Subota, 8 siječnja, 2022

Aleksandra Popović: Umjetnost je medij preko kojeg se oduvijek manipulira

Poznata umjetnica, rođena Zadranka, izlagala je u Parizu, New Yorku, Milanu, Beču i Podgorici, a nakon višegodišnjeg boravka u New Yorku, trenutačno živi i radi u Beču i Petrčanima. U intervjuu govori o svojoj prvoj izložbi u Zagrebu, o svojim uzorima, ali i slikarstvu u regiji i svijetu

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Galeriji “Josip Račić” do 28. studenoga traje izložba Aleksandre Popović, pod nazivom “Uzvišeno i suptilno”, na kojoj se prvi put predstavlja zagrebačkoj publici sa 13 recentnih radova u tehnici ulje na platnu.

Ova rođena Zadranka pohađala je studij arhitekture i diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu. Izlagala je u Parizu, New Yorku, Milanu, Beču i Podgorici, a nakon višegodišnjeg boravka u New Yorku, trenutačno živi i radi u Beču i Petrčanima. 

Picasso kao presudan faktor za slikanje

O izložbi prvijencu u Zagrebu, svijetu u bojama koje stvara, o svojim uzorima poput Thomasa Endera, Paula Cezannea ili Gerharda Richtera, ali i slikarstvu u regiji i životu u svjetskim metropolama Aleksandra priča s veliki entuzijazmom, ali i naglašava da je izrazito važno regionalne umjetnike i umjetnost što više uključiti na međunarodnu scenu.

Peter Zawrel, autor teksta o izložbi, pišući o vašem radu spominje Thomasa Endera, Paula Cezannea ili Gerharda Richtera kao utjecaje na vaš rad. Zbog kojih ste autora prigrlili slikarstvo kao poziv?

Pablo Picasso je imao presudnu ulogu u mojoj odluci da se posvetim slikarstvu. Energija i kreativnost koji pršte iz njegovog rada ne mogu vas ostaviti ravnodušnim. Osim toga, danas ne postoje pravci u slikarstvu i kada počinjete, pomalo je zbunjujuće. Lakoća s kojom je on prolazio kroz različite faze i pokrete prisutne u njegovom vremenu daje vam slobodu da krenete.

Moja prvobitna ideja o arhitekturi kao velikom univerzumu kojim ću se baviti vremenom je nestala. Osim toga, imam sklonost ka individualnosti i samoći, tako da je ulazak u svijet slikarstva i ‘čistih’ umjetnosti za mene bilo pronalaženje doma

Kako je došlo do vašeg studija arhitekture u Beogradu te kada se ljubav za arhitekturu pretvara u ljubav prema slikarstvu?

Ljubav prema slikarstvu i ljubav prema arhitekturi su dvije odvojene ljubavi. Oduvijek sam bila sklona ‘lijepim’ umjetnostima. Arhitektura je, pak, mnogo kompleksnija. Podrazumijeva kreativnost, inženjerstvo, estetiku, filozofiju… pa je time jedan grupni rad. Vrlo je malo arhitekata koji imaju kontrolu nad cijelim projektom. Najčešće se arhitekti bave samo njegovim fragmentima. Moja prvobitna ideja o arhitekturi kao velikom univerzumu kojim ću se baviti vremenom je nestala. Osim toga, imam sklonost ka individualnosti i samoći, tako da je ulazak u svijet slikarstva i ‘čistih’ umjetnosti za mene bilo pronalaženje doma.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Galerija Josip Račić (@galerija_josip.racic)

Posljednjih nekoliko godina bavim se temom vode

Otkud vaše zanimanje za motive koji dominiraju vašim slikama i uopće cjelokupni proces inspiracije od ideje do realizacije? Navodite vodu, kamen, planine kao neke od prirodnih elemenata i pojava koje vas privlače u radu…

Priroda je definitivno najveći problem današnjice, bilo zbog toga što je devastiramo, ili zbog toga što se načinom života sve više od nje, pa i nas samih, udaljavamo. Peter Zawrel je u eseju o izložbi rekao: “Priroda može bez nas, ali mi bez nje ne možemo”. Počela sam se baviti motivima prirode iz vrlo banalnih razloga i otkrila koliko je kompleksan i beskrajan svijet oko nas. Vrlo brzo shvatite kako je nemoguće i besmisleno kopirati ga, možete samo učiti od njega. Posljednjih nekoliko godina bavim se temom vode.

