Domine, organizacija za promicanje prava žena sa sjedištem u Splitu, u svojih skoro 20 godina djelovanja napravila je mnogo toga za promicanje ženskih prava- organizirali su Prvi Mediteranski ženski festival, edukativnu turu ženskom prošlošću Splita, a zaslužne su i za prvi ženski mural posvećen glumici.
Ipak, ono na što su najponosnije jest bezrezervna podrška koju pružaju svakoj osobi koja im se obratila i zatražila njihovu pomoć.
Naziv Domine kombinacija je starog splitskog (dalmatinskog) ženskog imena Domina i domino efekta – ravnopravnosti u društvu koju su osnivateljice željele i još uvijek teže postići svojim djelovanjem.
U Udruzi je više od 70 članova, članica, volonteri i volontera
Udruga je osnovana 2002. godine, a za njezin nastanak zaslužno je sedam entuzijastica koje su uočile potrebu baš za ovakvom udrugom na području Splita i Dalmacije. Trenutačno su u udruzi zaposlene četiri žene, ali uz to imaju i vanjske stručnjakinje i stručnjake te široku bazu od preko 70 članica i članova, volonterki i volontera. Financiraju se putem programa, projekata, donacija, od vlastitog rada, a sve prema pravilima koja važe za sve udruge građana, kao privatna pravna tijela, odnosno pravne osobe. Dio su lokalnog partnerstva za zapošljavanje, LGBT platforme, a besplatnu pravnu pomoć pružaju svima koji je zatraže.
Apsolutno i bez rezerve mogu nam se javiti sve žene koje nas prepoznaju kao mjesto na kojem će dobiti odgovore na pitanja, situacijE, probleme s kojima se suočavaju
Udruga ima i edukacijski centar i savjetovanje. Edukacije su različite od projektnih, koje su besplatne do posebnih programa odnosno tečajeva i seminara koji se naplaćuju, što predstavlja jedan od izvora financiranja rada udruge.
Savjetovalište radi po autonomnim, feminističkim principima i usmjereno je na podršku prije svega djevojkama i ženama koje im se obrate. To je za njih sigurno mjesto u kojem ih nitko ne preispituje, kojem se mogu obratiti kad god misle da im oni na bilo koji način mogu pomoći i u kojem se svi međusobno vjeruju i uvažavaju.
“Apsolutno i bez rezerve mogu nam se javiti sve žene koje nas prepoznaju kao mjesto u kojem će dobiti odgovore na pitanja, situaciju, probleme s kojima su suočene ili ih zanimaju”, kazala nam je Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica Udruge Domine.
Kako je uređen grad Split i Splitsko-dalmatinska županija po pitanju zaštite žena, javljaju li Vam se žene iz cijele županije?
Splitsko-dalmatinska županija i općenito sve dalmatinske županije su iznimno podkapacitirane s uslugama za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji. To znači da nedostaje smještajnih kapaciteta u sigurnim kućama ili dostupnim domovima i skloništima. Nema dovoljno savjetovališta, nema SOS telefona, nema gotovo nikakve podrške za žrtve seksualnog nasilja. Split ima sklonište ili dom za žrtve obiteljskog nasilja koje vodi Caritas. Sklonište ima 3 obiteljska mjesta ili 8 kreveta. U planu je proširenje kapaciteta s još 5 kreveta. Splitsko-dalmatinskoj županiji je potrebno 112 obiteljskih mjesta ili više od 200 kreveta. Grad Split ima savjetovalište za žene koje su preživjele nasilje i žrtve obiteljskog nasilja udruge Domine koje je Grad u prošloj godini podržao s 35.000 kn, a Županija s 9.000 kn! Prošle godine pogođene Covidom 19, broj osoba, uglavnom žena kojima je savjetovalište Domina pružilo neki oblik pomoći i podrške narastao je trostruko, a pruženo je ukupno 626 sati pravne, psihološke i psihosocijalne potpore!
U zadnjem tjednu ožujka i početkom travnja organizirali smo humanitarnu akciju #citylovegreen u splitskom City centru One. BORŠA by Mala Radnja Dizajna dizajnirala je genijalne torbe koje su posjetitelji Centra mogli dobiti u zamjenu za donaciju od 50 kn. Na račun udruge Domine, 29. travnja, uplaćen je iznos donacije od 49.228,60 kuna.
Sredstva su namijenjena otvaranju kriznog centra za žene žrtve seksualnog nasilja i obiteljskog nasilja. Takav centar ne postoji nigdje u Hrvatskoj
Dalmacija nije ništa gora ni bolja od ostatka Hrvatske
Kakva je situacija s pravima žena u Dalmaciji? Prevladava li još uvijek uvjerenje kako ‘žena mora držati 4 kantuna kuće’ ili se stvari pomalo mijenjaju na bolje?
