Nove vrste aplikacijskih pop kulturnih ratova dominiraju početkom godine na relaciji USA – Kina, Facebook vs TikTok. Kineskom vlasniku je u nedjelju, 19. siječnja 2025., istekao rok za prodaju vlasničkog udjela u odnosnoj aplikaciji te su prekinute njezine operacije i funkcioniranje na prostoru Amerike. Vrhovni sud USA podržao je, naime, prethodno donesen Trumpov zakon kojim se zabranjuje funkcioniranje TikToka ako ne dođe do preprodaje vlasništva pravdajući odluku argumentima kršenja slobode govora. Sve je reaultiralo time da je aplikacija bila zabranjena jedan cijeli dan, no ekspresno je vraćena.
Pritom nije zanemariv ni odgojni potez s obzirom na rastuće kritike zbog nedostatka kvalitetnog sadržaja i pretrpanost smećem čime se davalo prostor ispodeduciranim kreatorima da svoje influenserstvo grade na račun zarade na ponuđenoj platformi koja uz Instagram čini vodeći money making alat.
Bilo kako bilo, odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država o potvrđivanju zabrane društvene mreže i aplikacije TikToka obilježava prekretnicu u odnosima digitalnih sloboda, nacionalne sigurnosti i globalne politike te služenja potrebama publike 21. stoljeća – osobito generacijama rođenih nakon 2000. godine.
Podjela recepcije javnosti prema odluci rezultirala je klasičnim polariziranjem jer zagovaratelji odluku vide kao retorzični korak zaštite podataka i nacionalnog suvereniteta by predsjednički vlasuljar Donald Trump, dočim je kritičari smatraju simptomom novog oblika tehnološkog protekcionizma i potencijalne retorzije prema istočnim zemljama, posebice Kini.
Podsjećamo, TikTok potječe iz Kine i razvijen je od strane kompanije ByteDance, osnovane 2012. Platforma je prvotno lansirana kao Douyin za kinesko tržište 2016., dok je međunarodna verzija, TikTok, pokrenuta 2018. nakon što je ByteDance kupio sličnu aplikaciju Musical.ly.
TikTok pod lupom
TikTokov algoritam se oslanja na strojno učenje i personalizaciju sadržaja što je jedan od ključnih razloga njegove globalne popularnosti, no istovremeno i izvor mnogih kontroverzi, posebice zbog pitanja privatnosti i sigurnosti podataka, ako se dotičemo etičke komponente, ali i nedostatka prostora za razvoj kvalitetnog sadržaja ako se referira na onu suštinsku. Jer slično kao prednik Vine, TikTok je implementiran kao aplikacija za mlade i one koji nisu nužno osobito kreativni već samo ambiciozni. Kratki video formati s mnoštvo ponuđenih vizualnih efekata načelno je jednostavan ali efikasan alat vizualne ‘kontrole’. TikTok je platforma koja je osvojila svijet kratkim videozapisima i algoritmom hipnotičkim za korisnike, dugo je već u središtu kontroverzi.
View this post on Instagram
Kritičari ga optužuju za neodgovorno rukovanje privatnim podacima, političku pristranost i poticanje nezdravog digitalnog ponašanja. No je li zabrana TikToka uistinu opravdana sigurnosna mjera ili smo svjedoci novog oblika hladnoratovske borbe u digitalnom prostoru?
Kritika TikToka u SAD-u često se fokusira na njegove veze s kineskom kompanijom ByteDance i mogućnost da se podaci američkih građana koriste u svrhe kineske vlade. Pitanje nije samo teorijsko: s obzirom na kineske zakone koji zahtijevaju od kompanija suradnju s vladinim tijelima, strah od nadzora nije neutemeljen. Međutim, zabrana TikToka dolazi u širem kontekstu ekonomskih i geopolitičkih napetosti između SAD-a i Kine, gdje svaka strana koristi tehnologiju kao polugu moći.
Je li zabrana TikToka američki odgovor na kineski ‘Veliki firewall’?
Ne treba zanemariti ni činjenicu da zapadne kompanije poput Facebooka i Googlea već godinama nemaju pristup kineskom tržištu. U Kini, Facebook je blokiran od 2009. godine, zajedno s mnogim drugim zapadnim društvenim platformama poput YouTubea, Twittera i Instagrama, kao dio šireg sustava internetske cenzure poznatog kao ‘Veliki kineski firewall’. Umjesto toga, kineski korisnici koriste domaće alternative poput WeChata i Sina Weibo. U Japanu, Facebook je dostupan i koristi se kao jedna od popularnijih društvenih mreža, iako ne dominira kao u nekim drugim zemljama.
Dakle, blokada Facebooka uglavnom je specifična za autoritarne režime poput Kine, dok je u demokratskim društvima, poput Japana, slobodno dostupan. Iz ove perspektive, zabrana TikToka u USA može se promatrati kao odgovor na tu asimetriju – svojevrsna retorzija koja izjednačava pravila igre. Ipak, za razliku od otvorene cenzure koja karakterizira kinesku politiku prema stranim platformama, američki narativ temelji se na diskursu zaštite korisnika i demokratskih vrijednosti.
TikTok je simbol generacije
TikTok je zapravo daleko više od puke aplikacije – simbol je generacije, a njegov utjecaj na mentalno zdravlje mladih, sposobnost fokusiranja i percepciju stvarnosti ne može se zanemariti. Kritičari upozoravaju da TikTok promovira površnost i ‘pranju mozga’ algoritamskim filtriranjem sadržaja koji maksimizira zadržavanje korisnika, često nauštrb kvalitete i značaja informacija. S druge strane, branitelji platforme ističu njezin potencijal za kreativno izražavanje, edukaciju i povezivanje ljudi diljem svijeta. I obje strane imaju sasvim logične argumente.
Stoga, može li zabrana TikToka stoga biti opravdana kao javnozdravstvena mjera, štit protiv ‘digitalnog opijuma’ mladih? Prihvatimo li tu logiku, otvara se pitanje zašto slične zabrane ne pogađaju druge platforme poput Instagrama ili YouTubea, koje imaju slične algoritamske mehanizme i na isti način ugrožavanju privatnost sudionika. U toj selektivnosti leži ključni argument kritičara – zabrana TikToka više je politički i ideološki motivirana nego što odražava iskrenu zabrinutost za dobrobit korisnika. Također je samo licemjerno mjerkanje mišića i push pull taktika obiju strana.
View this post on Instagram
Geopolitički rat za podatke i budućnost digitalnog svijeta?
Komercijalni aspekti odluke i potencijalne zabrane su ratovi za podatke. Podaci su nova nafta, a TikTok u tom metaforičnom kontekstu rudnik zlata čija sposobnost prikupljanja i analiziranja podatka o milijardama korisnika čini ga ne samo komercijalnim gigantom, nego i potencijalnom prijetnjom.
Američke kompanije, poput Mete i Alphabeta, suočavaju se s neugodnim izazovom: TikTok ne samo da dominira u tržišnoj utakmici, već redefinira pravila igre. Zabrana TikToka stoga nije samo sigurnosna mjera već strateški potez u ekonomskom ratu. Uklanjanjem glavnog konkurenta, američke kompanije dobivaju priliku za regrupaciju i povrat izgubljenog tržišnog udjela. No, ovakav pristup nosi rizik da SAD, u nastojanju da obrani svoje digitalno gospodarstvo, žrtvuje univerzalne vrijednosti slobode interneta i otvorenog tržišta koje su dugo bile u srcu američkog identiteta.
View this post on Instagram
Zabrana TikToka u SAD-u otvara brojna pitanja. Je li riječ o legitimnom potezu zaštite nacionalnih interesa ili opasnom presedanu koji vodi u fragmentaciju globalnog interneta? Jesu li mlade generacije uistinu zaštićene od algoritamskog zaglupljivanja ili su samo preusmjerene na domaće platforme s istim ciljem? I konačno, može li ovaj potez potaknuti širu raspravu o etici digitalnih platformi, bez obzira na njihovo porijeklo?
Ono što je sigurno jest da otkucavanje TikToka u SAD-u nije kraj priče. Odluka je najava potencijalno tektonskih promjena u svijetu digitalne geopolitike na globalnoj mapi gdje svaka aplikacija postaje potencijalno bojište – ne samo za podatke i profit, nego i za limitirane umove korisnika.
1:1 u digitalnoj eri nikad nije bilo izjednačeno.