Nije podvodni turizam novi pojam. Naime, otkako je Jacques Cousteau još 1942. godine osmislio opremu za ronjenje američko udruženje instruktora ronjenja PADI (Professional Association of Diving Instructors) u svojih je 53 godine postojanja izdalo 27 milijuna dozvola. Prema podatcima platforme Scubanomics u svijetu postoji oko 6 milijuna ronilaca.
Dodamo li njima sve one entuzijaste koji rone na dah, istražuju potopljene olupine, plivaju s morskim psima, kitovima, dupinima i kornjačama, pa čak i istražuju podvodne spilje, njihov je broj uistinu značajan. No unatoč tome, podvodni svijet je većini ljudi bio nedostupan. Najviše što bi mu se približili bilo bi tijekom plovidbe brodovima sa staklenim dnom. Za sve njih, za one koji nisu najbolji plivači ili su apsolutni neplivači, za one koji zaziru od ronilačke opreme sada se otvaraju mogućnosti ‘putovanja’ ispod razine mora zahvaljujući novim tehnologijama.
Šetnja morskim dnom
Tako je Veliki koraljni greben, ali i podmorje oko otoka Balija, sad moguće posjetiti i pješice zahvaljujući Seawalker turama koje vas vode u šetnje morskim dnom. Za ovakav povodni izlet dovoljna vam je tek kaciga. Spuštate se na dubinu od 5 metara i jednostavno idete u šetnju morskim dnom. Cijena ovakvog izleta kreće se od cca 190 dolara, odnosno oko 900 kuna.
Osim šetnje morskim dnom, moguće je i iznajmiti malene podmornice s kupolama koje omogućuju promatranje podvodnog svijeta iz neposredne blizine, poput one tvrtke Deepflight na Maldivima. S podmornicom dolazi i iskusan instruktor koji upravlja njom. Iako zvuči privlačno, cijena po paru kreće se od 1500 američkih dolara (otprilike 7.000 kuna) što je još uvijek prilično visoka cifra za mnoge ljubitelje putovanja.
Večera ispod morske površine
Zamislite romantičnu večeru pod morem. I to je moguće. Naime, najveći svjetski podvodni restoran Under koji može ugostiti do 100 ljudi, smješten je na dubinu od 5 i pol metara. Under je otvoren u ožujku 2019. godine u norveškom Lindesnesu. Prvom europskom podvodnom restoranu u Michelinovu vodiču za 2020. godinu dodijeljena je jedna zvjezdica.
Uspijete li rezervirati stol, večeru chefa Nicolai Ellitsgaarda ćete platiti 2250 norveških kruna ili 1580 kuna. Ukoliko se večera sparuje s vinima, cijena je viša za 1650 kruna (cca 1160 kuna), a ukoliko sa sokovima 850 kruna (cca 600 kn).
Isto iskustvo dobit ćete i u puno toplijim vodama, u luksuznom podvodnom restoranu Ithaa u sklopu resorta Conrad Maldives Rangali, na Maldivima. Ithaa je prvi svjetski podvodni restoran iz kojega se pogled pruža na koraljne grebene.
Podvodni muzeji i umjetničke instalacije
Još jedan segment podvodnog turizma jesu podvodni muzeji i umjetničke instalacije. Jedan od njih je MUSA, prvi podvodni muzej u Cancunu u Meksiku. U MUSA-i su skulpture izložene u dvije podvodne galerije – Punta Nizuc i Manchones. S južne strane hotelske zone nalazi se galerija Punta Nizuc gdje su na dubini od 2 do 4 metra izložene 33 skulpture. Vrlo se lako mogu posjetiti i razgledati ‘snorklanjem’.
Galerija Manchones nalazi se kraj obale otoka Mujeres. Kako su 473 skulpture izložene na dubini od 8 do 10 metara, posjet ovoj galeriji zahtjeva opremu za ronjenje. Cijene posjeta podvodnim galerijama kreću se od 90 do 145 američkih dolara (od 560 do 900 kuna).
Kad govorimo o podvodnom turizmu prvo nam na pamet padaju fantastične fotografije podvodnog svijeta. Ipak, takva iskustva, osim što su skupa, u stvarnosti su i vrlo rijetka. Dio stručne javnosti smatra kako će, iako možda postoji želja za podvodnim turizmom, ona na kraju biti rezervirana za bogataše.
Drugi dio se ne slaže. Naime, gledajući odnos ponude i potražnje – s porastom potražnje, troškovi će se smanjivati. Na taj način bi ovakve avanture mogle biti sve dostupnije širem krugu ljudi. Baš kao što se to dogodilo sa zrakoplovima ili kruzerima.
S druge strane ovakvo otvaranje podmorja za sve veći broj turista i njegova atraktivnost u pitanje dovode zaštitu podmorja i očuvanje morskih staništa koja su izuzetno osjetljiva. Srećom, čini se da sve uključene strane već sad intenzivno razmišljaju u tom smjeru. Jaka je inicijativa za očuvanje podmorja, a sve kreće od obrazovanja i osvještavanja turista. U ovakve akcije uključeni su i morski biolozi i konzervatori, kao i lokalne zajednice.
Uz dobro upravljanje i osvještavanje potencijalnih turista, te izdvajanje za očuvanje morskih staništa, možda bi podvodni turizam mogao pomoći spasiti oceane.