U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 8. travnja otvara se svjetski poznata izložba ljudske anatomije “Bodies 2.0. – Veličanstveni svemir u nama”. Izložba koja na vrlo jasan način otkriva sve tajne ljudskog tijela prvi put je u Hrvatskoj predstavljena davne 2010. godine, no ove godine dolaze nova, dosad neprikazana tijela te je naziv proširen na 2.0.
S organizatoricom Sanjom Ajdinovski iz Outboxa razgovaramo o izložbi sa čak 200 ljudskih organa, koju je u svijetu pogledalo 25 milijuna ljudi, epidemiološkim mjerama i stanju event industrije u ovim izazovnim vremenima.
Putovanje kroz anatomiju čovjeka
“Ako je ljudsko tijelo svemir, onda je ljudski um vakuum”. Prvo izlažeš, a drugo skrivaš. Nije narodna, samo sam wannabe lucidan pred jutro :-). Molba za kraći intro hit izložbe ‘Bodies 2.0 koju od 8. travnja otvarate u Klovićevim dvorima u Zagrebu…
U današnje vrijeme bi mogli reći kako je ljudski um ona svemirska prašina, uglavnom prazan prostor s par blistavih sjajnih kamenčića, ali to je jedna druga tema (hahaha). Kako bez uma nema niti tijela, upravo o tome i govori naša izložba. “Bodies 2.0. – veličanstveni svemir u nama” vodi posjetitelje na putovanje kroz anatomiju čovjeka – kroz promatranje pravih ljudskih tijela, organa i organskih sustava. Bez uljepšavanja, bez ublažavanja.
Prava ljudska tijela divnih neznanaca koji su svoje fizičke ostatke donirali znanstvenoj zajednici kako bi koristili budućim naraštajima u proučavanju ljudske anatomije i otkrivanju tog fantastičnog mehanizma i kompleksnosti ljudskog bića. I ta sirova spoznaja kako je naše tijelo nevjerojatan stroj koji može podnijeti izuzetne napore, a ujedno toliko krhko i ovisno o okolini i načinu života jest poruka koju ovom izložbom želimo poslati. Skoro svaki drugi posjetitelj nakon izložbe dobro razmisli hoće li zapaliti cigaretu, upisati teretanu ili početi trčati.
S obzirom na to da je 2.0, je li riječ o reprizi one koja je pred desetak godina već bila izložena ili nastavku i upgradeu s novim informacijama? U čemu je razlika?
Razlika je u nekim novim izlošcima koji nisu bili postavljeni u prethodnoj izložbi. Ova 2.0 verzija ima 15 cijelih tijela i 200 drugih izložaka – organa, kostiju, mišića.
Bilo je i puno ljudi koji su protestirali protiv održavanja izložbe, kao i određenih institucija , no ovo je izložba koja može pomiriti sve svjetonazore jer govori o tome da svoje tijelo treba njegovati i čuvati bez obzira otkud je došlo i tko ga je stvorio
Kakva su iskustva bila s prve? Sjećaš li je se i jesi li tada bila posjetitelj ili isto organizator?
Sjećam se općeg oduševljenja radi prve izložbe i redova ispred Galerije Klovićevi dvori. Cijeli Zagreb je pričao o izložbi i zaista nikoga nije ostavila ravnodušnim. Bilo je i puno ljudi koji su protestirali protiv održavanja izložbe, kao i određenih institucija, no mišljenja sam da je ovo izložba koja može pomiriti sve svjetonazore jer u konačnici govori o tome da svoje tijelo treba njegovati i čuvati bez obzira otkud je došlo i tko ga je stvorio. Osobno nisam pogledala tu izložbu u Zagrebu, ali sam je pogledala u Budimpešti i doista je impresivna.
Beživotna tijela postaju alat kojim se spašavaju životi
Ako nam možeš otkriti korijene izložbe i ideje autora jer pitch ‘gledajte ljudsko tijelo’ izgleda poput onog ‘kako se nitko prije nije sjetio’. Što stoji iza poziva gledajte ljudske organe?
Prva izložba ovakve vrste održala se 1995. godine u Tokiju. Gunther von Hagens, čovjek koji je i razvio tehniku očuvanja bioloških ostataka procesom plastinacije, postavio je izložbu ‘Body Worlds’ diljem svijeta s istim ciljem – educirati ljude o vlastitom tijelu i ono što je nekada bila samo privilegija liječnika i patologa, približiti ga svima. Realno, malo tko od nas zna kako tijelo izgleda ispod kože. Imamo predodžbu, vidjeli smo na slikama i eventualno na televiziji, ali ništa vas ne može pripremiti na pravi prizor mozga oštećenog radi moždanog udara, kako izgleda povećano srce radi pretilosti i što se događa s plućima kada pušimo.
Zapravo je nevjerojatno koliko malo prosječan čovjek zna o vlastitom tijelu: od metaboličkih procesa, funkcioniranja imuniteta, organskih sustava, mišićnog i koštanog sustava te koliko je sve to fantastično povezano u jednu cjelinu koju zovemo čovjek. A u ovo vrijeme pandemije, bolesti, virusa i cjepiva te teorija zavjera mislim da ne postoji bolji trenutak da se ljudi malo educiraju.
Je li riječ o maketama i imitatima ili ex živim i prepariranim ljudima? I što je metoda plastinacije pri očuvanju izgleda ljudskog tijela? Je li poput mumifikacije izvlačenje soli? Zvuči bizarno već u pitanju, ali znanost će opravdati.
