Vrlo često dogodi se da, nastojeći ‘nakodnaditi’ propušteno vrijeme – kada nismo trenirali – pretjeramo s intezitetom vježbi. Pa su tako nedovoljna istreniranost, umor, nedostatak ili loše zagrijavanje prije početka bavljenja sportom zapravo najčešći razlog ozljeđivanja.
Mnogi također nisu svjesni i kako neprikladna odjeća i obuća te loše sprave mogu bitno povećati opasnost od ozljeda pa je važno znati što možemo očekivati od pojedinih tjelovježbi i kako sve eventualne ozljede spriječiti.
Koji nas sve bolovi mogu snaći?
Primjerice, kod svih koji iz potpune netreniranosti žele u vrlo kratkom roku postići dobru kondiciju, javit će se razne ozljede sustava za kretanje; nagnječenje mišića, podljevi, istegnuća, a kod jačih i naglih udaraca mogu se dogoditi i ozbiljnije ozljede poput pucanja mišića, razderanog tkiva…
U posebnu vrstu mišićnog oštećenja spadaju tzv. miogeloze, bolne nakupine u mišićima, netraumatska oštećenja, koja nastaju kao posljedica dugotrajnije povećane napetosti u mišićima, a najčešće se javljaju u mišićima leđa.
Mala škola trčanja: Zašto se trčanju trebate vratili polako i postepeno
Kako spriječiti ozljede
Ako promatrate vrhunske sportaše sigurno ćete primjetiti kako se uvijek prije nastupa dobro zagrijavaju, a nakon treninga dugo istežu. Vježbe istezanja i kvalitetno zagrijavanje temelj su bavljenja bilo kakvom tjelovježbom jer će na najbolji način pripremiti tijelo na sve napore i tako spriječiti moguće ozljede.
U tome će im pomoći i razni pripravci u obliku gelova i krema koji će olakšati sve napore i spriječiti eventualne tegobe. Osim toga, morate prihvatiti činjenicu da kod započinjanja bavljenja sportom morate polako i postupno svladavati vještine i ne očekivati brze rezultate. Uz to, samo vi, točnije vaše tijelo, zna kolike su njegove mogućnosti pa ga ne podvrgavajte pretjeranim naporima koje ne može izdržati.
Prva pomoć kod bolova
Dogodili vam se ipak da se ozlijedite ili osjećate određene bolove postoje pravila koja će vam svaki fizioterapeut preporučiti da napravite prije odlaska liječniku. Njihov je cilj u prvom redu olakšati bol i ograničiti područje ozljede te spriječiti njeno širenje u okolna tkiva;
- hladite ozlijeđeno mjesto ledom ili nekim od gelova, krema ili sprejeva za rashlađivanje u prva tri sata nekoliko puta te ponavljajte u prvih 24 do 48 sati barem 6 do 8 puta u trajanju 15-20 minuta. Led nikada ne stavljajte direktno na golu kožu zbog opasnosti od nastanka smrzotina.
- pomoć potražite u kompresiji (pritisku) elastičnim, kompresivnim zavojem ili ručnim pritiskom
- podignite oboljeli ekstremitet iznad razine srca, kako bi se pospješila venska cirkulacija i limfna drenaža koje će smanjiti otokline
- mirujte dok bol ne prođe
Nakon tih postupka prve (samo)pomoći trebate se javiti sportskom liječniku koji će postaviti točnu dijagnozu i odrediti daljnji plan liječenja ozljede.