Prošle godine, 2020. u govoru na maršu u povodu 8. ožujka tj. Dana žena, upozoravali smo da svijet u kojem su nam dali tri kantuna od kuće, a na ulici smjestili tri koraka iza muškarca – treba mijenjati. To je tvrdokorna tradicija i kad nam se čini da se stvari pomiču prema naprijed, zapravo su to mali pomaci. S osvajanjem jednog područja neravnopravnosti i diskriminacije žene se susreću s nizom novih, kako je to primijetila poznata britanska sociologinja Sylvia Walby.
Dalmacija nije ništa gora ni bolja od ostatka Hrvatske. A pitanje ženskih ljudskih prava svugdje u svijetu zapinje. Reklo bi se, princip je isti, ostalo su nijanse. Po mom sudu, jedan od korijena problema upravo je ta podjela na rodne uloge u privatnom i javnom životu. U privatnom prostoru muškarci su uskraćeni za brigu o djeci, čišćenju kuće, sitnim popravcima, kuhanju ručka, peglanju… Drugim riječima, nema međusobnog uvažavanja i podjele poslova. Zato društvo i zaostaje u osiguravanju pretpostavki za usklađivanje privatnog i profesionalnog, zato postoji nepovjerenje u žene na javnim liderskim ili menadžerskim funkcijama. Otud i profesionalna segregacija. Osim tih privatnih obiteljskih tvrdokornih tradicionalnih rodnih uloga, problem je obrazovanje. Žene nisu samo majke, a još su manje domaćice. Naravno, i muškarci su isto tako zarobljeni u svoje rodne uloge i rekla bih uskraćeni za proces promjene koje su žene započele stoljećima unatrag.
Što po Vama svaka od nas žena može napraviti kako bi svijet postao ravnopravnije mjesto?
Dobro pitanje. Promjene počinju u nama. Druge ne možemo mijenjati, koliko god to zvučalo kao fraza ili sad je to popularno reći, floskula. A da bismo bilo što promijenile, potrebna je svijest pa onda znanje o promijeni. Žene se mijenjaju.
Moje iskustvo govori da svaki dan nosi promjenu. Kod žena govorimo o dinamici desetljeća, ako se mi ne mijenjamo svjesno, promjena će stići nas, na ovaj ili onaj način. Rad na sebi je jako važan i ni jedan sat uložen u edukaciju, formalnu, informalnu, neformalnu, kako god je zvali, nije bačen. Dapače.
Kako mlade žene potaknuti i naučiti da se bore za svoja prava?
Kroz obrazovanje, međusobnu podršku i uvažavanje. Mi smo u Dominima stvorile siguran prostor za prijenos generacijskog znanja, upravo svjesne važnosti kontinuiteta ženskog pokreta. Mlade žene možda nemaju iskustvo, ali imaju nove ideje, nova znanja, nove vještine. Kroz edukacije i aktivnosti u Dominama, spoj iskustva i ideja i novih znanja daje dobre rezultate.
Organizirate savjetovanja, imate i krizni centar za žene – tko Vam se sve može obratiti za pomoć i koje vrste pomoći nudite?
Dakle, imamo savjetovalište i krizni centar. Uglavnom za žene, ali pomažemo koliko možemo svakome tko nam se obrati za pomoć i podršku. Podršku, kao i sve druge organizacije koje rade po autonomnim, ženski principima pružamo žrtvama svih oblika nasilja, ekonomskog, fizičkog, psihičkog, seksualnog, strukturiranog, obiteljskog, itd. Surađujemo s odvjetničkim uredom te s nekoliko psihologinja, odnosno psiho-terapeutkinja. Izlazimo u terenske posjete, ne samo na području Splitsko–dalmatinske županije, nego i šire, a kad smo u mogućnosti osiguravamo i određenu financijsku i materijalnu podršku, bilo samostalno ili u suradnji s drugim udrugama i organizacijama, tipa splitskog MoSTa ili Fonda Spasi me.
Žene su apsolutno nezaštićene od ekonomskog nasilja i ekonomski su neravnopravne. To je kod uvođenja, primjerice, zaštitnih mjera u slučaju obiteljskog nasilja, upisa vlasništva bračne imovine, podjele tog vlasništva…
Od početka pandemije udvostručen je broj prijava nasilja
Koja se prava žena još uvijek (najčešće) krše u Hrvatskoj i nisu zakonski regulirana?
Dosta toga je u okviru zakona, dosta u okviru obvezujućih međunarodnih dokumenata. Ali recimo žene su apsolutno nezaštićene od ekonomskog nasilja i ekonomski su neravnopravne. To je kod uvođenja, primjerice, zaštitnih mjera u slučaju obiteljskog nasilja, upisa vlasništva bračne imovine, podjele tog vlasništva, muškarci su pak uskraćeni za obavezan roditeljski dopust i sl.
