Petak, 24 rujna, 2021

Coco Mosquito: Povratka na staro neće biti, preživjet će samo istinski glazbenici!

O hvaljenom debitantskom albumu, o grooveu, online koncertima, glazbi za hit seriju 'Dnevnik velikog Perice' te glazbenoj sceni općenito razgovaramo s Gordanom Muratovićem, autorom pjesama, aranžerom, producentom… velikim kreativcem, poznatijim pod imenom Coco Mosquito

Nakon nekoliko dekada mastermindinga u Jinxima i povremenog popuštanja glazbe za druge izvođače (Erceg), Coco Mosquito napokon potpisuje debitantski album “l’after life by coco moscuito”. O tom prvijencu koji je bio gotov još u prosincu 2019. godine, nastalom u Zagrebu i Londonu, o grooveu, online koncertima, glazbi za hit seriju “Dnevnik velikog Perice” te glazbenoj sceni općenito razgovaramo s Gordanom Muratovićem, autorom pjesama, aranžerom, producentom… velikim kreativcem, poznatijim pod imenom Coco Mosquito.

Nema depresije ni psihoze 

Znači, konačno debitantski album. Prema dosad čutom, ne bi bilo presmiono tvrditi da je riječ o najboljem albumu godine koja ne postoji baš kao ni lanjska. Deprimira li to? Taj tajming… i okruženje i vrijeme nastanka?

Album je zapravo nastao u super okruženju i atmosferi, prvo malo u Londonu, onda malo u Funhouseu u Zagrebu, pa onda opet malo nazad u London na miksanje tako da bi praktički sve bilo gotovo tamo negdje u prosincu 2019. godine. Tada, naravno nismo imali pojma ni ja niti itko drugi uključen u projekt da zapravo uživamo u posljednjim danima produljenog 20. stoljeća. Iluzija je raspršena nekoliko mjeseci kasnije kad je konačno, u holivudskom blockbuster stilu počelo i to 21. stoljeće s pandemijom, lockdownom i tko zna s čim još sve ne…

To je naravno utjecalo na prolongiranje samog izdanja kao i na to da izdanje neće pratiti koncertna promocija materijala … ali ništa od toga me ne deprimira, naprotiv. Prolongiranjem izdanja dobio sam godinu dana da se pomirim s albumom i da o njemu danas mogu govoriti bez postkoitalne depresije i vlastite sumnje u napravljeno, a činjenica da je koncertna promocija u ovom trenutku nemoguća me potpuno lišava i svog stresa koji ona inače nosi sa sobom. Depresije nema, nema neuroze, nema treme, nema ni psihoze… 

Predstavi nam, molim te, s autorske pozicije o čemu je riječ u tom instrumentalnom soundtracku još nesnimljenog filma. Koje su te vožnje drajvale pri skladanju? Plesno je i zvuči kao da žudi za Tarantino ušima…

Već sam u nekoliko intervjua rekao da je sama ideja za album došla iz kvarteta saksofona, ali istodobno nisam baš nešto puno govorio o ovom drugom aspektu materijala, dakle o groovu. I groove ili grooveovi (album, množina) su sami po sebi hibridni ili crossover (hibridni mi ipak bolje zvuči). Ima tu i soundtrack mjuze sedamdesetih i krauta i new wavea i synth popa. Nije to bila nikakva svjesna namjera ili bar ne unaprijed smišljen koncept. Do koncepta u principu dolazim putem, u toku rada, igrajući se s materijalom i tražeći što ima smisla, a što nema.

Ok, priznajem, htio sam da u bazi bude nekakva poluelektronika, ali što točno i kako to sam shvatio, saznao ili odlučio putem. To sad pričam u vrlo krutom glazbenom smislu, ali recimo da sam htio da ima plesnost, ali i da ima u sebi nešto “grdo”; da istodobno bude i malo tough. Dakle ako to treba prevesti u filmske kategorije, onda smo vjerojatno na terenu akcijskog filma. Moj dragi prijatelj Zhel kaže da super funkcionira kao workout mjuza… To mi, primjerice, nije bilo ni na kraj pameti dok sam radio. 

Htio sam da u bazi bude nekakva poluelektronika, ali što točno i kako to sam shvatio, saznao ili odlučio putem. Recimo da sam htio da ima plesnost, ali i da ima u sebi nešto ‘grdo’, da istodobno bude i malo tough

Kad smo pričali, rekao si da, nažalost, zbog situacije u svijetu i tog pulsiranja glazbene scene na negativnoj nuli, ne vidiš neku perspektivu oko promoviranja albuma uživo. S obzirom na to da je riječ o instrumentalima koji ne poznaju jezičnu barijeru – samo se nameće da je uporabna vrijednost primijenjena glazba kao soundtrack za kazalište, film, reklame, sve ti to nije strano zapravo. Koji su bili planovi još prije nego je objavljen? 