Svi i sve je nastalo i ne može bez vode. Voda je bez oblika, mirisa, boje i ako je želite koristiti kao motiv morate se odlučiti za ono za što vas vezuje. Može biti njena površina, refleksija (vaša osobna), energija, uzbuđenje, mir… Mene je privukao život koji se razvija u moru. Jadranskom moru. Moja majka je Dalmatinka, pa sam zahvaljujući njoj, odrastala u blizini mora i imala prilike da ga posmatram i osjetim.

Jadransko more vam veličinom, temperaturom daje primarni osjećaj ugodnosti kada ste u njemu. Ne plaši, iako može iznenaditi i bude zaista opasno. Na neki način vas vraća osnovnim osjećanjima i mislima. Svijet koji se razvija u njemu, kao i stalno kretanje daje osjećaj života. Života od koga se često udaljavamo.

Izlagali ste diljem svijeta – Paris, New York, Milan, Beč – jeste li zadovoljni svojim trenutnim statusom ili postoje li slikarski izazovi kojima još težite, a niste ih realizirali?

Život u gradovima kao što su New York, Pariz… nekim od najvećih, možda najvećim kulturnim centrima današnjice, mislim da je važan umjetniku. U njima stalno, posebno u New Yorku, izviru nova ‘otkrića’ u umjetnosti, ponekad isforsirana, ne iskrena, ali u tim prebogatim gradovima izloženost novim traženjima i idejama koje se miješaju s nevjerojatno bogatim kolekcijama svjetske umjetnosti kroz stoljeća motivira vas na rad i potrebu pronalaženja vlastitog izražaja. To je stalan proces, veličanstven, ali i naporan. Ponekad je lijepo sakriti se u malom selu pored mora i okrenuti se samom sebi.

Civilizacija u kojoj živimo je sve brža i površnija. S druge strane slikarstvo nosi u sebi iskustvo i znanje koje nam je blisko, pa samim tim izaziva potrebu za njim

Percepcija vaših slika – je li to pitanje osjećaja ili znanja? Kako se ljudi određuju prema vašim slikama? Impresije publike često znaju varirati od oduševljenja do nerazumijevanja. Ima li u slikarskim krugovima po vašoj percepciji puno prodavanja magle i lažnjaka pri percepciji nečije kreativnosti i umjetnosti?

Slikarstvo mora u sebi sadržavati znanje i osjećanja. To je stara vještina i pogrešno i nepotrebno je negirati ono kroz što je prošla. Proći kroz to je dug i nimalo lagan proces. Vjerovatno je to jedan od razloga što se sve manje ljudi tome okreće. Civilizacija u kojoj živimo je sve brža i površnija. S druge strane slikarstvo nosi u sebi iskustvo i znanje koje nam je blisko, pa samim tim izaziva potrebu za njim.

Danas ima sve veći broj medija. Svako istraživanje i pronalaženje novih načina da se nešto kaže ili izrazi je dobro samo po sebi. Nažalost, umjetnost je oduvijek bio medij preko koga se moglo manipulirati ili koristiti za ostvarenje nekog cilja. Danas je to često novac, koji se preko umjetnosti lako obrće. Što je umjetnost manje razumljiva, to ju je lakše koristiti.

Naravno, u razvoju umjetnosti postoje procesi i novine i potrebno je neko vrijeme da se shvate i prihvate – a to se često zloupotrebljava. Čini mi se da se moje slike uglavnom sviđaju ljudima, čak i kad ih sasvim ne razumiju. Mislim da ih povezuju s nečim ne samo bliskim, nego i prisutnim u njima samima.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Galerija Josip Račić (@galerija_josip.racic)

Korona je utjecala na brojnost i kvalitetu izložbi

Možete li živjeti samo od svog slikarskog rada ili je potrebno dodatno zanimanje za zatvaranje životne konstrukcije? 

U početku mi je doista trebalo dodatno zanimanje za zatvaranje životne konstrukcije. Dug je proces ulaganja dok dođete do proizvoda koji ima smisla. To je problem kod mnogih mojih kolega, mnogi zbog toga odustanu. Danas se ljudi zanimaju i žele kupiti, ali ja imam osobni problem s prodajom vlastitog djela.  