Kako je pandemija utjecala na zlostavljanje žena, je li se broj slučajeva povećao?
Pandemija je utjecala na porast prijave nasilja. U vrijeme lockdowna prošle godine kod nas u Dominama je to bilo dva i po puta više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima MUP-a Hrvatske taj je porast oko 40%. To su samo brojke. Treba analizirati što stoji iza toga. Ovdje smo imali pandemiju i poruku ostanite doma. Nije bilo poruke stop nasilju u obitelji ili stop nasilju doma, jer nasilje nad ženama i u obitelji još uvijek nije prihvaćeno kroz politike kao ozbiljan društveni problem. A kako bi i bilo kad je politika mjesto nasilne komunikacije i često njegovanja upravo kulture nasilja ili nasilnog rješavanja bilo kakvog sukoba. Dakle, više se boravilo doma, odnosno upravo tamo gdje se nasilje najčešće događa, pristup institucijama i podršci je bio ograničen, a mediji su više izvještavali, kao recimo u slučaju inicijativa Spasi me ili Nisam tražila, u slučaju seksualnog nasilja. Rezultat je, rekla bih očekivano, porast prijave nasilja. U obitelji i seksualnog. Bar tako bilježi savjetovalište Domina.
Pokrenuli se među prvima razne projekte – na koje ste najviše ponosni?
Za gotovo dvadesetak godina postojanja puno toga se može ostvariti. Mi smo ponosne jer je naš rad ostavio zasigurno traga u povijesti grada i ženskog pokrete ili razvoja feminizma lokalno, pa i globalno. Ponosne smo jer su Domine prije svega prepoznate kao sigurno mjesto ženske podrške i sve više kao mjesto prijenosa znanja o važnosti kontinuiteta ženskog pokreta. Između ostalog, pokrenule smo, mislim jedinu edukativnu šetnju ili turu ženskom prošlošću Splita (HerStory of Split) koju je moguće rezervirati putem AirBnB platforme i na taj način financijski podržati rad našeg savjetovališta za žene preživjele nasilje i žrtve nasilja u obitelji.
Iznimno smo ponosne jer smo prije 10 godina uz Kontru i Iskorak iz Zagreba suorganizirale prvi splitski Pride ili povorku ponosa kojoj se tada direktnim izlaskom na rivu suprotstavilo, kažu blizu 10.000 ljudi. Danas Split ima LGBT Centar Split s kojim mi i dalje usko surađujemo i međusobno se podržavamo.
Nasilje nad ženama i u obitelji još uvijek nije prihvaćeno kroz politike kao ozbiljan društveni problem. A kako bi i bilo kad je politika mjesto nasilne komunikacije i često njegovanja upravo kulture nasilja ili nasilnog rješavanja bilo kakvog sukoba
Jako smo ponosne i na organizaciju Prvog Mediteranskog ženskog festivala (2019.) koji će se ove jeseni održati 3. put za redom. U sklopu festivala provodimo kampanju za vraćanje ženskog lica ulicama Splita, pa je tako 2019. Split dobio prvi ženski mural posvećen glumici, nekad prvakinji drame HNK Split, Zdravki Krstulović, svima puno poznatijoj iz kultnih serija ‘Malo’ i ‘Velo misto’. Prošle je godine grad dobio mural posvećen junakinji pokreta otpora okupatoru u Splitu tijekom Drugog svjetskog rata, Palmini Piplović.
Ove godine, nadamo se, grad će dobiti i treći mural, posvećen Diki Marijanović Radica, autorici legendarne Dalmatinske kuhinje. Iznimno smo ponosne na istraživanje ženske prošlosti Splita i općenito na istraživačke projekte Domina o temama poput nasilja, ravnopravnosti, ženske prošlosti, ženskih radnih prava i sl.
Također, posebno smo ponosne jer smo u vrijeme krize i lockdowna zbog pandemije bile bezrezervna podrška za svaku ženu, za svaku osobu koja nam se obratila i svima koji su zatražili, uz neizmjerno važnu podršku brojnih građana i građanki, ali i udruga, firmi te naših volonterki, bilo kroz organizaciju hitnog, privremenog smještaja ili neke druge financijske, materijalne, pravne ili psihološke pomoći i podrške za žene preživjele nasilje. Tu dolazimo do onoga što je danas jedan od najvećih i najznačajnijih dijelova Domina. Savjetovalište za žene Maja Čulić, koje je svoje ime dobilo prema prvoj predsjednici ženske organizacije u Splitu. Ono je već više od 10 godina jedino autonomno žensko savjetovalište za žene koje su preživjele nasilje u Dalmaciji, a njegova važnost i potreba za njim je dodatno prepoznata u razdoblju lockdowna.
Iza njih su razni projekti, ali i veliki planovi
Kroz nekoliko centara vodite 5 različitih programa. Možete li nam predstaviti svaki od njih, koji su njegovi ciljevi i što ste napravili do sada?
Zapravo provodimo pet programa kroz tri centra nazvana po znamenitim Splićankama: Društveni centar Aida Koludrović, Centar za žensku podršku Maja Čulić i Centar za ženska prava Vinka Bulić. Kroz Društveni centar provodimo edukacijsko – istraživački program te program za mlade i program za osnaživanja žena.
Program direktne pomoći i podrške ženama i žrtvama obiteljskog nasilja provodimo kroz Centar za podršku ženama Maja Čulić, dok kroz Centar Vinka Bulić provodimo program zagovaranja te partnerstva i umrežavanja. Trenutno je zanimljiv istraživački projekt o radnicama bivše velike splitske tvornice Jugoplastika koja je zapošljavala gotovo 10.000 žena što je u jednom trenutku činilo 80% zaposlenih. Na tu temu smo nedavno organizirale izložbu te je snimljen kratki dokumentarni film u kojem žene pričaju o svojim sjećanjima i iskustvima rada u Jugoplastici. Također, provodile smo i projekt o nasilju i seksualnom uznemiravanju političarki koji je potvrdio da su žene u politici jednako izložene nasilju kao i žene u drugim profesijama i žene u privatnoj i javnoj sferi, bez obzira na kojoj su društvenoj poziciji.
Već četvrtu godinu za redom održavamo tečaj šivanja, krojenja i vezenja koji je mnogim djevojkama i ženama na razne načine pomogao, pa tako i u pokretanju vlastitog posla, modnih linija, dizajna suvenira i sl. Brojne generacije (njih 10) završile su u Dominama tečaj upravljanja EU projektima i posebno smo sretne jer su mnogi od njih upravo u toj branši pa i na preporuku Domina našli posao. Posebno pazimo na to da su naša vrata otvorena volonterkama i volonterima kojima je preporuka Domina pomogla kod pronalaženja posla i to često u inozemstvu.
Stjecajem okolnosti, odnosno zbog nedostatka autonomnih servisa za pomoć i podršku ženama preživjelim nasilje najprije smo prije više od deset godina krenule u projekt savjetovališta, a od prošle godine razvijamo i projekt kriznog centra za pomoć ženama preživjelim nasilje i seksualno nasilje u Splitu. Potrebe su sve veće, a iznenađujuće podrška sustava u smislu nedostatka stručnjaka, nedostatna.
Kroz program zagovaranja Domine provode aktivnosti i projekte u kojima zagovaraju poštivanje i zaštitu ženskih prava na lokalnom, nacionalnom i globalom nivou. Pored toga udruga je članica brojnih partnerstava i mreža lokalno, nacionalno i na međunarodnoj razini s kojima dijeli zajedničku platformu zaštite ženskih ljudskih prava. Članice smo Ženske mreže Hrvatske, Mreže za prevenciju trgovanja ženama i djevojkama u svrhu seksualne i radne eksploatacije, PETRA, Europskog ženskog lobija, Europske mreže protiv nasilja nad ženama, Euro-Mediteranske feminističke inicijative i drugih.
Brojne generacije (njih 10) završile su u Dominama tečaj upravljanja EU projektima i posebno smo sretne jer su mnogi od njih upravo u toj branši pa i na preporuku Domina našli posao
Da vaš rad ima utjecaja i na mlađe volontere svjedoče i projekti ‘RadiONA solidarnoSTi’ i ‘PričaONA solidarnoSTi’. Koji su Vam ciljevi i planovi za budućnost?
Projekt mladih volonterki DominaRadiONA solidarnoSTi organiziran je s ciljem povećanja vidljivosti žena u javnom prostoru te povećanja ravnopravnosti žena u Splitu. Tijekom 12 mjeseci koliko je projekt trajao organizirano je više javnih akcija i radionica; zagovaralo se usvajanje Europske povelje za ravnopravnost na lokalnoj razini te se zagovaralo da više gradskih ulica nose imena žena.
Poseban uspjeh projekta je održavanje prvog Mediteranskog ženskog festivala i doprinos ženskoj prošlosti grada Splita te izrada prvog ženskog murala u Splitu, posvećenog Zdravki Krstulović. S krajem travnja završena su još dva volonterska projekta solidarnosti mladih i “O kruhu i ružama – prikupljanje životnih priča bivših radnica Jugoplastike”, a u pripremi su novi. U budućnosti, naravno, nastavljamo s razvijanjem naša tri centra s naglaskom na otvaranju prvog kriznog centra za žene koje su preživjele nasilje i seksualno nasilje, razvijanje istraživačkih projekata, Mediteranskog ženskog festivala i pokretanje ženskih studija u Splitu.