Nedavno smo na jednoj kavi upali u razgovor o inovatorima. Tako smo došli i do priče o Hedy Lamarr, glumici i inovatorici čiji se rođendan obilježava kao Međunarodni dan izumitelja u Europi. Ona se kao prva skinula u filmu i osmislila inovaciju koja danas čini temelj digitalne tehnologije. Zapravo je promijenila dotad postojeće perspektive.
Žena koja je promijenila filmsku povijest
Hedwig Eva Maria Kiesler, koja je kasnije postala poznata kao Hedy Lamarr, rođena je u Beču 9. studenoga 1914. godine. Još kao šesnaestogodišnjakinju u Beču primijetio ju je Max Reinhardt, legendarni njemački redatelj i kazališni vizionar. Pozvao ju je u Berlin, gdje joj je otvorio vrata kazališta i filma. No njezinu je karijeru zapravo obilježio film ‘Ekstaza’ (1933.), i to zbog dviju scena koje su do tada bile gotovo nezamislive. U jednoj Hedy gola pliva u jezeru, zatim trči šumom tražeći odjeću.
U drugoj, mnogo važnijoj, kamera prvi put u povijesti filma bilježi ženski orgazam iz ženske perspektive, fokus je naime na licu žene koja doživljava užitak. Scena orgazma na licu mlade glumice lansirala ju je na naslovnice, ali i zarobila u tuđim interpretacijama. Godinama kasnije, u autobiografiji Ekstaza i ja, Hedy je otkrila kako ju je redatelj Gustav Machatý bockao pribadačom po stražnjici, jer je smatrao kako će tako izazvati autentičan izraz ekstaze. Sve u svemu, rezultat je bio šokantan za tadašnji svijet, pa se nije odmah prikazivao. U Njemačkoj je, primjerice, film bio prikazan tek dvije godine nakon završetka.
Prerušena u sobaricu pobjegla je iz braka i postala holivudska legenda
U međuvremenu se Lamarr udala za austrijskog industrijalca Friedricha Mandela, bogatog proizvođača oružja, privatnog investitora i simpatizera fašističkog režima. Mandel je bio opsesivno ljubomoran, pa je njihov brak više ličio zlatnom kavezu nego partnerstvu. On joj je tako na primjer zabranio glumu, pratio svaki korak i vodio je na sastanke s tehničarima i vojnim strategima, gdje su se raspravljale teme o oružju, radio-valovima i ratnim planovima. Kad je shvatila kako ne može podnijeti toliku kontrolu, odlučila je pobjeći. Prema legendi, prerušila se u sobaricu, pobjegla u Pariz, ondje se rastala, a zatim preselila u London.
View this post on Instagram
Lamarr tamo upoznaje Louisa B. Mayera, producenta i vlasnika studija MGM, koji joj nudi ugovor i poziva je u Hollywood. Na njegov nagovor mijenja i identitet, što je tada bilo uobičajeno za glumice. Odabrala je prezime Lamarr u čast glumice Barbare La Marr, a ime Hedy kao kraticu svog punog imena Hedwig. Tako je započelo njezino holivudsko poglavlje, život žene koja će od bečke djevojke postati svjetska ikona.
Njezin prvi američki film bio je ‘Alžir’ (1938.), u kojem je glumila uz Charlesa Boyera. Film je doživio ogroman uspjeh, a Hedy je preko noći postala holivudska senzacija. Kritičari su je proglasili nasljednicom Grete Garbo i Marlene Dietrich, mediji su joj dijelili etikete ‘najljepše žene na svijetu’. Slava mnoge nažalost ‘prehiti’, pa je tako s vremenom postala teška partnerica na setovima.
View this post on Instagram
Hedy Lamarr bila je žena čije su ideje stigle prerano
Ipak, iza glamura i ega tinjala je i druga vrsta humanijeg fokusa: želja da učini nešto protiv nacista. Iz braka s Friedrichom Mandlom, čovjekom povezanim s nacističkim krugovima, imala je znanje o tome kako funkcioniraju sustavi oružja, gdje su im slabe točke i kako se torpeda mogu ometati radio-signalima. Hedy je željela stvoriti nešto što bi takvo ometanje onemogućilo. Mislim, ništa ne razumijem iz te tehnologije, ali iz priče o njezinom putu me je možda najviše fascinirala činjenica kako je zapravo došla do te inovacije.
Prepoznala je matricu u klaviru svog susjeda, skladatelja Georgea Antheila, koji je imao klavir koji je svirao s pomoću valjka s perforiranim papirom. Svaka rupica aktivirala bi određenu tipku, a kombinacije su stvarale melodiju. Hedy je u tom mehanizmu shvatila kako stvari mogu funkcionirati. Da skratim, s Antheilom osmislila je tajni komunikacijski sustav koji je 1942. godine patentirala u Američkom zavodu za patente pod brojem 2,292,387. No svijet još nije bio spreman za tu inovaciju, patent je završio u ladici. Tek ga je 1962. godine američka vojska primijenila na svojim ratnim brodovima.
Uzgred budi rečeno, upravo je ta inovacija temelj današnjih tehnologija, Wi-Fi mreža, Bluetooth veze i GPS sustava. Znači, ono što danas povezujemo s digitalnim životom nastalo je iz uma žene koja je u svom vremenu trebala biti samo lijepa. Tek je 1997. godine organizacija Electronic Frontier Foundation dodijelila je Hedy Lamarr posebnu nagradu za doprinos razvoju bežične tehnologije.
View this post on Instagram
Sve u svemu, Lamarr je umrla 2000. godine na Floridi, iza sebe je imala šest brakova (čini mi se da nisam nikog preskočila), brojne filmove, autobiografiju Ekstaza i ja, i na kraju miran život na Floridi, izvan očiju javnosti. Znači puno toga. A svima nama je ostavila ime kao metaforu ideja koje stignu prerano i ljudi koji svoje ideje stvore prije nego što ih svijet može razumjeti. No kad tad, dođe vrijeme za sve. Ona je imala radoznalost, sposobnost upijanja svijeta oko sebe i hrabrost razmišljanja ispred svog vremena. U tome je bila istinski inovator, istina stvorila je novu tehnologiju, ali novi način gledanja. Možda je to i najvažnija lekcija za mlade danas: inovacija ne mora biti nova tehnologija, inovacija je nova perspektiva.
Naslovna fotografija: Screenshot YouTube