Taj glas.
Sve što je nosio ispod njegove boje. Sve susrete, estradne produžetke nečijih čežnji, intima, ostajanja, osvajanja ili odustajanja. Sve što je stalo uz minimalizam ogoljavanja njega uz pratnju pravih tonova klavira, ostaje klasikom domaće pop glazbe.
Posthumno objavljeni singl/spot ‘Ne mogu ti reći’ Matka Šimca pametno servira barbi Oliveru prostor za puštanje tih nostalgično nježnih rašpi sipanja Matkovih rima o ljubavi i nedostajanju. Oliverova nježnost, boja i interpretacija i od stereotipa ima moć napraviti funkcionalne i lijepe komadiće pop blaga. Tako je i s ovim singlom, kojem oduzmete li ‘nanananinana’ dio, ostaje glazba za sutone i lijepa sjećanja, listanja obiteljskih fotografija kojima je njegov glas činio soundtrack.
Uz nepotrebno kičasti video spot kojem je namjera trebala biti podcrtati oliverovske motive dobili ste razglednicu s miš maš nabacanim kompiliranim kadrovima plavkasto sivkaste kišne estetike i atmosfere koju podcrtavaju motivima žene koja svira na kiši (to je kao romantično?), djevojke koja svira u sobici, dječaka s kišobranom, podvodnih kadrova ronjenja, krupnih planova kao da su sa stocka pobrani, sve zajedno šlepanih uz pjesmicu koja bi daleko bolje funkcionirala uz neki arhivski loot Oliverovih fotografija i traženja njegova motiva post festum.
Ovako spot znatno unazađuje doživljaj pjesme koju je preporučljivo posluhnuti samo u audio formi ne bi li efekt ostao netaknut.
Ocjena: 8/10
Naslovna fotografija: Youtube Screenshot