“Pitam se možemo li stvoriti novu Mary Quant umjetnom inteligencijom”, dobaci mi usput Predrag tijekom predavanja o kognitivnoj znanosti i umjetnoj inteligenciji. Predrag je, inače, uvijek bio ispred svog vremena pa je tako početkom 90-ih, usred rata, kao FER-ovac pokrenuo projekt i doveo internet u Hrvatsku.
Odmah sam uzela mobitel u ruke i počela istraživati priču modna dizajnerica Mary Quant, koja je umrla u 93. godini (2023.), ostala je upamćena po popularizaciji mini suknje. Osim mini suknje, Mary Quant je bila poznata po svom brendu “Bazaar”, butiku otvorenom u londonskoj četvrti King’s Road 1955. godine, godinu dana nakon što je Gabrielle “Coco” Chanel prekinula poslijeratnu pauzu i ponovno otvorila svoj pariški salon. Quant i Chanel dizajnirale su svoju odjeću s vizijom nove fizičke i mentalne slobode.
Seksi i zabavan izgled
Početkom 60-ih je stoga prepoznala i moć, ali i izazov mini suknje. Name, početkom 60-ih godina 20. stoljeća takva je suknja predstavljala značajan odmak od dotadašnjih konvencionalnih dužina suknji – poanta minice nije bila ogoliti ženske noge, već ih osloboditi od dugih suknji, čarapa, podvezica, pojaseva i podsuknji 1950-ih. Quant je uspjela stvoriti i kreirati “youthquake” 1960-ih. Osjetila je da dani ekskluzivnih salona postaju prošlost i vjerovala je da će čak i veliki pariški dizajneri slijediti trendove konfekcije.
Izgled koji je stvorila bio je seksi i zabavan, oštar prekid s predvidljivim cvjetnim dnevnim haljinama koje su se često nosile u konzervativnim, strogim godinama nakon Drugog svjetskog rata. Quant je 1966. godine uvela minice s rubovima do 20 centimetara iznad koljena na londonsku scenu i one su odmah postale hit među mladima, dijelom zato što su šokirale, posebno starije generacije. Doduše, titula izumitelja pripala je francuskom dizajneru André Courrèges nakon što je uvrstio minice u kolekciju koju je pokazao u Parizu u travnju 1964. Ali u to vrijeme, Quant ih je već nosila i prodavala u svom butiku Bazaar. Ne čudi stoga što je uvijek govorila kako ionako nisu “ona ili Courrèges izmislili minicu. To su učinile djevojke na ulici.” Naziv se pripisuje njoj, minica je dobila naziv po njezinoj omiljenoj marki automobila, Mini.
Nepredvidljiva kreativnost
Bez obzira na to je li prva dizajnirala minice, upravo je Quant smislila kako ih plasirati na tržište masama. Popularizirala je i šarene tajice, kratke haljine, cipele s niskom potpeticom te korištenju novih materijala i tehnika proizvodnje, poput PVC-a u modi.
“Probila se kroz barijere snobizma i tradicije, svojom vizijom mode kao načina odupiranja stereotipima, dobro izrađenom odjećom i kozmetikom koja je osnaživala i oslobađala, kao i pristupačnom”, rekla je Jenny Lister, kustosica izložbe 2020. posvećene Quant u londonskom muzeju Victoria & Albert.
U tom svjetlu, može li stvarno umjetna inteligencija stvoriti neki trend koji će istovremeno osnaživati i oslobađati, te poput vala u liku holograma Mary Quant koji razumije kulturu, emocije i duh vremena potopiti današnje norme i očekivanja? Sve je moguće naravno, no draže mi se nadati da je zasad ljudska emocija, intuicija i nepredvidljiva kreativnost još uvijek snažan element kreiranja trendova.
Naslovna fotografija: screenshot youtube