“Pozlaćeno doba” Juliana Fellowesa opisuje društveni život i melodrame, bogate njujorške elite 1880-ih i 90-ih godina. Carrie Coon glumi gospođu Russell, “nouveau riche” ženu kontroverznog željezničkog tajkuna, koja brzo saznaje da se društvena valuta ne može kupiti pravom valutom. Zatim tu je gospođa Astor Donne Murphy, de facto čelnica gradske elite, koja se okružuje odabranom ekipom. Konačno, Nathan Lane je Ward McAllister, oholi južnjački džentlmen koji sebe smatra kulturnim čovjekom.
HBO-ova serija je odlična za opuštanje, a kao i svaka dobra povijesna fikcija, velike dijelove posuđuje od stvarnosti. Zapravo, sva tri gore navedena lika temelje se na (ili, u najmanju ruku, imaju sličnosti s) ljudima iz stvarnog života tog vremenskog razdoblja. Pitate se tko je tko? U nastavku donosimo popis stvarnih osoba prema kojima su nastali likovi iz “Pozlaćenog doba”.
Caroline Schermerhorn Astor
Julian Fellowes ne prikriva pravi identitet lika Donne Murphy u “Pozlaćenom dobu”: gospođa Astor je bila stvarna osoba i kraljica njujorškog društva. Iako su i druge žene imale isto prezime, samo je jedna smatrana gospođom Astor: Caroline Schermerhorn. Frank Crowninshield, pisac Voguea koji je poznavao gospođu Astor, opisao je njezinu moć kao “apsolutnu” i “kao onu koja ne prestaje” u izdanju iz 1941. godine.
Potječući iz stare “obitelji Knickerbocker” – ili potomaka bogate nizozemske klase koja se nastanila u New Yorku. Caroline Schermerhorn se udala za Williama Backhousea Astora, čiji je djed stekao bogatstvo putem trgovine krznom i nekretnina. Ekstremno bogatstvo njezina muža, u kombinaciji s njezinim društvenim pedigreom, omogućilo joj je da dosegne i ostane na vrhu društva.
Zajedno s Wardom McAllisterom razvila je klub “400” – 400 društveno prihvatljivih njujorških obitelji. Četiri stotine, inače, bio je broj ljudi koji su mogli stati u plesnu dvoranu gospođe Astor, a 1892. godine popis je čak objavio The New York Times.
Ipak, kako je bogatstvo u Americi postalo sve veće kasnih 1880-ih i 1890-ih, njezina je moć počela slabiti. Na kraju je prihvatila prisutnost obitelji Vanderbilt i nekoliko drugih industrijalističkih obitelji — koje je prethodno isključila — jer je njihovo bogatstvo bilo veće od njezina. Naposljetku, više nije mogla biti jedini društveni vratar: “Kad se stoljeće okrenulo, zadatak joj je postao pretežak. Tisuću pridošlica bilo je na vratima, snaga joj je pala, rituali su postali opušteniji, druge kraljice su bile u nastajanju”, napisao je Crowninshield.
Ward McAllister
Kao i kod gospođe Astor, Julian Fellowes se ne trudi preimenovati lik Nathana Lanea u “Pozlaćenom dobu”. Ward McAllister je doista bio stvarna osoba i društveni arbitar tijekom 1890-ih. Lane također unosi svoj lik s brojnim McAllisterovim prepoznatljivim osobinama: McAllister je doista imao južnjački naglasak i impresivne brkove. Podrijetlom iz Savanne, McAllister je bio desna ruka Caroline Astor i ostao do svoje smrti 1895.
Prema Crowninshieldovim izvještajima, McAllister je bio nevjerojatno kulturan čovjek: u eseju o gospođi Astor, Crowninshield je tvrdila da je “svako znanje koje je ovladala dobrom kuhinjom uglavnom potjecalo od Warda McAllistera.” McAllister je također zaslužan za pretvaranje Newporta na Rhode Islandu u raskošnu ljetnu društvenu meku koju posjećuju najbogatije obitelji u Americi. Ipak, za razliku od gospođe Astor, McAllister je željno prigrlio industrijalce s novim novcem poput Vanderbiltova i obitelji Morgan.
Alva Vanderbilt
Društveno ambiciozna i razmetljivo bogata Bertha Russell izmišljena je verzija Alve Vanderbilt, supruge željezničkog tajkuna Williama Kissama Vanderbilta. Isprva je obitelj ostala na rubu njujorškog društva i smatrana je novim bogatašima. (Nije pomoglo ni to što se njihova novoizgrađena vila, nazvana Petit Château, u to vrijeme smatrala pretjeranom.) Ipak, znali su da imaju jednu stvar koja im može otvoriti mnoga vrata: novac i to mnogo novca.
Vanderbilt je voljela trošiti. Zabava za njezinu kćer Consuelo stajala je milijune dolara – i navela je gospođu Astor da uvrsti Vanderbiltu u svoje redove. “Bogatstvo obitelji Vanderbilt postalo je toliko moćno u New Yorku, tako su mnoga poduzeća ovisila o financijskoj potpori Vanderbiltovih, bogatstvo tolikih starih obitelji bilo je podložno naklonosti Vanderbiltova, da su najstarije obitelji Knickerbocker postupno bile prisiljene na predaju”, izvijestio je New York Times o naslijeđu para 1899. godine.
Consuelo Vanderbilt
Slatka Gladys Russell prikazuje Consuelo Vanderbilt, kćer Williama Kissama i Alve Vanderbilt. Mlada Consuelo bila je željna udaje iz ljubavi, a njezina je majka imala vizije oko supruga s kojim se društveno podudara. Protiv njezine želje, Consuelo se udala za devetog vojvodu od Marlborougha. Bio je to brak bez ljubavi. Vojvoda je imao na umu samo novac, zbog čega mu je Vanderbilt platio miraz od dva i pol milijuna dolara kako bi oženio njihovu kćer (to bi danas bilo preko 75 milijuna dolara.) Consuelo je kasnila 20 minuta na vlastitu ceremoniju vjenčanja i plakala je iza vela. Razveli bi se godinama kasnije.
Čini se da je Gladys u “Zlatnom dobu” već predodređena slijediti put svoje inspiracije: poput Consuelo, njezini su roditelji odbacili njezinu prvu ljubav, simpatičnog Amerikanca koji, iako iz dobre obitelji, ne bi učinio ništa da unaprijedi položaj obitelji.
