U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 24. listopada 2025. održana je 49. Zagrebačka škola antropologije ‘Dr. Hubert Maver’, koja je ove godine otvorila novo poglavlje u promišljanju odnosa čovjeka i tehnologije. Tema ‘Antropološki aspekti utjecaja i značenja umjetne inteligencije i novi izazovi’ pokazala je da antropologija nije samo znanost o prošlosti, nego i o budućnosti koja se upravo stvara.
Tradicionalni temelji i europska poveznica
Škola nosi ime po dr. Hubertu Maveru, utemeljitelju tradicije i jednom od pionira hrvatske antropologije. Uz njega, u njezin su razvoj duboko upisani rad i predanost Akademika Pavla Rudana, čime je stvorena trajna znanstvena linija koja povezuje izvorne ideje s današnjim izazovima. Među prvim osnivačima i suradnicima bili su i ugledni europski antropolozi Olivier, Hiernaux, Chiarelli, Roberts, Wolansky, Schwidetzky, Huzinga i De Wilde, a kroz kasnije desetljeće u radu Škole istaknula se dr. sc. Anita Sujoldžić, koja je aktivno sudjelovala u njezinu razvoju od 1980-ih godina.
Upravo je u Zagrebu 7. listopada 1976. osnovana European Anthropological Association (EAA), danas krovna europska institucija koja okuplja stručnjake iz gotovo svih europskih zemalja. Taj događaj trajno je ucrtao Zagreb na znanstvenu kartu Europe.
Znanstveni kontinuitet i svjetska imena
S tom bogatom tradicijom povezan je i Svante Pääbo, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2022. godine, koji je bio osobni prijatelj Akademika Rudana i dugogodišnji suradnik Zagrebačke škole antropologije.
Ovogodišnje izdanje otvorili su akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, i akademik Goran Durn, tajnik Razreda za prirodne znanosti, istaknuvši važnost gotovo pet desetljeća neprekinutog znanstvenog kontinuiteta.
Svečani trenutak obilježila je dodjela godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva ‘Dragutin Gorjanović – Kramberger’, koju je u ime Društva dr. sc. Dario Novak uručio dr. sc. Tajani Obradović i dr. sc. Nikši Sviličiću za proaktivnu ulogu u promicanju antropološke misli u suvremenom društvu.
AI i čovjek: dijalog budućnosti
Posebno je odjeknulo izlaganje dr. sc. Nikše Sviličića, koji je uz Akademika Rudana bio jedan od predsjedatelja događanja. Njegovo predavanje Artificial Intelligence and Society oduševilo je publiku holističkim pristupom i spojem znanosti, filozofije i umjetnosti. Vrhunac je bio trenutak kada je Sviličić, koristeći AI metode, rekonstruirao zvučni ‘hologram’ vlastite pjesme u interpretaciji Olivera Dragojevića, stvarajući spoj emocije, tehnologije i sjećanja koji je ostavio publiku bez daha.
Svojim su predavanjima posebno se istaknuli i međunarodni gosti. Dr. Sonja Schmer-Galunder (University of Florida) govorila je o kulturnim obrascima kodiranima u umjetnoj inteligenciji, dok je dr. Rahul Dodhia (Columbia University), jedan od vodećih svjetskih autoriteta u području AI-a, predstavio projekt Artificial Intelligence for Social Good, o društveno korisnim primjenama umjetne inteligencije.
Dr. Darijo Čerepinko zaključio je niz izlaganja analizom odnosa između AI-a, javne sfere i demokratskih procesa, naglasivši kako umjetna inteligencija postaje aktivan sudionik društvenog dijaloga.
Zagreb kao središte europske antropologije
Zagrebačka škola antropologije ‘Dr. Hubert Maver’ već gotovo pola stoljeća ostaje simbol znanstvene dosljednosti, otvorenosti i dijaloga. Ovogodišnje izdanje potvrdilo je da antropologija danas više nego ikad istražuje čovjeka ne samo kao biološko, nego i kao digitalno, društveno i etičko biće – između čovjeka i stroja, prošlosti i budućnosti.
Fotografije: Press