Petak, 24 rujna, 2021

Anamarija Prgomet: Život bez otpada i kanti za smeće je moguć!

Anamarija Prgomet prije tri je godine prva u Hrvatskoj odlučila živjeti prema načelima zero waste pokreta. Trebalo joj je 4 mjeseca da pronađe sve alternative takvom životu, ali puno dulje da i druge inspirira da stvaraju manje smeća

Anamarijina priča o recikliranju, smanjenju otpada i sveopće brige za planet započela je u ljeto 2017. godine kada se preko interneta upoznala sa svim načelima zero waste pokreta. Iako Slavonka po rođenju, Anamarija je već tada imala ‘staž’ od 10 godina kao vegetarijanka, a zadnje tri godine veganstvo je njezin životni izbor.

Proučavajući veganski način prehrane, automatski počinje istraživati i minimalizam, osjećajući kako je količina stvari koju posjeduje polako počinje – gušiti! Njezine su je odluke na koncu dovele do života bez otpada i pokretanja zero waste pokreta u Hrvatskoj. Priznaje nam kako joj je za prilagođavanje takvom načinu života trebalo otprilike 4 mjeseca! U tom razdoblju pronašla je sve alternative bitne za njezinu svakodnevnicu.

“Neka sveopća definicija zero waste života je da naš otpad ne šaljemo na odlagališta niti u spalionice. Ja bih dodala i u prirodu, poštujući pet pravila (5R): reduce, refuse, reuse, recycle, rot. U prijevodu toznači da smanjimo količinu stvari općenito, da odbijemo sve što ne trebamo, a nudi nam se, da ponovno upotrebljavamo sve što imamo doma, da recikliramo ono što je moguće reciklirati (u Hrvatskoj se reciklira 17% otpada što je jako malo i recikliranje nije održivo rješenje) ako ne možemo zadovoljiti prethodna tri pravila, i za kraj kompostiranje jer 50% našeg otpada jest biootpad koji može postati bogati humus”, objašnjava Anamarija.

Zato zero waste za nju osobno znači život bez otpada – na svim razinama: fizičkoj, mentalnoj, emotivnoj, duhovnoj.

“Odabirem zero waste jer je njegova prednost ta da živimo u suživotu s prirodom i prirodnim zakonitostima. Ujedno izgrađujemo čvrstu vezu sa sobom i svojom okolinom. Život bez otpada je predivan, ohrabrujući životni stil koji nas priprema za život u budućnosti kada će biti potrebno brzo se prilagođavati klimatskim promjenama. Ključno je ne vezati se za stvari, naučiti sve o preživljavanju u divljini, samoniklom jestivom i ljekovitom bilju, povezati se sa lokalnim farmerima, i biti sretan”, otkiva naša sugovornica. Ujedno, preporučuje čitateljima Mixera da, ako razmišljaju o takvom načinu života, započnu s malim koracima i postepeno ih uvode u svakodnevicu.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli ZeroWasteCroatia (@zerowastecroatia1)

Anamarija često drži predavanja o tome kako preći na zero waste način života. Primjerice, nije cilj takvog života prestati koristiti plastiku uopće, nego smanjiti proizvodnju otpada. Najveći je problem, stoga, plastika za jednokratnu uporabu, a ne plastične zdjele ili neki dugo iskoristivi predmeti koje svi doma imamo. No, ne treba, zato, kupovati proizvode u ambalaži, a odjeću se može kupovati u second hand trgovinama ili je darivati. Upravo je Anamarija jedna i od osnivačica popularne grupe Sharing is caring. Na njoj ljudi dijele višak stvari jedni s drugima i rješavaju se nepotrebnih stvari iz svog života – a koje su drugima možda neophodne.

“Iako zvuči trendy, obožavam svoju šalicu za kavu za van jer ju puno koristim i multifunkcionalna je. Iz nje pijem vodu, a služi mi i kao posudica za hranu ili teglica za kupovinu u rinfuzi. Drugi predmet je menstrualna čašica jer je to proizvod za koji vrijedi uložiti novac. Postoje i dobre zamjene za razne higijenske potrepštine za koje možda niste znali. Umjesto plastičnih predmeta koristite četkicu za zube od bambusa, metalnu britvicu, platnene uloške i menstrualnu čašicu, metalni čistač jezika, metalni štapić za uši, platnene blazinice…”, savjetuje Anamarija.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli ZeroWasteCroatia (@zerowastecroatia1)

Sama proizvodi i neke prehrambene proizvode, što nije teško niti vremenski niti ekonomski. Svi prehrambeni i kozmetički proizvodi, objašnjava, mogu se napraviti unutar jednog sata. Nekada više vremena izgubimo odlaskom u trgovinu. Najdraže postignuće joj je bilo kada je napravila svoj tofu od kuće. 

