Znanstvenik i vrlo uspješan biznismen, 33-godišnji Vuk Vuković doktorirao je na sveučilištu Oxford, nakon čega je s partnerima osnovao tvrtku Oraclum Intelligence Systems sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Biografija mu je zaista impresivna i sigurno bi svugdje u svijetu našao svoje ‘mjesto pod suncem’, i to vrlo uspješno, no on je odlučio i u domovini ostaviti trag. I to impresivan…
Donosimo ekskluzivni intervju s jednom od vodećih ekonomista i nove struje izvanvladinih politički neinficiranih ljudi s čijim angažmanom bi Republika Hrvatska imala tračak nade.
Postizanje standarda transparentnosti po Hrvatskoj
Kad kažete previše toga je aktualno, s obzirom na Vaše široko područje interesa vezano za društveno ekonomska pitanja, na koje aktualnosti posljednjih tjedana najviše skrećete pozornost i svoju aktivaciju?
Aktivnosti su podijeljene na posao i obitelj primarno, a od posla tu upadaju svi poslovi koje radimo za Oraclum (uglavnom za klijente u inozemstvu). Potom uvođenje potpune transparentnosti lokalnih proračuna kao feel-good projekt gdje nam primarni cilj nije zarada nego postizanje standarda transparentnosti po Hrvatskoj.
Tu je naravno i moja uloga u UGP-u kao glavnog ekonomista i jednog od vodećih ljudi udruge koja radi sjajnu disrupciju u Hrvatskoj. Dakle, možemo reći da je s jedne strane u poslu javno djelovanje, a s druge probijanje na strana tržišta sa tvrtkom, što sve više uključuje i investicijski segment. Tu se negdje nađe vremena i za akademski segment, gdje i dalje radim na nekim istraživanjima te pišem knjigu. Ostale stvari dođu više kao hobi.
u puno gradova, i to velikih, došli su potpuno novi ljudi iz nekih drukčijih okvira, i koji odmah postavljaju nove oblike upravljanja. Svakako bi se njihovi rezultati trebali vidjeti na poboljšanju investicijske klime, no to će biti dugotrajan proces
Donose li izborni rezultati tračak stvarnog ili relativnog optimizma da se mlado društvo poput Republike Hrvatske može kretati u ekonomski pozitivnijem smjeru? Ako da, u čemu bi se to trebalo vidjeti? Investicijska klima? Olakšanje ulaska inozemnog kapitala? Turizam upgrade? Nešto treće, peto…
Apsolutno, ja sam uvijek pobornik promjena u sustavima koji su visoko korumpirani i čije su institucije politički zarobljene poput Hrvatske. Smatram da političare moramo često mijenjati kako bismo mijenjali selekciju u politiku i dali priliku novim ljudima. Samo tako možemo slučajno odabrati nekoga tko će donijeti pozitivnu promjenu.
Nadam se da su lokalni izbori donijeli upravo takav tip promjene – u puno gradova, i to velikih, došli su potpuno novi ljudi iz nekih drukčijih okvira, i koji odmah postavljaju nove oblike upravljanja. Svakako bi se njihovi rezultati trebali vidjeti na poboljšanju investicijske klime, no to će biti dugotrajan proces jer je prvi korak čišćenje niza interesnih skupina koje su zakačene na lokalne proračune.
Vaše školovanje i iskustva iz inozemstva, specijaliziranje u političkoj ekonomiji – koliko su primjenjivi na RH state of mind i zatečenu situaciju, a koliko su nekorisni u smislu mogućnosti efikasnog i praktičnog patentiranja Vaših ideja u tromom i politikanski zatrovanom sustavu?
Upravo moja istraživanja o lokalnoj korupciji inspirirala su naš projekt potpune transparentnosti lokalnih proračuna. Pratio sam lokalnu korupciju kroz namještene javne nabave, a transparentnost je primjer kako to zaustaviti prije nego se dogodi. Inače, upravo me hrvatska situacija inspirirala za studiranje baš političke ekonomije jer smatram da nije moguće biti dobar ekonomist bez razumijevanja utjecaja politike na društvo i ekonomiju. Stoga je svakako primjenjivo, ponajviše jer je hrvatski problem prije svega političko-ekonomski – zarobljenost institucija.
Sprega građana, medija i civilnog društva
Frustrira li ikad činjenica da detektirate problem, imate rješenje, a ne možete ga provesti jer klasična floskula “ne postoji politička volja” ili slična monumentalna besmislica popularna u domovini?
Zato postoji element aktivizma i putem medija i putem civilnog društva gdje se priča gradi odozdo i preko koje se utječe na politiku da neke stvari promjeni. Otpori promjenama u sustavu u kojem je korupcija status quo su uvijek veliki. Kad je problem politička volja, to obično znači da postoje preveliki otpori na nižim razinama odlučivanja i to je potrebno lomiti ne odozgo (preko centralne državne vlasti), već odozdo – spregom građana, medija i civilnog društva. Transparentnost je idealan primjer – nešto na što jako puno ljudi pozitivno reagira i nagrađuje političare koji to uvode.
