Utorak, 28 ožujka, 2023

Anamarija Prgomet: Život bez otpada i kanti za smeće je moguć!

Anamarija Prgomet prije tri je godine prva u Hrvatskoj odlučila živjeti prema načelima zero waste pokreta. Trebalo joj je 4 mjeseca da pronađe sve alternative takvom životu, ali puno dulje da i druge inspirira da stvaraju manje smeća

Anamarijina priča o recikliranju, smanjenju otpada i sveopće brige za planet započela je u ljeto 2017. godine kada se preko interneta upoznala sa svim načelima zero waste pokreta. Iako Slavonka po rođenju, Anamarija je već tada imala ‘staž’ od 10 godina kao vegetarijanka, a zadnje tri godine veganstvo je njezin životni izbor.



Proučavajući veganski način prehrane, automatski počinje istraživati i minimalizam, osjećajući kako je količina stvari koju posjeduje polako počinje – gušiti! Njezine su je odluke na koncu dovele do života bez otpada i pokretanja zero waste pokreta u Hrvatskoj. Priznaje nam kako joj je za prilagođavanje takvom načinu života trebalo otprilike 4 mjeseca! U tom razdoblju pronašla je sve alternative bitne za njezinu svakodnevnicu.

“Neka sveopća definicija zero waste života je da naš otpad ne šaljemo na odlagališta niti u spalionice. Ja bih dodala i u prirodu, poštujući pet pravila (5R): reduce, refuse, reuse, recycle, rot. U prijevodu toznači da smanjimo količinu stvari općenito, da odbijemo sve što ne trebamo, a nudi nam se, da ponovno upotrebljavamo sve što imamo doma, da recikliramo ono što je moguće reciklirati (u Hrvatskoj se reciklira 17% otpada što je jako malo i recikliranje nije održivo rješenje) ako ne možemo zadovoljiti prethodna tri pravila, i za kraj kompostiranje jer 50% našeg otpada jest biootpad koji može postati bogati humus”, objašnjava Anamarija.

Zato zero waste za nju osobno znači život bez otpada – na svim razinama: fizičkoj, mentalnoj, emotivnoj, duhovnoj.

“Odabirem zero waste jer je njegova prednost ta da živimo u suživotu s prirodom i prirodnim zakonitostima. Ujedno izgrađujemo čvrstu vezu sa sobom i svojom okolinom. Život bez otpada je predivan, ohrabrujući životni stil koji nas priprema za život u budućnosti kada će biti potrebno brzo se prilagođavati klimatskim promjenama. Ključno je ne vezati se za stvari, naučiti sve o preživljavanju u divljini, samoniklom jestivom i ljekovitom bilju, povezati se sa lokalnim farmerima, i biti sretan”, otkiva naša sugovornica. Ujedno, preporučuje čitateljima Mixera da, ako razmišljaju o takvom načinu života, započnu s malim koracima i postepeno ih uvode u svakodnevicu.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli ZeroWasteCroatia (@zerowastecroatia1)

Anamarija često drži predavanja o tome kako preći na zero waste način života. Primjerice, nije cilj takvog života prestati koristiti plastiku uopće, nego smanjiti proizvodnju otpada. Najveći je problem, stoga, plastika za jednokratnu uporabu, a ne plastične zdjele ili neki dugo iskoristivi predmeti koje svi doma imamo. No, ne treba, zato, kupovati proizvode u ambalaži, a odjeću se može kupovati u second hand trgovinama ili je darivati. Upravo je Anamarija jedna i od osnivačica popularne grupe Sharing is caring. Na njoj ljudi dijele višak stvari jedni s drugima i rješavaju se nepotrebnih stvari iz svog života – a koje su drugima možda neophodne.

“Iako zvuči trendy, obožavam svoju šalicu za kavu za van jer ju puno koristim i multifunkcionalna je. Iz nje pijem vodu, a služi mi i kao posudica za hranu ili teglica za kupovinu u rinfuzi. Drugi predmet je menstrualna čašica jer je to proizvod za koji vrijedi uložiti novac. Postoje i dobre zamjene za razne higijenske potrepštine za koje možda niste znali. Umjesto plastičnih predmeta koristite četkicu za zube od bambusa, metalnu britvicu, platnene uloške i menstrualnu čašicu, metalni čistač jezika, metalni štapić za uši, platnene blazinice…”, savjetuje Anamarija.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli ZeroWasteCroatia (@zerowastecroatia1)

Sama proizvodi i neke prehrambene proizvode, što nije teško niti vremenski niti ekonomski. Svi prehrambeni i kozmetički proizvodi, objašnjava, mogu se napraviti unutar jednog sata. Nekada više vremena izgubimo odlaskom u trgovinu. Najdraže postignuće joj je bilo kada je napravila svoj tofu od kuće. 

Anamarija smatra kako se svijet Hrvata sve više razvija u posljednjih par godina. Ako ju ne razvijaju, klimatske promjene će ih natjerati. Tko se ne prilagodi, neće moći opstati. Živjeti Zero Waste u Hrvatskoj je moguć, iako je u manjim sredinama trenutno to kompliciranije nego u Zagrebu – gdje je sve dostupno nadohvat ruke. No, prednost malih sredina je ta da se ljudi mogu lakše međusobno povezati i razmijeniti svoje proizvode. To je iznimno bitno za održivu budućnost čovječanstva. Zato kupuje od malih proizvođača i bira domaće OPG-ove, u trgovinu nosi platnene vrećice koje može koristiti više puta, a kad se zaprljaju oprati ih u perilici rublja, a uz to, kupuje na provjerenim štandovima, i sa sobom uvijek nosi svoje staklenke i kutijice za namirnice u koje sprema kupljene namirnice. Za dezinfekciju doma ne koristi kupovna sredstva nego ih sama izrađuje, poput aromatičnog octa za čišćenje, a sama izrađuje svoju pastu za zube, sapune i druge proizvode za osobnu higijenu.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli ZeroWasteCroatia (@zerowastecroatia1)

Kroz razgovor smo i mi naučili nekoliko stvari o reciklaži. Primjerice, Anamarija kaže kako se staklo može reciklirati bezbroj puta i pritom ne gubi na svojoj kvaliteti za razliku od plastike. Postoji 7 poznatih vrsta plastike, a najsigurnija za upotrebu je plastika broj 5 PP i u nju se najčešće pakira hrana. Proizvođačima plastike je isplativije proizvoditi novu plastiku nego reciklirati postojeću. Uvijek preporučuje da ljudi „kupuju lokalno, misle globalno“. Također ukoliko se želite više informirati o održivom načinu života, YouTube kanal „Sustainable vegan“ postoji puno informacija i ideja o održivom načinu življenja.

Fotografije: Instagram/@heytrentini

Pročitajte još...

Ana Borović: Boravak u džungli promijenio mi je život na – bolje!

“Htjela sam putovati prije nego se zaposlim, jer me bio strah da poslije neću imati vremena. I tako sam slučajno dospjela u amazonsku prašumu i tamo provela tri godine života”, priča Zagrepčanka koja je ljubav prema prirodi pretvorila prvo u avanturu, a onda i u poslovni projekt - kozmetički brend od ljekovitih biljaka iz Amazone

Andreja Hotko Pavić: Selo nam je vratilo nebo!

Kiparica Andreja Hotko Pavić prije 16 godine preselila se s obitelji u staru drvenu kuću pored Dugog Sela, a više nego ikad, situacija s koronavirusom, dokazala je kako je to bila mudra odluka – imaju apsolutnu slobodu kretanja, kilometre prirodnih ljepota samo za sebe – i mir koji je potreban njihovoj bučnoj 6-članoj obitelji!

9 YouTube kanala koji nas inspiriraju na odgovorniji (i zeleniji) život

Postoje tisuće vlogera koji promoviraju održivi razvoj i odgovoran način življenja stvarajući koristan sadržaj za svoju publiku. A kako predviđamo da ćemo ove godine provoditi puno vremena gledajući i učeći izabrali smo devet njih koji su nas oduševili praktičnim i korisnim savjetima

Dunja Mazzocco Drvar: Onečišćenje zraka je uzrok i brojnih psihičkih bolesti!

Dunja se s početkom klimatološke jeseni pridružila stručnjacima u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) koji se bave ublažavanjem klimatskih promjena i suzbijanjem energetskog siromaštva. Jedna je od najboljih sugovornica koja nam može objasniti klimatske promjene i održiv razvoj, u Hrvatskoj i u svijetu.

Povezano

IN MEMORIAM: Žare Batinović: Najzaposleniji spotovski redatelj na hrvatskoj glazbenoj sceni

Gotovo da nije bilo glazbenog imena iz Splita, a potom i šire kojima Žare nije odradio barem jednu ekranizaciju singlova u formi video spota

No Bra Day: Je li napokon vrijeme da grudnjaku zauvijek kažemo – ne?

Bilo da ste zagovornica nošenja grudnjaka ili ne, važno je da znate da su obje odluke osobni izbor i ne čine vas manje ili više ženstvenom i samostalnom. No, preventivni godišnji pregled grudi svima je obavezan

Tri godine nakon zagrebačkog potresa obnova i dalje stoji na mjestu

Od 2020. i potresa do danas, došlo je do rasta troškova građevinskih radova i materijala kao ključnih sastavnica za obnovu i gradnju od preko 40% čime smo, uslijed nečinjenja javnog sektora u proteklom periodu – doslovno izgubili više od 40% sredstava za obnovu

Velike promjene: Pluton ulazi u Vodenjak i tamo će biti 20 godina!

Suočeni s monumentalnim promjenama, naši dugi i sumorni povijesni zapisi pokazuju nam da mi, na kraju, uvijek preživimo, unatoč (ili zbog) promjena koje nam prijete

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime