Uskrs je od pamtivijeka omiljeni blagdan u Gorskom kotaru jer ujedno simbolizira i početak novog godišnjeg ciklusa kada se priroda budi iz svog zimskog mirovanja. Ovo je vrijeme kada očaravajuće zimsko, hladno kraljevstvo Gorskog kotara izrasta u istinski, zeleni rajski vrt koji će uroditi jedinstvenim plodovima prirode. Hipnotička snaga prirode i njezinih blagodati satkala je neodoljive goranske tradicijske običaje i povijesno-kulturnu baštinu te prožela gastronomiju, arhitekturu, kao i sve pore života Gorana.
Suživot s prirodom i duboko poštovanje njezinih zakonitosti iznjedrio je i mnogobrojne životne mudrosti Gorana koji se itekako očituju u vrijeme Uskrsa. Primjerice, blagdanski stol nezamisliv je bez goranskog nadjeva. Danas je to jelo autohtonih receptura koje čini sastavni dio bogate goranske gastronomije, a nekada je to bilo jelo siromašnih. Naime, domišljate domaćice su s malo mesa kreirale izdašno jelo kojim su nahranile mnogobrojnu obitelj. No, kad dođete u Gorski kotar naučit ćete da svaki kraj ima svoju jedinstvenu recepturu i naziv za goranski nadjev gdje je gastronomska i tradicijska vrijednost neprocjenjiva. Neovisno, probali dejunoške žeuod’c, nadiv, nadelo, žaludac, hrge, nadev… bit ćete oduševljeni.
Znate li koji su goranski tradicijski običaji?
Blažica Sveticki, predsjednica Udruge Plodova gorja, jedna od vjernih čuvarica bogatih goranskih tradicijskih običaja u svojoj je “Kuharici iz bakine škrinjice” zabilježila nekoliko uskrsnih običaja. A mi vam donosimo samo fragment. Ukrašavanje jaja dio je tradicije. Crveni luk, kora drveća, skuhane ljubičice, peršin, raznovrsne travčice… korišteni su tijekom ukrašavanja. Jaja su se kuhala u vodi s ljuskama od crvenog luka, a za bolji sjaj premazivala su se špekom. Uz goranski nadjev, kuhanu šunku, jaja, hren i mlad luk blagdanski stol krasile su slastice, uskršnja pogača s grožđicama, orehnjača ili kolač od rogača.
Posebna se pažnja poklanjala jutarnjem blagoslovu jela. Najmlađi ženski član obitelji nosio je veliku košaru na rano jutarnje misno slavlje. Blagoslovljena hrana blagovala se uz zapaljenu svijeću. Vodilo se računa o mrvicama i ostatcima hrane koji se nisu bacali ili davali životinjama već su se spaljivali ili ponegdje, bacili u prvu brazdu kod proljetnog oranja.
Nakon uskršnjeg doručka pred crkvom se plesalo i igralo razne igre koje su uključivale i igre tvrdo kuhanim, ukrašenim jajima, od darivanja do trkanja jaja koje je posebno očuvano u Prezidu. Igra se tako što se jaja udaraju vrhom o vrh, a onaj čije jaje ostane čitavo uzima ono koje je razbio. Danas se uz njegovanje tradicijskih uskrsnih običaja održavaju i brojna misna slavlja u mnogobrojnim, očuvanim sakralnim objektima diljem Gorskog kotara.
Donosimo vam recepat koji je ovjekovječila Blažica Sveticki u Kuharici iz bakine škrinjice:
Slatki uskrsni kruh
Sastojci:
- 1 kg glatkog brašna 25 g svježeg kvasca
- 3,5 dl mlijeka
- 150 g maslaca
- 6 žumanjaka
- 200 g šećera
- limunova kora
- 1 vanilin šećer
- 20 g soli
- 1 dl ruma
- 100- 150 g grožđica
- jaje za premaz
Tijesto se može oblikovati u razne oblike i dodavati sastojke po želji.
Priprema:
Svi sastojci za slatki kruh trebaju biti sobne temperature prije početka pripreme. Na početku treba razmutiti svježi kvasac u 1,5 dl mlakog mlijeka. Mlijeku dodajte pola žličice šećera i žličicu brašna da bi se kvasac lakše aktivirao. Prosijanom brašnu i dodajte sol. U zasebnoj zdjeli izmiješati žutanjke sa šećerom, dodati vanilin šećer, koricu limuna, rum i na kraju umiješati na sobnoj temperaturi rastopljeni maslac. Umijesiti tijesto dodatkom dignutog kvasca, ostatka mlijeka i smjese jaja. Dobro mijesiti dok ne dobijete sasvim glatku masu. Potom stavite da se diže na toplom dok ne udvostruči volumen.
Premijesiti tijesto i ako želite dodati grožđice sada je trenutak da ih dodate tijestu. Potom staviti još pola sata da se diže. Napraviti tri jednake kugle od tijesta, staviti ih a lim za pečenje, ostaviti pokriveno da se diže još 20 – 30 minuta. Premazati razmućenim jajem i oštrim nožem zarezati križ na vrhu. Peći na 170 stupnjeva otprilike 40 minuta. Osim u poznate tradicionalne oblike, tijesto za slatki kruh možete oblikovati i u zečeve, pletenice ili druge oblike, a često se u tijesto utiskuje i pisanica kao simbol Uskrsa.
Fotografije: by Bllažica Sveticki i Helena Kruljac