Ideja je bila krenuti na Pag u subotu i prisustvovati svim događanjima sva četiri dana tradicionalnog zimskog Paškog karnevala koji je trajao od 27. veljače do 2. ožujka 2022. godine. Karneval je to dugačke tradicije koja fascinira, pa ne čudi kako smo i sami željeli prisustvovati, popratiti ga i prenijeti vam dojomove.
No, najprije generalije. Organizatori tradicionalnog Paškog zimskog karnevala su TZG Paga i Grad Pag. Cijeli program se i ove godine organizirao na otvorenom u skladu s epidemiološkim uvjetima.
Orkanska bura koja grize sve pred sobom
Kao što to zna biti s otokom, prije našeg puta zapuhala je takva orkanska bura koja grize sve pred sobom da he most koji spaja Pag s kopnom bio je zatvoren sve do ponedjeljka ujutro. Ni na koji način nije se moglo doći na otok. Pa ni na karneval.
Službeni program za nedjelju je otkazan baš zbog bure, no Pažani su u dišpet buri sami bili na karnevalu jer za otočane ne postoji mogućnost da karnevala ne bude! Karneval je upisan u njihove gene i krv.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Život na otoku strukturiran je oko ovog događaja i ne postoje okolnosti koje bi spriječile Pažane da se ne vrate tradicionalnim obilježjima i proslave karneval. Tako smo se i mi na njega uputili usprkos buri. I nismo pogriješili! (Ne)prilike su bile takve da smo na Pag stigli tek u ponedjeljak rano ujutro, pa smo propustili nedjeljni paški dišpet na kojemu se cijeli grad okupio na svoju ruku i otplesao svih pet kola. Tu negdje je i ‘normalni’ život prestao, predani su ključevi grada i Pag je postao karnevalski grad.
Zimi za njih, ljeti za svih
Paški karneval zimi je za Pažane, a ljeti za turiste. Ljetnim karnevalima prisustvovala sam još kao djevojčica i uvijek sam bila oduševljena, no ova tri dana bila su posve drugačije, autohtono iskustvo. Prvi puta sam shvatila što znači slavni paški grafit “Volim te mala, ali ne više od karnevala!”.
Paški karneval odvija se na pijaci. U jedinom otvorenom kafiću skupi se cijeli grad, na trgu se peku kobasice, može se nešto i pojesti i popiti. Djeca igraju lovice, trče i vesele se, leže po podu u euforiji što je napokon došao karneval. Svi razgovaraju sa svima, ne moraš imati svoje društvo jer si dobrodošao u svako!
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Najveći hit su kokice, kao iz nekog prošlog vremena. I šećerna vuna. Sjedila sam u kafiću i jela kokice kad je do mene došla zamaskirana djevojčica i sjela pored mene. Ponudila sam je kokicama, a za deset minuta ona je uzela moje kokice i počela me nuditi s njima kao da su njezine.
Drugog jutra sam je srela u dućanu, bila je u crnom i spremala se za povorku Marka. Prepoznala me i ponudila čipsom. Iako su pod maskama, lica se ovdje pamte.
Ako vas zanima kakav je zimski karneval na Pagu, ako biste ga željeli i posjetiti, onda će vam ove informacije puno značiti. Osim što ćete uživati u tradicionalnim paškim karnevalskim obilježjima, otok zimi oduševljava surovim krajolikom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Rićavac
Rićavac je tradicionalni paški običaj koji je nekad bio masovan, a danas okuplja entuzijaste karnevala. Rićevac je običaj u kojemu se maškare okupljaju četvrtkom navečer, tri četvrtka prije same završnice karnevala, pa zajedno obilaze dogovorene kuće. Cilj maškarane grupe je privući pažnju domaćina i biti nagrađenima.
Skupine obilaze domove i pjevaju pjesme, a domaćin ih nudi jelom i pićem. Nakon obilaska, ričavci se okupljaju na trgu te na pijaci plešu Paško kolo. Posljednje dvije godine, kao i na mnoge druge manifestacije, pandemija je utjecala i na paški karneval, ali običaji su jači od bilo kakve bolesti. Tako da su se rićavci pretvorili u “rođendane” i postali okupljanja koja se u pandemijskim uvjetima i dalje organiziraju!
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Paško kolo
Paško kolo je ono što ovaj karneval čini drugačijim od svih drugih karnevala u Hrvatskoj. Osim što se tri tjedna kolo pleše, zadnje dane karnevala, sve je strukturirano oko kola. Okupljanje na Pijaci je u 17 h kada se pleše prvo kolo, a pleše ih se najmanje pet. Cijela pijaca postaje srce grada. Prije su odrasli imali svoje kolo, a djeca svoje, no ove godine su svi zajedno kolali!
Kola ne traju kratko, ona podsjećaju na ritualne običaje kada se plesalo do iznemoglosti. Ono što je genijalno je da kada si u kolu vrijeme ne prolazi. Plešeš li petnaest minuta ili 66 minuta, tebi se čini kao da si zaustavljen u prostoru i vremenu. Tako je navodno i sviračima koji sve gledaju s bine.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Paško kolo iz vizure promatrača i nekog tko ga je plesao ima transcedentalnu moć. Dok plešeš postaje svejedno tko si ti, postaješ dio karnevalske mase. Nekada se kolo tancalo uz mišnjice, a danas uz pratnju gradskog limenog orkestra Pag koji ima ključnu ulogu na otoku. Postepeno se kolo ubrzava i završava s vrtoglavim skokom prema sredini.
Paško kolo neizostavan je element paškog karnevala i nastoji povezati oba kraja otoka, plešu ga svi – od mališana koji su tek prohodali do najstarijih stanovnika otoka. Jednostavan trokorak Pažani plešu u kolu otkako prohodaju – zapravo je to prvi korak koji nauče. Sva tri dana plešu se kola, a u utorak navečer je posljednje kolo koje je prava euforična ekstaza i katarza koja se dešava u gradu zimi. Kolo se širi s pijace na okolne ulice te se otpleše veliki krug oko grada.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Maškare
Ako dođete na Pag zimi, susrest ćete na pijaci jako puno djece makirane u različite maske popularne pop kulture, zatim paške nošnje koje zaustavljaju dah, potom dvije skupine koje se pripremaju za karneval po nekoliko mjeseci i šiju prekrasne skupne maske. Ovogodišnja skupina je šivala kostime inspirirane revijom Diora. Na Pijaci možete sresti i onu treću vrstu maškara, tzv. TPM (tipična paška maska) što znači stavi na sebe sve što imaš u ormaru od stare odjeće, skombiniraj da bude što začudnije.
Mnogi Pažani imaju tzv. karnevalski ormar, skupljaju sve što im je dobro za maškare i spremaju odjeću kako bi za vrijeme karnevala mogu izvući najbolje maske. Kad zimi smišljaju maske, Pažani misle i na vremenske uvjete. Bura koja je puhala ledila je sve pred sobom, pa je maska i prva crta obrane od bure. Nije nužno na Paškom karnevalu biti maskiran, pravila ne postoje, zajedništvo je ono što spaja domaćine i njihove goste, no nekako mi se čini zabavnim biti maškaran.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Paška robinja
U utorak smo gledali uprizorenje “Paške robinje” što je još jedan dio karnevalske tradicije grada Paga. Začeci ove starinske pučke drame sežu u daleku prošlost, a ostala je sačuvana sve do naših dana. Sve replike se pjevaju, a kako je melodija jednostavna, uvodi nas u scensku meditaciju. Režijski je također vrlo jednostavno, jer se na pojedine replike ponavljaju iste geste.
Iako nije izvorno paška, Pažani su ju prigrlili i ona je postala sastavni dio njihove kulturne tradicije. U centru pažnje je robinja zarobljena od Turaka koju njezin zaručnik traži po trgovima na kojima Turci prodaju roblje. Kad je nađe ju želi otkupiti.
No najzanimljiviji je način na koji se predstava izvodi. Na pijaci je skupina starijih muškaraca obučena u tradicionalne nošnje i kostime – polovica njih su Turci, druga polovica kršćani. Svojim tijelima rade elipsu i publika gleda predstavu kroz njih. Ono što je neobično jest da gledatelji zapravo ne vide što se događa u središtu kruga. Nekada se “paška robinja” navodno igrala tako da je skupina došla ispod balkona i prozora i gledalo se odozgo što ima više smisla. Danas ju izvodi skupina pri KUD-u.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Spaljivanje Marka
Skoro svi karnevali završavaju u utorak, no paški završava na čistu srijedu ili Pepelnicu. Cijeli grad fingira Markov sprovod. Žalobna povorka se okuplja ispred kina i kreće uz zvukove pogrebnih marševa koje predvode pogrebnici i limena glazba. Svi su odjeveni u crno i žaluju za Markom. Djevojke nose pogrebne vijence, a djeca maslinove grane.
U povorci se nosi lijes preminulog Marka, karnevalske lutke na koju je svaljena sva krivica prošle godine. Pretpostavlja se da je lutkino ime Marko poteklo od zaštitnika Venecije Sv. Marka. Povorka polako hoda uz rivu, zatim se kroz Velu ulicu penju na pijacu. Limeni orkestar ove je godine svirao melodiju u molu uz koju se plesalo kolo te se pjevala pjesma koja podsjeća na psalme i pogrebničke molitve.
View this post on Instagram
Ako niste s Paga, ova povorka u vama može izazvati jezu. Posebice djeca u crnom koja zazivaju Marka, no otočanima je ovo normalan, katarzični događaj uz koji žive. Na pijaci se čita oporuka, drže se komemorativni govori, a sve je prepuno satire i pučkog humora. Nakon završetka obreda povorka kreće prema gradskom mostu, pjevaju se žalobne pjesme, lijes se pali, a njegovi ostaci, zajedno s cvijećem, bacaju se u more.
Impresivno je gledati sve ovo uživo. Nakon završetka obreda, narod se razilazi u tišini, karneval završava i svi se vraćaju svojim uobičajenim poslovima. Grad ponovno postaje zimski tih i prazan, a veselje, krikovi i ludorije su završile.
Ljubav na karnevalu
Pažani tvrde da je karneval mjesto ljubav. Kao djevojčica ili dječak možeš doći do svoje simpatije i čvrsto je stisnuti i primiti za ruke – jer tako se pleše kolo! Kao djevojke ili mladić, na karnevalu se ‘učiš’ hrabrosti – lakše je kroz šalu pokazati koliko ti se netko sviđa. Mnogi Pažani kažu da se neke simpatije razviju na karnevalu i vrijedi čekati cijelu odinu kako bi opet plesao s tom osobom na karnevalu. Karneval je definitivno povezan s ljubavlju, a navodno ima najviše ‘karnevalske dice’, one koja su rođena u listopadu i studenom.
View this post on Instagram
Godina se po karnevalu mjeri
Ono što me ovih par dana na Pagu najviše fasciniralo jest činjenica da Pažani ovo rade za sebe, za svoje mještane, za svoju sreću. Nije bitno hoće li se zaraditi, hoće li doći turisti. Važna je tradicija koja postaje centralan događaj koji razbija njihovu rutinu. Godina se mjeri po karnevalu!
Nakon ljetnog karnevala i sezone otočani se odmaraju, ali već u studenom počinju pripreme. Tri tjedna karnevalanja treba preživjeti, što je osobito izazovno za one koji sudjeluju u organizaciji karnevala. Stoga ne čudi kako mnogi uzimaju godišnji odmor i slobodne dane zadnjih dana karnevala kako bi mogli sudjelovati u svim aspektima ove manifestacije. Pažani koji više ne žive u Pagu u karnevalsko doba se vraćaju iz drugih gradova.
Iako je ljetni karneval turistički posjećeniji, zimski karneval je autentično iskustvo ispunjeno euforijom i iskrenim veseljem koje nedostaje u ovim vremenima. Niste li dosad, svakako planirajte posjet Paškom karnevalu neke iduće zime. Neće vam biti žao.
Kako je to izgledalo nekada možete pogledati na snimci iz 1973. godine.
Naslovna fotografija: Instagram @jbtito