‘Uspjela sam, iako…’ Otprilike tako počinju razne motivacijske priče. Ili ako želimo nekoga
prikazati kao ‘posebnog’, često to uokvirimo ovako: uspjela je, iako je bila prestara. Uspjela
je, iako je bila siromašna. Uspjela je, iako je bila razvedena. Ili, uspjela je, iako ima troje,
četvero ili više djece. Često to radimo nesvjesno, automatizirano. Prvo se naglasi prepreka ili stigma, ovisno o tome kakva je priča i kakav je to uspjeh. Kao da sam uspjeh nema smisla, ako uz njega ne ide neka velika i dramatična poteškoća. A opet, uspjeh je rastezljiv pojam. Svakome znači nešto drugo. Pa da bismo ga učinili univerzalnim, u javnom diskursu svodimo ga pod iste nazivnike: ‘uspjela je unatoč’. Pa u tom smislu, evo jedne uspješne priče, koju sam, priznajem, i sama prvo pogledala kroz taj vizir.
View this post on Instagram
Iz Albanije do vrha AI industrije
Mira Murati je iz Albanije i da, ona je jedno od najjačih imena u industriji umjetne inteligencije. U njezinom slučaju, država porijekla ono je što dolazi nakon ‘ali’, ili uz ‘iako’.
Ona se 2018. godine pridružila Samu Altmanu, osnivaču tvrtke OpenAi (‘krivac’ za ChatGPT) te tamo bila glavna direktorica za tehnologiju (CTO). Od prošle je godine i osnivačica vlastitog startupa koji je pricijenjen na 12 milijardi dolara. Thinking Machines
Lab, koji Murati opisuje kao prostor za istraživanje, za povjerenje i za odgovornu gradnju umjetne inteligencije, a među investitorima su najveća svjetska imena. Povjerenje zvuči sjajno kao valuta u priči o tehnologiji, posebno u industriji umjetne inteligencije koja prelazi sve češće razne granice.
View this post on Instagram
Kako bi povjerenje postalo stvarna ‘valuta’, mora se materijalizirati kroz konkretna činjenja.
Vidjet ćemo. Znam samo da se riječ povjerenje tako lako koristi, a tako teško dokazuje.
Murati je dakle izuzetno uspješna u smislu poslovnog probitka. Ali. Mira Murati dolazi iz male zemlje, s Balkana, iz mjesta koje rijetko ulazi u globalne priče o inovacijama. I tu kreće refren: ‘ona je uspješna, ali je iz Albanije’. Ili: ‘iako je iz Albanije, ona je uspjela’. Vjerovali ili ne, u većini intervjua ili videa o njoj, taj podatak uvijek iskoči. Kao da se uspjeh iz Albanije mora posebno naglasiti, jer navodno nije prirodno očekivati da netko s Balkana može biti svjetski lider u umjetnoj inteligenciji.
Nije iznimka jer je iz Albanije – već zato što mijenja svijet tehnologije
Ermira ‘Mira’ Murati rođena je 1988. u Vlorëu, Albanija. Odrasla je u dakle u državi koja je
tada tek izlazila iz izolacije, što je svakako bilo posebno iskustvo. Isticanje iz gomile se nije podrazumijevalo, do toga se dolazilo talentom i vrijednim radom, rekla bih. Mira je kao
tinejdžerica osvajala je matematičke olimpijade i s 16 godina dobila stipendiju za školovanje u Kanadi, a potom je studirala u SAD-u i to liberal arts (interdisciplinarno obrazovanje koje uključuje i humanističke i društvene znanosti) na Colby Collegeu i inženjerstvo na Dartmouthu. To znači da je imala široko obrazovanje koje je spajalo znanost, društvene i humanističke predmete. Studenti su tako razvijali kritičko mišljenje, komunikacijske vještine i sposobnost povezivanja različitih područja, a Mira je to kasnije dodatno kombinirala s tehničkim inženjerskim znanjem s Dartmoutha.
View this post on Instagram
Umjetnom se inteligencijom inače počela baviti 2013. godine kad je počela raditi za tvrtku
Tesla na testiranju softvera koji bi pomoću umjetne inteligencije upravljao automobilima,
a potom je radila u startupu Leap Motion. Godine 2018. prelazi u OpenAI, gdje postaje ključna figura razvoja ChatGPT-a, DALL·E-a i Codexa, a 2022. imenovana je CTO-om. U kriznom razdoblju 2023. nakratko je vodila cijelu tvrtku. U rujnu 2024. napušta OpenAI, a već u veljači 2025. osniva dakle svoj startup, Thinking Machines Lab.
Ali. Ali, ona nije iznimka zato što dolazi iz Albanije. Ona je liderica zato što zna posao bolje od većine. Nije važna jer je ‘žena koja je uspjela unatoč svemu’. Važna je jer oblikuje smjer razvoja tehnologije koja će definirati društvo u godinama koja dolaze.
Zašto i dalje čudimo se uspjehu izvan ‘pravih’ adresa?
Murati pritom niti ne govori puno o odrastanju u Albaniji kao o ‘prepreci’ koju je trebalo
svladati. Ne koristi narativ ‘iz siromaštva do zvijezda’, iako bi joj to mediji rado napisali. Ne
gradi brend na self-help formuli ‘možeš sve što želiš’, niti na osobnoj patnji kao gorivu za
uspjeh. Umjesto toga, gradi ga na znanju, radu i tišini. To je možda i razlog zašto su je mnogi prvi put ozbiljno primijetili tek kada je u studenom 2023. nakratko preuzela OpenAI usred krize.
No ovo je zapravo priča o tom ‘iako’. Kad kažemo da je netko uspio ‘iako’ dolazi s Balkana,
‘iako’ je žena ili ‘iako’ nije imao kapital ni veze, razotkrivamo vlastito uvjerenje da su svi drugi, osim privilegiranih, drugotni. Kao da su uspjeh i moć rezervirani za muškarce, za Zapad, za bogate i za one s početnom prednošću. Takvi narativi stalno prikazuju uspjeh kao iznimku, a ne kao mogućnost. I zato se vraćam na Miru. Njezin (ne)izgovoren ‘iako’ govori
više o nama nego o njoj. Pokazuje da i dalje ne vjerujemo da inovacije mogu doći iz Vlorëa, s albanske obale, i da osoba odande može voditi rasprave o budućnosti umjetne inteligencije.
View this post on Instagram
Odnosno, kao vjerujemo, ali opet ćemo navesti da je od tamo, vrag je naime uvijek u detalju. A upravo je povjerenje ono što se tu prelama. Povjerenje da znanje, ideje i inovacije ne dolaze samo s ‘pravih’ adresa. Povjerenje da vrijednost može nastati i izvan unaprijed zacrtanih krugova moći. U svijetu koji dolazi, to povjerenje postaje valuta. Kad ga imamo, otvara vrata. Kad ga nemamo, nedostatak povjerenja postaje eliminacijsko oruđe.
Naslovna fotografija: Screenshot YouTube