Radimo disrupciju u hrvatskom društvu i premda se neke stvari ne mogu mjeriti, osjećaj je da je dosta toga pokrenuto upravo zbog našeg angažmana. To je možda i subjektivan dojam, no svakako je sjajna stvar da se ovako nešto dogodilo
Uporabna svrha tvrtke u kojoj ste suosnivač – Oraclum Inteligence Systems i angažmani od strane domaćih i regionalnih političkih stranaka, ako možete približiti koristi li se vaš know how i prepoznaje te cijeni na ovim terenima od strane ljudi kojima se obraćate ili ste “osuđeni” na međunarodnu klijentelu?
Mi ne radimo s političkim strankama, jednostavno ne postoji dovoljno interesa sa naše strane, a realno ne mogu nas niti platiti (osim možda u SAD-u). Nama su izbori nešto na čemu brusimo našu metodologiju i otvaramo sebi neka druga tržišta i industrije. Nama je uostalom to i cilj, da budemo konkurentni na međunarodnom tržištu. To je najbolji jamac kvalitete našeg proizvoda.
Što je s radom Glasa poduzetnika? U kojoj je fazi rad tog zbroja poduzetnika, nakon početnog huka i medijske sveprisutnosti u pokušajima skretanja pažnje na šlamperaj aktualne vlade po nekim baznim ekonomskim strategijama i pitanjima? Čini se da je nakon odlaska s pozicije glasnogovornice Vaše kolegice Stamać cijela stvar ispuhana u smislu aktivacije? Ili?
UGP je uvijek bio najaktivniji, i u medijima i u brojnim akcijama, kada je lockdown. Tada naši članovi ne rade pa se aktiviraju više kroz udrugu. No, kad se stvari vraćaju u normalnu, ljudi su – naravno – fokusirani na svoj biznis, mnogi od njih na preživljavanje zbog posljedica pandemije. Tako da udruga raste i profilirat će se na druge načine – kroz konsolidaciju članstva i ostvarivanja koristi za članove.
Naši odnosi sa Vladom i ministarstvima su kako kod koga, ali sveukupno smo iznimno zadovoljni s postignutim učincima. Radimo disrupciju u hrvatskom društvu i premda se neke stvari ne mogu mjeriti, osjećaj je da je dosta toga pokrenuto upravo zbog našeg angažmana. To je možda i subjektivan dojam, no svakako je sjajna stvar da se ovako nešto dogodilo.
Slučajevi Rimac, Infobip, Nanobit – kao svijetli primjeri hrvatske pameti patentirane i pečatirane u svijetu. Jesu li oni iznimke koje potvrđuju pravilo ili daju nade u “može se” s ovih prostora biti jednako kvalitativno kurentnim zapadnjačkim IT, automoto, sutra nešto treće, trendovima?
Ne bi rekao da su iznimke, nego već postaju pravilo. Naš IT sektor je itekako svijetli primjer što znači kada si konkurentan na međunarodnom tržištu. Ostvaruju nevjerojatan rast i inspiriraju more drugih mladih ljudi koji ulaze u start-up svijet, i koji će sutra pokrenuti možda još i jače i veće tvrtke. IT sektor je najbolji primjer uspjeha bez ikakve intervencije politike i birokracije. Jednostavno to ne razumiju i stoga ga nisu ni uništili.
Na jednak način funkcioniraju i državne tvrtke, i privatne tvrtke koje rade sa državom, te veliki dio javnih službenika – rizik je znatno manji i stoga ne postoji želja za akcijom. Uloga birokracije je uvijek da očuva stanje, nikad da ga mijenja
Koliko su korona godine poslužile kao savršeno opravdanje i dodana vrijednost ionako tromom i indolentnom državnom aparatu u smislu hendlanja bar pokušaja ozdravljanja državne ekonomije i BDP-a?
Kao i svaka kriza, tako i ova, daje opravdanje da se ne kreće u korjenite promjene sustava. A baš bi trebalo biti suprotno. Kada ste na tržištu, i kada vas udari kriza ili veliki pad prihoda, morate se prilagoditi ili propadate. Prilagodba ide upravo kroz korjenitu promjenu, nekad i radikalnu kako bi se ostvario učinak. Država nikad nema takvu motivaciju naprosto jer nije izložena istom riziku. Na jednak način funkcioniraju i državne tvrtke, i privatne tvrtke koje rade sa državom, te veliki dio javnih službenika – rizik je znatno manji i stoga ne postoji želja za akcijom. Uloga birokracije je uvijek da očuva stanje, nikad da ga mijenja.
Vaše projekcije hrvatske političke ekonomije idućih nekoliko post korona godina?
Imamo sjajnu priliku za pokretanjem promjena kroz plan o oporavku, no one se neće ostvariti jer je Vlada naprosto nastavila sa starim paradigmama upravljanja. Novac koji dobijemo iz EU neće se preliti na gospodarstvo i na potrošnju na najefikasniji mogući način. Prosječan građanin kao i SME sektor neće osjetiti nikakvu korist od tih sredstava niti će ona biti uložena u pokretanje prijeko potrebnih promjena u društvu. Tako da je projekcija negativna, i to isključivo zbog loše reakcije Vlade koja će se naći u istom problemu kao i prethodna Vlada za vrijeme zadnje krize. Posljedica će biti spori oporavak i daljnje nazadovanje Hrvatske. Nažalost.
Fotografije: privatna arhiva