Klimatski horor pred nama; Neke države će nestati, druge ući u populacijski kaos, živjet će se u uvjetima kao u Sahari… (jutarnji.hr); Alarmantna poruka šefa UN-a na sastanku svjetskih čelnika: ‘Kopamo si vlastite grobove’ (večernji.hr).
Ovo su samo neki od naslova i isječaka iz tekstova koji se pojavljuju ovih dana na svjetskim, pa tako i našim portalima. Razlog nije iznenadna osviještenost zbog mogućeg isteka roka do kada možemo “mirno” živjeti na Zemlji. Nije razlog niti pojačana briga starijih generacija, onih koji su danas na položajima moći, zbog budućnosti mladih ljudi. Barem takva briga nije sada odjednom povod zašto su ovakvi naslovi i tekstovi preplavili portale.
Geopolitičko strateško planiranje budućnosti na Zemlji
Razlog je početak konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja je jučer počela u Glasgowu, COP26. Otprilike 120 političara na najvišim položajima u svojim državama imaju sada dva tjedna u Glasgowu ostaviti trag u geopolitičkom strateškom planiranju budućnosti na Zemlji. Doduše, na skup nisu stigli ruski predsjednik Vladimir Putin (obratit će se snimljenom porukom okupljenima), Xi Jinping, predsjednik Kine koja je najveći svjetski emiter štetnih plinova te, primjerice, Jair Bolsonaro, predsjednik Brazila, kuće amazonskih pluća Zemlje (i on se obratio video porukom).
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U isto su vrijeme u Glasgow stigli i aktivisti, ekolozi, prosvjednici, velikim dijelom mladi ljudi. Oni tiskanim parolama, tvitovima i inim sredstvima na svoj način upozoravaju na političke mimikrije i besmislene izrade strategije o djelovanju (jednog dana). Sloganima i protestom poručuju da od priča neće biti ništa, treba djelovati sada, jer će sutra biti prekasno. I to doslovno. Kako ne bi poremetili političke rasprave na vrhu, prosvjednike čuva i otprilike 10.000 angažiranih policajaca.
Mi kopamo vlastiti grob
I jedni i drugi govore da je zadnji čas za djelovanje, jer je “minuta do ponoći na satu sudnjeg dana i treba djelovati odmah” (Boris Johnson, domaćin ovogodišnjeg COP skupa u Glasgowu, 1. studenoga 2021.) u trenutku kada “mi sami kopamo vlastiti grob” (Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, COP 26, 1. studenoga 2021.).
A ono što mladi (barem oni politički i zeleno aktivni) možda vide u tim političkim govorima je: “Izdaja. Tako mladi ljudi diljem svijeta opisuju neuspjeh naših vlada u namjeri smanjivanja emisije ugljika. I to nije iznenađenje. Imamo gotovo milijun potpisa“, tvitnula je u ime mladih ljudi Greta Thunberg, tog istog dana, pozivajući pritom milijune mladih diljem svijeta da se pridruže stigmatizaciji političkog djelovanja vezano uz klimu.
Dosta je bilo tretiranja prirode kao zahoda
Tema je ozbiljna, klimatske promjene na najjače trolaju naše iluzije o neograničenom korištenju zasad dostupnih resursa. Činjenica je da će buduće posljedice globalnog zatopljena puno više pogoditi mlade ljude koji danas nisu na pozicijama moći i ne mogu donositi odluke.
Oni koji danas donose ključne ekonomske i političke odluke, dolaskom na skup poručili su da su svjesni posljedica i dolaskom na skup su poručili da ozbiljno promišljaju o njima. Barem riječju i obećanjem. “Naša ovisnost o fosilnim gorivima gura čovječanstvo do ruba. Ili ćemo to zaustaviti ili će ono zaustaviti nas. Vrijeme je da se kaže: dosta. Dosta je ubijanja ugljikom. Dosta je bilo tretiranja prirode kao zahoda. Dosta je paljenja i bušenja irudarenja. Mi sami kopamo svoje grobove“, rekao je, primjerice, na dan otvaranja skupa António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
No, koliko politički govori mogu mlade ljude uvjeriti u njihovu odlučnost i poduzimanja koraka kojima će život u budućnosti tim istim mladim ljudima biti obilježen posljedicama klimatskih promjena? Kada niti na takav skup koji se opisuje kao ključan događaj u borbi protiv klimatskih promjena ne mogu doći, barem simbolično, s manje automobila u pratnji. Čovječanstvo u utrci za opstanak na Zemlji zaostaje, a generacijski i komunikacijski jaz između onih koji (ne) donose političke odluke i onih koji će patiti zbog toga, sve više postaje tema u razgovorima o budućnosti.
Sljedeća dva tjedna su ključna
Gledajući u smjeru Glasgowa, ona pomalo omražena fraza iz prvih pandemijskih mjeseci “sljedeća dva tjedna su ključna“, postaje oruđe izgradnje (ne)povjerenja u brigu o budućnosti. U trenucima u kojima političari najavljuju spašavanje planeta, mladi ljudi svjedoče općenitim izjavama koje su uglavnom zdravorazumske, usmjerene na deklarativno navođenje ciljeva. Takve su izjave poput one Borisa Johnsona: “Ako danas ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene, sutra će biti prekasno za našu djecu”, u očima tih mladih ljudi zasad lišene povjerenja da se iza njih krije istinska usmjerenost na stvarno djelovanje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Vrijeme nam istječe
Generacijski jaz i trolanje iluzije sigurne budućnosti postaju tako okvir unutar kojeg promišljamo budućnost. Političari će razgovarati i dogovarati ciljeve tijekom ta dva tjedna, pokušavati obećati odgovornost za budućnost. U isto će vrijeme mladi i aktivisti svoje poruke slati protestima, tvitovima te ponekim hodom za budućnost. U petak 12. studenoga 2021. godine se i u Zagrebu organizira prvi klimatski hod za budućnost pod nazivom “Vrijeme nam istječe”. To je ujedno i zadnji dan konferencije u Glasgowu.
Riječ je o okupljanju pokreta za zaštitu klime „Fridays for Future“, učeničkog i studentskog pokreta koji se bori za klimatsku pravdu te Extinction Rebellion Zagreb, koji je dio globalnog pokreta za zaštitu života na zemlji. Iz zagrebačkog ogranka poručuju da će hodati “jer ne želimo biti generacija koja svjedoči izumiranju, a ne poduzima ništa.” (green.hr). U svakom slučaju, sljedeća dva tjedna uistinu jesu ključna, barem što se tiče izgradnje povjerenja u dobre, ali i ozbiljne namjere za političko pa potom i društveno djelovanje. U protivnom bi nam se mogla dogoditi ona stara narodna o putu u pakao koji je popločan dobrim namjerama.