Ovdje je riječ o ljudima koji su svoja tijela nesebično donirali znanosti što nije nikakva novost. Ljudi to rade već desetljećima, od prve transplatacije 1954. godine, kada je uspješno transplatiran prvi bubreg. Beživotna tijela postaju alat kojim se spašavaju životi. I ovdje ne govorim o donorima za transplatacije, već o tijelima koja su donirana kako bi budući liječnici imali na čemu učiti. Na tim tijelima liječnici vježbaju operacije bez rizika, uče o koštanom mišićnom sustavu, proučavaju mozak i ostale organe te još mnogo toga. Zapravo, mnogim budućim liječnicima prvi pacijenti upravo jesu ta donirana tijela.
Postoje CSI timovi koji koriste donirana tijela za promatranje koliko vremena treba da se tijelo raspadne što im omogućava bolje rezultate u kriminalističkim procesima. Iako riječ ‘preparirano’ zvuči dosta brutalno, u osnovi to i jest tako. Plastinacija je metoda konzerviranja pri kojoj se voda i lipidi uklanjaju iz tijela, a zatim zamjenjuju tekućom plastikom, koja nakon skrućivanja stvara čvrsti, izdržljivi anatomski uzorak.
Važno je da se u procesu sačuvaju i najfinija, najkrhkija tkiva, čak i na mikroskopskoj razini, što metodu čini neprocjenjivom s medicinske točke gledišta. Plastinacija rezultira autentičnim pripravcima koji se mogu izlagati. Mumifikacijom je nemoguće zadržati oblik i strukturu tkiva, tim procesom stanice izgube vodu i zato izgledaju kao bakalar. Procesom plastinacije zadržava se volumen tkiva.
Radi osjetljive teme i činjenice da su izloženi fetusi u raznim razvojnim fazama, prenatalni dio izložbe bi mogao možda nekoga opteretiti pa je zato izloženo jasno upozorenje na ulazu
Ulaz na vlastitu odgovornost
Ako se ne varam, za prvu je izložbu bilo vezano nešto kontroverzi i lijepila se u svijetu etiketa ‘bizarno’, zbog konteksta izlaganja mrtvih tijela pa se pokušalo prokopati etike postupaka. Je li riječ o bilo čemu što sadržajno može biti za ‘nepreporučljivo mlađima od 18’ ili je baš u tome catch da bi i mlađi od 18 morali moći pogledati iz edukativnih razloga?
Istina je da je izložba digla mnogo prašine u svijetu radi ‘bizarnosti’, no nekako se nadamo da smo tu stepenicu prešli i da ljudsko tijelo više nije tabu na bilo kojoj razini pa i kada se radi o izlaganju istog u svrhu edukacije. Ljudi koji su svoja tijela donirali znanosti preminuli su prirodnom smrću ili uslijed bolesti i zahvalni smo svakom čovjeku koji je napravio tako nesebično djelo. Jer mislim da je doniranje tijela znanosti veliki doprinos životu. Izložba ima jedan dio na koji se ulazi na vlastitu odgovornost, a to je dio prenatalnog razvoja. Naime, radi osjetljive teme i činjenice da su izloženi fetusi u raznim razvojnim fazama, to je dio izložbe koji bi mogao možda nekoga opteretiti pa je zato izloženo jasno upozorenje na ulazu u taj dio.
Apsolutno pozivamo mlađe od 18 da pogledaju izložbu, na njoj ne mogu vidjeti ništa što im može štetiti, dapače. Sve što uče u školi iz prirode i biologije, moći će vidjeti u stvarnom obliku i puno si bolje predočiti stečeno znanje. Zapravo, najveći broj posjetitelja i jesu osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti iako je izložba za sve dobne skupine.
Izložbu je u svijetu pogledalo oko 25 milijuna ljudi, a kod nas?
Kod nas je izložbu pogledalo više od 70.000 posjetitelja.
Što očekujete u vrijeme lockdowna država oko nas, pandemijskih uvjeta i stalnih komuniciranja produljivanja mjera za zaštitu od Covida – posjet u kojim brojevima i interes građana jer im nedostaje sadržaja ili je ovo kocka s obzirom na strah od zaraze?
Bilo bi stvarno bizarno da se na našoj izložbi proširi zaraza (hahaha), no za to nema brige. Ne gledamo to kao kocku jer, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, ovu izložbu možemo odraditi bez većih poteškoća. Doskočili smo problematici većeg broja ljudi tako da će se ulaznice prodavati za određeni dan i sat, i u svakom satu će biti pušten određeni broj ulaznica. Tako ćemo ograničiti gužvu, a i obavezno je nošenje maske te dezinficiranje ruku. Očekujemo najmanje 50.000 posjetitelja jer je vrlo atraktivna izložba u pitanju, ljudima nedostaje sadržaja, a ovaj je doista vrijedan spomena.
Izložba je postavljena dva i pol mjeseca do ljeta, 20. lipnja. Što dalje ima Outbox u planovima ove recesijske godine za event industriju? S obzirom da ste dosad bili bazirani mahom na partnerstvo s inozemnim tvrtkama u kontekstu koncerata većih svjetskih inozemnih imena u nas – od Shakire, Peppersa, U2, Bon Jovija, Metallice, Kravitza, Robbieja Williamsa, Lady Gage, Beyonce, Britney Spears, Cohena, Massive Attacka, Muse, Gunsa etc?
Da, nakon Zagreba izložba putuje dalje prema Istoku iako postoje 3 postave trenutačno – jedna je u Mađarskoj, druga dolazi u Hrvatsku i jedna je u Izraelu. Iz ove 2020. godine smo naučili da je najbolji plan ne imati plan jer su svi planovi pali u vodu. S obzirom na to da radimo isključivo strane izvođače, ne očekujem neke konkretne koncerte ove godine s naše strane, planiramo nešto na jesen, ali opet kažem, sve to visi o niti. Ivana i ja čekamo 2021. Ili meteor! 😊