Pa zapravo i nije bilo mišljeno kao primijenjena glazba. Nemam, naravno, ništa protiv da se i tako nešto s ovim dogodi, ali to svakako nije bio plan. Činjenica je da je riječ o instrumentalnoj glazbi koja, citiram te, ne poznaje jezičnu barijeru, no isto tako je činjenica da su njezini komercijalni dosezi čak i u slučaju globalne prepoznatosti limitirani i vjerojatno ipak manji nego što bi to bio slučaj s pop glazbom pa bila ona i lokalnog (jezikom ograničenog) karaktera. Utoliko niti planovi ne mogu biti previše ambiciozni u poslovnom ili ekonomski isplativom smislu. Plan je bio prije svega napraviti album koji u glazbeno može stajati kao konzistentna samostojeća cjelina i napraviti to što bolje i profesionalnije… Dalje od toga se mogu samo nadati, nikako planirati… Ne bih to vjerojatno ni znao.

Glazba je oduvijek povezana s tehnologijom

Glazbena kritika bi se razbacivala terminima i prispodobama stilova tvoje glazbe. Srećom 21. stoljeće je eutanaziralo ili bar fino prorijedilo tu vrstu glazbenih nametnika, ali ono što me zanima – postoje li mediji na našoj sceni putem kojih se kvalitetna i radiofonična, ali netrendovska glazba može puštati? U zemlji od tri moderne i neautopilot radiostanice i dvije glazbene emisije iza ponoći na off programskim shemama i 5, 6 specijaliziranih web portala…

Mislim da ćeš ti to znati puno bolje od mene, bar si ih uspio pobrojati ako ih već nisi i konkretno imenovao. 😊 

Osobno se nemam na što žaliti niti za čim kukati. Dapače, čini mi se da me dosadašnji minuli rad u popu i primijenjenoj glazbi (kazalište, film, tv) ipak stavlja u nešto povoljniji položaj za promociju ovakvog (ne baš mainstream) materijala i u tzv. mainstream medijima pa će analogno tome vjerojatno i pokoji broj s albuma zasvirati i tamo gdje vjerojatno inače ne bi. 

Što se, pak, općenite situacije tiče, objektivno smo mala zemlja i tržište i mediji su da bi na tom i takvom tržištu preživjeli prisiljeni razmišljati u kategorijama slušanosti, gledanosti, klikova, lajkova i sl. Jedino oni mediji koji egzistiraju kao javni servisi bi mogli i morali voditi računa o javnom interesu pa onda i odgovarati za provođenje takvog programa koji bi bio u javnom interesu… ali i oko toga što je javni interes posvađali bismo se u roku od pet minuta. Sumnjam da bi ono što bismo ti ili ja eventualno rado pustili u eter preživjelo javnu debatu na tu temu.

Pratiš li muving na domaćoj pop i estradnoj sceni i primjećuješ li neka zanimljiva nova imena? U što se pretvara pop glazba novog doba, s obzirom na to da su tvoji korijeni uvijek njegovali taj fini old school retro pop soul zvuk?

Moram priznati da u tom sektoru dugo nisam primijetio ništa što bih želio spomenuti… a može biti da ni ne pratim pažljivo i zainteresirano.

Dojam je da se mijenjaju manje-više samo produkcijske i image intervencije ali u korijenu kvalitetne glazbe kako god okreneš ostaje dvije harme, tri akorda, jedna melodija i jedan hook baza postavljena od 50-ih i 60-ih prošlog stoljeća. Ili?

Beatlesi iz kasnije faze bi te sad dobro zašamarali za te dvije, tri harme. Beach boyse da ne spominjemo. 😊. Hook baza vjerojatno jest imanentna popu i tu si u pravu… Ostalo se ne bih usudio na taj način generalizirati. Glazba je oduvijek izuzetno povezana s tehnologijom proizvodnje glazbala. Bach, kada je komponirao “Dobro temperirani klavir”, komponirao ga je za novi instrument.  Električna gitara… pa onda Kraftwerk…  Blondie grade Heart of glass na prvom presetu Rolanda cr78 najnovije ritam mašine, a Trio ultimativni trash hit 80ih Da da da na ritmu Rock 1 s prvog Casia. To nije produkcija… to tehnologija izravno utječe na evoluciju glazbe. Ono s čim se svakako slažem jest da godinama u pop glazbi nije bilo tektonskih pomaka tog tipa. Ništa čudno, s obzirom na to da nije bilo ni esencijalno novih patenata kad su instrumenti u pitanju, zadnji takav je bio sampler.

Što je s Jinxima? Koji je stadij i faza čekanja i rada nerada? Čekanje boljih vremena ili? Jeste li razmišljali pokušavali koncertno uskočiti u ove online koncert eksperimente?

Apsolutno sam protiv online koncerata. Mislim da je to loše za glazbenike dugoročno gledano… I bez toga imamo čitav niz neriješenih računa kad je glazba na internetu u pitanju.

Velika mi je čast da je baš mene zapalo raditi ‘Dnevnik velikog Perice’. Mislim da je upravo to najvrednije doba hrvatske zabavne glazbe i prema njemu gajim apsolutni respekt i… volim ga

Glazba za seriju ‘Dnevnik velikog Perice’

Kako ti se općenito doima situacija (ne)snalaženja glazbe kao pop umjetnosti i funkcioniranja koncertne i diskografske industrije u ovom nametnutom hiatusu? Snalaze se ili odgađaju pomor? Dojam je da je respirator spika…

Mislim da ovo vrijeme treba prije svega preživjeti i vjerujem da će svi oni kojima je glazba istinska vokacija u tome i uspjeti.

U međuvremenu si autor glazbe za trenutačno najvrući domaći dramski proizvod “Dnevnik velikog Perice”, Brešanov TV serijal i nastavak kultnog Golikova “Tko pjeva zlo ne misli”. Kako ti je u toj ulozi i jesi li guštao radeći? S gledateljske pozicije, šarm is back

Velika mi je čast da je baš mene zapalo to raditi. Mislim da je upravo to razdoblje ranih šezdesetih najplodnije i najvrednije doba hrvatske zabavne glazbe i prema njemu gajim apsolutni respekt i… volim ga. Možda sam se najviše i zabavljao u tom glazbeno-uredničkom segmentu. Dakle, koje pjesme izabrati za obrađivanje, koje originale koristiti, za koju scenu i sl. Komponiranje, aranžiranje ili snimanje mi je ipak nešto što radim i s čim se zabavljam svaki dan, ok možda ne baš s Big bandom. S druge strane, radeći na seriji upoznao sam neke super ljude i profesionalce s kojima do sada nisam imao priliku raditi i to je zapravo najbolji dio cijele priče.

Mogu li autori tvog profila sabrati dovoljno autorskih prava i drugih honorara (autorska glazba – reklame, TV serije, kazališta, filmovi, …) za pristojan život kad nema koncerata nego je ovo novo normalno?

U ovakvim okolnostima to zaista mogu samo autori. Glazbenici koji su isključivo performeri jako teško. 

Sutra? Ti autorski i općenito glazbenički. Kuda kamo? Umjereni optimist ili iskusnjački pesimist?

Kada prođe ovo “novo normalno”, prilično sam siguran da povratka na “staro normalno” neće biti, a tim budućim “najnovijim normalnim” prije svih će se morati baviti mlađi od mene.

Foto: Ivan Buvinić

Pročitajte još...

Iva Babić: Publici će se serija ‘Dnevnik velikog Perice’ svidjeti kao i ‘Crno-bijeli svijet’

Glumica Iva Babić otkriva detalje o svojoj ulozi u novoj seriji Vinka Brešana 'Dnevnik velikog Perice', koji oživljava vrijeme nakon kultnog filma 'Tko pjeva, zlo ne misli' te progovara o kazališnoj i filmskoj sceni u manjim i većim sredinama, kao i o girlpower trenutku hrvatskog filma

Coachella odgođena treći put, na Novom Zelandu koncerti s 20.000 ljudi

U prvim mjesecima 2021. godine već maštamo o povratku koncertima. Hoćemo li s dolaskom toplih dana ponovo moći uživati u nastupima uživo?

‘U2 Virtual Road’: Najvažniji koncerti prvi put dostupni online!

Jedan od najpopularnijih irskih sastava - mnogima omiljeni U2, u virtualni svijet donosi snimke koncerta koji su obilježili njihovu karijeru

15 mladih autor(ic)a čiji se uspjeh odrazio na porast autorskih honorara

Neki su to učinili samo s jednim djelom ili singlom, neki cijelim albumom - ohrabruje vidjeti kako je predanost glazbi rezultirala i značajnim rastom prihoda od autorskih prava

Povezano

Noćni klub u Škotskoj koristit će energiju plesača kao izvor energije

Iz noćnog kluba poručuju kako su vrlo uzbuđeni o otkrivanju planova u uvođenju obnovljivog sustava grijanja i hlađenja koji funkcionira na način da pretvara tjelesnu toplinu u izvor energije koja će se ponovo koristiti

Tonči Huljić ima novu pjesmu koju ne prestajemo slušati!

Tonči potpisuje mnoge najavne pjesme za serije i filmove koje imamo prilike gledati, pa je  tako i pjesma 'Bogu iza nogu' snimljena kao najavna pjesma za istoimenu seriju

In memoriam: Ovo su neki od najvećih hitova koje je napisala Marina Tucaković

Teško je izdvojiti najveće hitove koje je Marina Tucaković napisala, ali smo odabrali one koji su neizostavan dio repertoara svih fešti i zabava - na prostorima bivše države - malo rocka, malo popa

Vrijedi poslušati: promocija albuma marisol ‘Žene mape’ u dvorištu ALU

'Žene mape' dostupan je na brojnim streaming i download platformama, a zagrebačka promocija albuma prilika je za čuti marisol u punom sastavu s bendom

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime