Ovoga mjeseca u knjižare je stiglo svježe izdanje Orwellove ‘Životinjske farme’, u novom prijevodu Ivane Ostojčić, koja u svojoj biografiji bilježi prijevode mnogih klasika, kao što su ‘Nasljednici’ Williama Goldinga, ‘Tragovi na duši’ Philipa Rotha i ‘S prosincem’ Donala Ryana. Suvremeni prijevod donosi neka nova prevoditeljska rješenja koja će se, vjerujemo, svidjeti svima onima koji su odrastali uz Orwellove knjige, ali i onima koji se s njima prvi put susreću.
Životinjska farma
Životinjska farma kultno je Orwellovo djelo koje ne prestaje biti aktualno niti gotovo 80 godina nakon prvog izdanja u Engleskoj. Tema i stil kojima je pisan ovaj bezvremenski klasik čine ga prepoznatljivim i bliskim svima, bez obzira na godine, razinu obrazovanja ili političke stavove. Škole su odavno prepoznale koliko je ovo djelo značajno za sve generacije te se već godinama nalazi na popisu obavezne lektire za srednje škole. Neki bi rekli i da su samo najvažnije knjige u povijesti bile zabranjene, što svakako vrijedi i za Životinjsku farmu i 1984. Danas smo ih slobodni čitati, no to ne bismo trebali uzeti zdravo za gotovo. Važno je iz ovih knjiga izvući vrijedne pouke kako se povijest ne bi ponavljala, što nije teško jer nam se one nakon čitanja u pamćenje usijecaju lako i oštro poput britve.
Životinjska farma lako se čita jer je pisana u stilu basne, no nije riječ o tipičnoj basni punoj čarobnih, neobičnih i plemenitih bića. Ova basna za odrasle gorka je satira, žestoka kritika društva i iskvarene prirode ljudskog ponašanja, univerzalna za sva mjesta i vremena.
Vlastelinsku farmu preuzimaju iscrpljene, zlostavljane životinje. Pokretane gorućim idealizmom i upečatljivim sloganima, odlučile su stvoriti raj u kojem će vladati napredak, pravda i jednakost. No, na farmi se s vremenom ignorira dogovoreno uređenje, a grupa svinja polako počinje preuzimati farmu i koristiti se podmuklim metodama kako bi zadržala nametnuti poredak.
Roman 1984
Ništa optimističniji nije niti jedan od najpoznatijih svjetskih romana – 1984. Statistike tvrde da je upravo 1984. prvi na ljestvici romana za koje ljudi najčešće lažu da su ih pročitali. Simbolična je to statistika, baš u Orwellovom stilu. Ako je Životinjska farma dio školske lektire, onda je 1984. roman suvremene globalne lektire i neizostavan dio opće kulture. U vrijeme kad je napisan, prije više od sedamdeset godina, predstavljao je zastrašujuću Orwellovu viziju budućnosti. Ali, iako je sama 1984. godina došla i prošla, njegova distopijska vizija svijeta danas je aktualnija nego ikad prije. Snaga ove knjige s vremenom se samo pojačava.
U romanu 1984., London je mračan grad u središtu totalitarne Oceanije, u kojoj se Misaona policija poput mračnog oblaka nadvija nad svakom sekundom života svojih stanovnika, kao tiha prijetnja njihovim životima i sigurnosti, a Partija vlada čvrstom rukom. Winston Smith zaposlenik je Ministarstva istine, u kojemu radi na režimskoj propagandi, odnosno lažiranju povijesnih činjenica. Sa svakom napisanom laži, njegova mržnja prema vladajućoj Partiji raste. Iako svjestan sveprisutne kontrole i smrtne opasnosti, pokušat će razmišljati svojom glavom. No, ne može pobjeći od činjenice kako Veliki brat uvijek gleda…
Jedno od najutjecajnijih, najhrabrijih, najprovokativnijih i najvažnijih djela svjetske književnosti, 1984. je zapanjujući tekst u kojemu je zamišljeni svijet prikazan toliko uvjerljivo do najmanjeg detalja da nam izaziva jezu.