Anamarija smatra kako se svijet Hrvata sve više razvija u posljednjih par godina. Ako ju ne razvijaju, klimatske promjene će ih natjerati. Tko se ne prilagodi, neće moći opstati. Živjeti Zero Waste u Hrvatskoj je moguć, iako je u manjim sredinama trenutno to kompliciranije nego u Zagrebu – gdje je sve dostupno nadohvat ruke. No, prednost malih sredina je ta da se ljudi mogu lakše međusobno povezati i razmijeniti svoje proizvode. To je iznimno bitno za održivu budućnost čovječanstva. Zato kupuje od malih proizvođača i bira domaće OPG-ove, u trgovinu nosi platnene vrećice koje može koristiti više puta, a kad se zaprljaju oprati ih u perilici rublja, a uz to, kupuje na provjerenim štandovima, i sa sobom uvijek nosi svoje staklenke i kutijice za namirnice u koje sprema kupljene namirnice. Za dezinfekciju doma ne koristi kupovna sredstva nego ih sama izrađuje, poput aromatičnog octa za čišćenje, a sama izrađuje svoju pastu za zube, sapune i druge proizvode za osobnu higijenu.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli ZeroWasteCroatia (@zerowastecroatia1)

Kroz razgovor smo i mi naučili nekoliko stvari o reciklaži. Primjerice, Anamarija kaže kako se staklo može reciklirati bezbroj puta i pritom ne gubi na svojoj kvaliteti za razliku od plastike. Postoji 7 poznatih vrsta plastike, a najsigurnija za upotrebu je plastika broj 5 PP i u nju se najčešće pakira hrana. Proizvođačima plastike je isplativije proizvoditi novu plastiku nego reciklirati postojeću. Uvijek preporučuje da ljudi „kupuju lokalno, misle globalno“. Također ukoliko se želite više informirati o održivom načinu života, YouTube kanal „Sustainable vegan“ postoji puno informacija i ideja o održivom načinu življenja.

Fotografije: Instagram/@heytrentini

Pročitajte još...

Ana Borović: Boravak u džungli promijenio mi je život na – bolje!

“Htjela sam putovati prije nego se zaposlim, jer me bio strah da poslije neću imati vremena. I tako sam slučajno dospjela u amazonsku prašumu i tamo provela tri godine života”, priča Zagrepčanka koja je ljubav prema prirodi pretvorila prvo u avanturu, a onda i u poslovni projekt - kozmetički brend od ljekovitih biljaka iz Amazone

Andreja Hotko Pavić: Selo nam je vratilo nebo!

Kiparica Andreja Hotko Pavić prije 16 godine preselila se s obitelji u staru drvenu kuću pored Dugog Sela, a više nego ikad, situacija s koronavirusom, dokazala je kako je to bila mudra odluka – imaju apsolutnu slobodu kretanja, kilometre prirodnih ljepota samo za sebe – i mir koji je potreban njihovoj bučnoj 6-članoj obitelji!

9 YouTube kanala koji nas inspiriraju na odgovorniji (i zeleniji) život

Postoje tisuće vlogera koji promoviraju održivi razvoj i odgovoran način življenja stvarajući koristan sadržaj za svoju publiku. A kako predviđamo da ćemo ove godine provoditi puno vremena gledajući i učeći izabrali smo devet njih koji su nas oduševili praktičnim i korisnim savjetima

Dunja Mazzocco Drvar: Onečišćenje zraka je uzrok i brojnih psihičkih bolesti!

Dunja se s početkom klimatološke jeseni pridružila stručnjacima u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) koji se bave ublažavanjem klimatskih promjena i suzbijanjem energetskog siromaštva. Jedna je od najboljih sugovornica koja nam može objasniti klimatske promjene i održiv razvoj, u Hrvatskoj i u svijetu.

Povezano

Vitomir Maričić: U ronjenju na dah u dubine imam puno osobnih izazova

Višestruki svjetski rekorder i prvak u ronjenju na dah, volonter, ekološki aktivist, predsjednik AIDA Hrvatska, Vitomir Maričić danas starta kao dio hrvatskog tima na SP na Cipru. O svemu pomalo ispirčao nam je za Mixer, ali i kako je hrvatski tim na SP otputovao zahvaljujući crowdfunding akciji!

Mateja Klemenčić: Možeš ići u teretanu, jesti napolitanke i voljeti sebe i svoje tijelo

Boreći se i sama s poremećajima u prehrani, Mateja je odlučila savjetima i iskustvom pomoći i drugima pa je nakon instagram profila fitness_i_napolitanke izdala i istoimenu knjigu. Mateja nastoji svojim pratiteljima biti podrška na putu prema zdravom odnosu s hranom, vježbanjem i tijelom

10 razloga zašto ne biste trebali propustiti THE Weekend!

Weekend Media Festival je događaj koji na jednom mjestu okuplja brojne stručnjake iz medijske industrije i svijeta komunikacija te donosi nove trendove, znanja i uspješne prakse

Antun Toni Zupanc: Nisu roditelji krivi za poplavu odlikaša – glavni krivac je sustav!

Predsjednik Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske Antun Toni Zupanc komentira početak nove školske godine iz perspektive nemilih scena iz Krapinskih Toplica te smatra da bi bilo puno bolje da klinci počnu odrasle odgajati i usađivati im neke vrijednosti 'jer smo se mi malkice pogubili u ovom kaosu'

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime