‘Izgovaranje njihovih posljednjih riječi jest usluga tim ljudima’, dodao je. ‘Kao da ih pratimo do praga smrti. Ako o nečemu ne žele govoriti, o tome ne govorimo.’ (nytimes.com) Zamislite da imate priliku dati intervju i da to bude vaš posljednji. Doslovno posljednji. Dajete ga za emisiju pod etiketom ‘zadnjih riječi’, svjesni da će ga gledatelji, netko blizak ili potpuni stranci, tako i doživjeti. I vi kao osoba pred kamerom znate da će se jednoga dana taj razgovor gledati kao vaše posljednje poruke, stavovi koji ostaju kao nasljeđe. Možete izgovoriti što god i kako god želite. Biste li?
Ja ovako na prvu, umirem od straha da bih propustila nešto važno reći. No ja sam nebitna. Kada takvu ponudu dobije slavna osoba, intervju postaje javno dobro, nasljeđe koje ima ogromnu snagu. Jer nije stihijski, nego je poruka s kojom je osoba željela otići iz ovog života. E to je otprilike opis formata intervjua Jane Goodall s kojim sam počela dan, a rečenice s početka kolumne isječak su riječi autora serijala. Radi se o serijalu Famous Last Words, Netflix je otkupio format danskog originala Det Sudste Ord. Producent i voditelj je Brad Falchuk sve je vrlo jednostavno, bez umetaka, bez montažnih trikova, samo je dvoje ljudi u prostoriji, kamere rade na daljinu, nitko osim voditelja i gosta ne čuje razgovor. Sve se dakle snima kao intimna ostavština. Posljednje riječi. Intervju se emitira nakon što osoba premine (nytimes.com).
View this post on Instagram
Intervju koji je postao oproštaj
Intervju s Jane Goodall snimljen je u ožujku, a emitiran samo dva dana nakon njezine smrti. Gledala sam ga s težinom ‘posljednjih riječi’. U studio je donijela plišanog majmuna Mr. H., dar star više od trideset godina, a na stolu je imala čašicu viskija koju je polako ispijala. Falchuk ju je pitao protiv koga se zapravo bori. Odgovorila je bez uljepšavanja o ‘mračnim’ vremenima u kojima živimo i izravno kritizirala svjetske vođe, među njima Donalda Trumpa. ‘Apsolutno postoje ljudi koje ne volim i rado bih ih poslala na jednu od Muskovih svemirskih letjelica, na planet za koji on misli da će ga otkriti’, rekla je. ‘Neka on budecdomaćin te zabave’, dodala je, pa među putnike uvrstila Trumpa, Putina, Xi Jinpinga i
Netanyahua. ‘Pošaljite ih sve tamo.’ Smrt je u emisiji bila otvorena tema. Goodall se prisjetila i čimpanze koja je tugovala za majkom i rekla da se nada kako će je, kada dođe njezin trenutak, dočekati majka, pas iz djetinjstva i David Greybeard, čimpanza s kojom je imala posebno prijateljstvo.
Strast Jane Goodall prema životinjama počela je u djetinjstvu, uz knjige Tarzan i Doktor Dolittle. Sa samo 26 godina otišla je u Tanzaniju, gotovo bez ikakve znanstvene podloge. Svijet ju je upoznao kao mladu ženu u džungli, krhku, ali upornu, koja satima promatra
čimpanze i bilježi svaki njihov pokret. Kasnije je doktorirala na Cambridgeu, a njezin rad
postao je temelj etologije – znanosti o ponašanju životinja. Osnovala je Institut Jane Goodall, pokrenula globalni program Roots & Shoots, a u poznijim desetljećima života postala jedan od najvažnijih glasova u borbi protiv klimatskih promjena.
View this post on Instagram
Dok su njezini suvremenici uživali u mirovini, Goodall je i u osamdesetima i devedesetima neumorno putovala svijetom, predavala, sudjelovala u kampanjama i razgovarala s mladima. Čak je s Appleom pokrenula inicijativu za recikliranje uređaja kako bi se smanjila eksploatacija resursa. Goodall je promijenila način na koji gledamo životinje i naučila nas da je slušanje često jače od govorenja. U šumu je ušla kako bi je razumjela – jednostavno rečeno. Promatrala je čimpanze na način na koji to nitko prije nije činio. Otkrila je da koriste i izrađuju alate, da imaju osobnosti, emocije i složene odnose. Da se grle, ljube, svađaju i mire. Da nose u sebi i nježnost i nasilje, baš poput nas. Danas znamo i koliko smo slični na razini DNK.
91 godina borbe za prirodu, a na kraju jedna rečenica za sve nas
Tijekom karijere primila je niz nagrada, od britanskog reda Dame i francuske Legije časti do američke Medalje slobode. Dobila je i svoju Barbie lutku, izrađenu od reciklirane plastike, kao poruku djevojčicama da radoznalost i znanost mogu biti jednako privlačne kao i sve
drugo. Postala je kulturna ikona, jednako prepoznatljiva u znanosti i u popularnoj kulturi. No, možda je njezin najveći uspjeh to što je potaknula generacije mladih žena da povjeruju kako im znanost može biti put. Kad je ona započinjala, samo 7 % žena bilo je u STEM područjima; danas ih je više od četvrtine, a mnoge upravo Jane Goodall ističu kao svoju prvu inspiraciju. Preminula je u dakle 91. godini, prirodnom smrću, tijekom predavačke turneje u SAD-u. Do samog kraja ostala je glas prirode i posrednica između svijeta životinja i ljudi.
View this post on Instagram
I da se za kraj vratim na intervju s početka. Na samom kraju, Falchuk napušta prostor, a
Goodall ostaje sama. Gleda u kameru i izgovara svoje posljednje riječi, nama: ‘Želim da svi
razumijete, svatko od vas ima ulogu. Možda je još ne znate, ali vaš život je važan i ovdje ste s razlogom.’ Scenografija serijala pojačava tu atmosferu prijelaza. Danska verzija je hladna, u sivim i crnim tonovima, američka je verzija toplija, u crvenkastim i smeđim nijansama. Falchuk kaže kako je cilj bio stvoriti eteričan prostor između života i smrti. I upravo u takvom okruženju njezina posljednja poruka djeluje još snažnije. Jer nije riječ samo o slavnoj znanstvenici, nego i o pitanju koje se vraća svima nama: koje bi bile naše posljednje riječi?
Naslovna fotografija: Screenshot YouToube