Kakva je situacija na suvremenoj slikarskoj sceni u regiji i u svijetu? Je li pandemija na bilo koji način utjecala na brojnost izložbi i kupnju slika po galerijama?

Uvijek su bili centri ili centar koji privlači i u kome se i oko koga se sve vrti. Mi smo na periferiji. Bilo bi dobro regionalne umjetnike i umjetnost više uključiti na međunarodnu scenu. To iziskuje pomoć i davanje države. Ali je važno. Ne samo zato što je ljudima potrebna umjetnost, nego se i kroz nju uključujemo kulturološki i na sve načine u tokove međunarodne scene.

Korona je utjecala na brojnost i kvalitetu izložbi. Posjećenost je manja, ponegde je i potpuno stala. Što se prodaje tiče, prijatelji koji rade ili su vlasnici nekih od važnijih galerija kažu mi da prodaja ide normalno, čak i više nego što je uobičajeno, ali riječ je o etabliranim umjetnicima.

Pročitajte još...

Mixer slavi i daruje: Pridružite nam se u akciji ’60 dana dobrih djela’ i osvojite brojne nagrade!

Ove godine, na Mixerov rođendan, proširujemo našu akciju na 60 dana dobrih djela te ćemo vas svaki dan kroz društvene mreže zamoliti da učinite jedno dobro djelo, jednu sitnicu kojom ćete nekome u svojoj blizini ili sebi uljepšati dan! A kako bi se lanac dobrote nastavio, mi ćemo vas nagraditi brojnim darovima!

Tena Šnajder: Suočila sam se s limfomom u trudnoći i sad želim pomoći drugima!

Součiti se s dijagnozom po život opasne bolesni nije lako, no još je teže kada ste ujedno i trudnica. Sve je to prošla novinarka Tena Šnajder i iz svega izašla još jača - odlučna da svojom pričom, savjetima u grupi za potporu SuperCure te - nadamo se - skorašnjom slikovnicom za djecu - pomogne svima koji su se tek suočili s onim što je ona prošla

Jeste li spremni za magiju Harryja Pottera? Originalna glumačka ekipa se ponovno okuplja!

Projekt je najavljen točno 20 godina nakon objavljivanja prvog filma u SAD-u, 'Harry Potter i kamen mudraca', 16. studenoga 2001. godine, a 'Povratak u Hogwarts' dolazi na HBO Max 1. siječnja 2022. godine!

Zašto se (često) ozljeđujemo tijekom treninga i kako to spriječiti?

Vježbe istezanja i kvalitetno zagrijavanje temelj su bavljenja bilo kakvom tjelovježbom jer će na najbolji način pripremiti tijelo na sve napore i tako spriječiti moguće ozljede

Povezano

Ne propustite Kolektart – prodajnu izložbu ekskluzivnih umjetničkih djela u Laubi

Kolektart pruža savršenu priliku za investiciju u umjetnička djela s Laubinim jamstvom izvanredne kvalitete te kupnju upečatljivog i nezaboravnog poklona po odličnim cijenama te je stoga neizostavan događaj za svakog kolekcionara, ljubitelja umjetnosti i kulturnjaka

Zavirite iza kulisa kreativnih direktora: Izložba tajnih dokumenata Brukete i Žinića

Posjetitelji imaju priliku kroz izloženi sadržaj zaviriti iza kulisa svakodnevnog rada kreativnih direktora, a u izloženim su bilježnicama pohranjeni i neki od najuzbudljivijih trenutaka njihovog rada, uspješnih i neuspješnih

Milan Trenc u Laubi: Umjetnik po čijoj je ideji nastao film Noć u muzeju

Umjetnik, čiji su radovi objavljeni u New York Timesu, Timeu, The Wall Street Journalu, New Yorkeru i ostalim važnim američkim listovima, u Laubi će predstaviti svoju grafičku mapu pod nazivom 'Tvornička jutra'

Ovog Božića darujte unikatni dar: Fotografiju šarenice oka!

Sanja Ajdinovski, Iva Bokulić Rajić i Renata Gojak fotografiraju nešto što možda nikada ne bismo pomislili koliko je čarobno - šarenicu oka! Sanja nam je otkrila kako su došle na ideju pokretanja posla, kako nastaju fotografije, kao i tko se ne smije fotografirati

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime