osmosatni radni dan. Žarko crvene kose, 145 cm visoka, nadimka – “Crvena Ruža Anarhije”. Žena, koja je prije 111 godina, održala legendarni govor „Under What Conditions Women Work“.
Visoke pozicije moći – rezervirane samo za muškarce
Teška vremena stvaraju snažne ljude. U slučaju Schendermann, to znači da je sa 13 godina počela raditi i zarađivati, prvo kao prodavačica, potom kao radnica u tvornici, što je za početak u njoj probudilo interes za aktivizam i to u borbi za radnička prava. Kao 21-godišnjakinja organizirala je sindikat United Cloth Hat and Cap Makers’ Union, pri čemu se pokazala barem deset puta bolja u organizacijskim vještinama od muških kolega. Već tijekom prve sindikalne godine izabrana je tako u nacionalnu upravu sindikata – kao prva žena do tada. U to su vrijeme visoke pozicije moći bile rezervirane gotovo samo za muškarce. Ok, budimo realni, nije li i danas prilično slična situacija?
Schneiderman je potom od 1906. godine bila potpredsjednica sindikalne lige New York Women’s Trade Union League. Nakon dvije godine preuzela je poslove organiziranja, pa je tako značajno doprinijela organizaciji štrajka 20000 radnica u New Yorku, dotad najvećeg štrajka radnica u Americi. Međutim, do 1914. godine, Schneiderman se osjećala razočarana zbog prisutnog antisemitizma u američkom radničkom pokretu, što ju je potaknulo na snažniji aktivizam.
Mixer jednog imidža: Sallie Krawcheck i redefiniranje financija sa ženskim potpisom
Rose Schneiderman je već bila vatrena sufražetkinja kada je 1911. godine pomogla osnovati Wage Earner’s League for Woman Suffrage te sudjelovala u kampanji za pravo glasa u Ohiju 1912. godine. Godine 1917. postala je predsjednica Industrijskog odjela New York Woman Suffrage Party i vodila borbu za pravo glasa žena u New Yorku te godine. Godine 1920. Schneiderman se bezuspješno kandidirala za Senat. U sljedećih dvadeset godina postala je nacionalno poznata osoba kao predsjednica National Women’s Trade Union League, dugogodišnja savjetnica Eleanor i Franklinu Rooseveltu, jedina žena u Rooseveltovom Nacionalnom savjetodavnom odboru za rad, tajnica za rad u državi New York, te zagrižena zagovornica preseljenja europskih Židova daleko od nacističke prijetnje.
Sposobnost privlačenja pažnje
Sve u svemu, njezine su organizacijske vještine i neumorna borba za prava radnika izravno utjecale na usvajanje osmosatnog radnog vremena. Danas to podrazumijevamo, no nekoć je to bio san. Schneiderman nije samo govorila o potrebi za boljim radnim uvjetima, već je aktivno radila na njihovom ostvarivanju mobilizirajući radnike, organizirajući štrajkove i lobirajući kod političara.
Ključna je bila njezina sposobnost u privlačenju pažnje javnosti i političara na probleme s kojima su se suočavali radnici, posebno radnice. Schneiderman je koristila govorničke sposobnosti kako bi educirala i mobilizirala radnike, ali i utjecala na promjene u radnom zakonodavstvu, uključujući dakle i regulaciju radnog vremena.
Zbog nje i mnogih snažnih i posebnih žena, volim ove teme, borba za radnička, pogotovo ženska prava. Ovo je jedan od mnogo sjajnih primjera kako istaknuti pojedinci ipak mogu mijenjati svijet, svojim utjecajem i motivacijom. Ali naravno to podrazumijeva fight, a ne ležanje na kauču, uz eventualni like. I u to ime, čisto za kraj još jedna misao – uz onu gore o teškim vremenima koja stvaraju snažne ljude, ne šteti spomenuti kako lakša i ugodnija vremena stvaraju lijene ljude… Nažalost. Naravno, konstatiram to za prijateljicu – za inspiraciju.
Naslovna fotografija: screenshot youtube