Četvrtak, 22 svibnja, 2025

Mixer jednog imidža: Moda kao otpor: Monica L. Miller i crni dendizam na Met Gali

Kao i svakog prvog ponedjeljka u svibnju, i ove je godine održana još jedna Met Gala, manifestacija koju modni svijet prati fokusirano i o njoj priča otprilike kao o dodjeli modnih Oskara

Tema ovogodišnje Met Gale temeljila se na izložbi pod nazivom Superfine: Tailoring Black Style, a koja je inspirirana knjigom Monice L. Miller Slaves to Fashion: Black Dandyism and
the Styling of Black Diasporic Identity. Met Gala svake godine prilagođava temu kako bi
privukla pažnju, a komentari o ovogodišnjem izdanju ne jenjavaju. Iako, moj osobni dojam je da je to sve s manje žara nego inače. Ovogodišnja tema je tako prvi povratak fokusa na
mušku modu još od 2003. godine i teme Braveheart: Men In Skirts, s tim da je to ove godine svojevrsna refleksija kulturnih normi kroz odjeću, ne eksperimentiranje s formom kao tada.



Tko stoji iza modne teme Met Gale?

Uz samu temu, u fokus je dospjela i Monica L. Miller kao dokaz da je riječ o akademski
promišljenom modnom kodu. I to ne zbog kreacije na eventu, nego zbog činjenice da njezin rad i istraživanje stoje iza izložbe te teme Met Gale. Miller je profesorica na Odsjeku za afričke studije na Barnard Collegeu u New Yorku. Njezin znanstveni i stručni fokus obuhvaća književnost, kulturne studije i vizualnu kulturu. U radu povezuje književnu teoriju, studije performansa, povijest mode i kritičku teoriju rase, čime se bavi i pitanjem identiteta kroz stil, osobito unutar afroameričke i dijasporske zajednice. Knjiga Slaves to Fashion, inspiracija za temu Met Gale, objavljena je 2009. godine i odmah je prepoznata kao pionirski doprinos razumijevanju crnog dendizma.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Met Gala 2025 (@metgalaofficial_)

Radi se o konceptu koji nadilazi površnu estetiku odijevanja i ulazi u dublju analizu identiteta, moći i društvenih normi. Miller kroz povijesnu analizu pokazuje kako su crni
muškarci, od prosvjetiteljstva do suvremenosti, koristili modu kao oružje otpora, izražavanja i redefiniranja identiteta. Oni su tako preoblikovali pravila reprezentacije, istovremeno su ih poštovali, ironizirali i subvertirali. Ukratko, Odijevanje je služilo kao sredstvo pregovora sa strukturom moći, klasom, rodom i rasom. U tom smislu, black dandysm predstavlja okvir koji destabilizira normativne predodžbe o ”crnačkoj muškosti”.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Met Gala 2025 (@metgalaofficial_)

Crni muškarci u odijelima, s cilindrima, čipkom i štapovima za hodanje pregovarali su tako
svojim stilom o vlastitoj društvenoj poziciji s onima koji su im tu poziciju sustavno uskraćivali. Takav stil bio je usudila bih se reći i provokacija te poziv publici da se zapita je li takvo odijevanje doista autentično u kontekstu afroameričkog društveno-modnog koda i tko je taj tko definira što je uobičajeno. Odnosno, je li provokacija ako se povijesni modni izraz crnačke kulture ogleda u visokoj modi, europskom luksuzu ili queer senzibilitetu. Upravo u tome Miller vidi snagu, odnosno sposobnost prkošenja stereotipima i destabilizaciju očekivanja.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Met Gala 2025 (@metgalaofficial_)

 

Moda kao borba za vidljivost i pripadnost

I to nije sve. Iako se radi o muškom stilu, često uključuje androgine, teatralne i fluidne elemente. Dendi tako postaje figura koja destabilizira kako rasne tako i rodne norme. Miller
temu proširuje i geografskim pomakom. U istraživanjima se tako bavi i afro-dijasporom u
Europi, posebice u Švedskoj, gdje analizira kako osobe afroameričkog porijekla, iako često
nevidljive u dominantnim narativima, razvija vlastite kodove stila, pripadnosti i nijanse otpora.

Sve u svemu, izložba, a potom i ogromna globalna vidljivost teme zbog Met Gale Miller se
etablirala i kao akademkinja, ali i kao kulturna kuratorica čija teorija može izravno oblikovati javni diskurs. U vremenu kada moda često djeluje kao puka estetika ili konzumeristička ekstravaganca, Miller jasno poručuje kako moda može biti i osobni ali i kolektivni politički iskaz. Možda najvažnija poruka njezina rada je ta da moda nije frivolna, površna, bez stvarne težine. Naprotiv, ona je polje na kojem se vodi borba za vidljivost, subjektivitet i pripadnost. Izbor tkanine, kroja, boje, sve su to sredstva izraza, oruđe u borbi protiv stereotipizacije. Crni dendi, u tom smislu, postaje figura nade, otpora i imaginacije. A u svijetu ultrabogatih i platforma za ekstravagantne modulacije moći i identiteta. 

Naslovna fotografija: Screenshot YouTube 

 

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime