On je umjetnik, glazbenik, autor brojnih videospotova poznatih i manje poznatih hrvatskih glazbenika, redatelj nagrađivanih filmova i dokumentarnih serijala… Kreativni duh Filipa Filkovića, poznatijeg pod imenom Philatz, nikad ne miruje pa je tako nedavno oduševio Zagrepčane svojim projektom „Mali grad“, tijekom kojega je na pločnicima zagrebačkih ulica postavio instalacije u obliku manjih kućica, s vratima i prozorima iza kojih gori svjetlo. No, to je tek prva ovog fenomenalnog projekta, a Philatz trenutačno radi više nego ikad.
Žive li Minimoji u tvom Malom gradu? Odakle ideja, molim te ako možeš povući od inicijalne ideje do realizacije tog divnog multi kulturalnog izložbenog projekta?
Od početka projekta želio sam udaljiti koncept Malog Zagreba od bilo kakvih malih bića, vilenjaka ili whatevermoja jer bi to bila distrakcija od onoga što ovaj projekt diše. Mislim da smo možda kroz ovo svo vrijeme zanemarili one male ljepote Zagreba (to ide zapravo svih velegrada, ne samo naše metropole). I upravo iz tog razloga želio sam istaknuti samo prozore, vrata, izloge, sve te stvari koje su nam drage i “uobičajene”, ali kada ih postavimo na neočekivana mjesta, one postanu magične. Mali Zagreb je diskretan, ne smeta nikome, a može iznenaditi svakoga tko se njemu ne nada. Krenulo je kao skica na ekranu, i zatim su se te skice samo nizale. Uskoro je jedan portal (vidjevši te moje radove) objavio kako se minijature već nalaze u gradu i tu se pokrenula lavina upita oko lokacija. Odmah je postalo jasno kako se projekt mora realizirati.
Tek prva faza projekta
Koje su sve lokacije instalacija? Ako sam dobro shvatio, centrirane su oko centra grada?
Ovo je tek prva faza projekta, ona je pokrenuta u središtu grada i čini jednu zanimljivu šetnicu. Kreće se od glavnog trga, preko Strossa, Dežmanove ulice, HNK-a, ADU-a, Državnog arhiva i završava oko Botaničkog vrta. Dvije posebne lokacije su Centar za posjetitelje na Trgu Bana Josipa Jelačića i na Zračnoj luci Franjo Tuđman Zagreb. Na potonjoj pripremamo golemu skulpturu koja se nalazi na dolaznom terminalu. Jako uzbudljivo!
Uz ovakav projekt dolazi i neka društvena i civilna odgovornost, barem bi trebala doći. Ne možemo utjecati na pojedince, ali naravno, možemo ih pozvati na red i kulturu
Imaju li rok trajanja poput redovne izložbe na otvorenom ili su postale dio eksterijera?
Za sada projekt ima rok trajanja i po našem sadašnjem planu, trajao bi kroz tri faze sve do rujna ove godine. Negdje nešto u meni mi ne da mira i fantazira o ovom konceptu kao permanentnom.
Bojiš li se vandalizma ili će instalacije biti zaštićene na neki način?
Uz ovakav projekt dolazi i neka društvena i civilna odgovornost, barem bi trebala doći. Ne možemo utjecati na pojedince, ali naravno, možemo ih pozvati na red i kulturu. Za sve one koji žele imati Mali Zagreb u svojoj kući, planiramo otvoriti shop na našem webu, tako da umjesto da vandaliziraju naše radove, nudimo jednostavnu i legalnu alternativu.
Koliko je ulog TZ-a grada Zagreba u realizaciji projekta, u produkcijskom, financijskom i svim drugim smislovima?
Suradnja s Turističkom Zajednicom grada Zagreba cijelom je projektu dala vjetar u leđa. Osigurala je projektu jedan layer ozbiljnosti koji nam je posljedično tome ubrzao proces realizacije i traženja dozvola. Odjednom ovo nije bio samo još jedan ilegalni street art projekt, nego projekt kulturne i građanske vrijednosti.
Uvijek sam otvoren za spotove ako mi se glazba i autor sviđaju. Primjerice, s Gibonnijem imamo dugogodišnju suradnju i upravo radimo njegov novi glazbeni spot
Debitantski dugometražni igrani film ‘Veliki Medvjed’
Osim izložbe, pečatio si brojna snimanja spotova za prvu komercijalnu ligu domaćih izvođača – najčešći su ti klijenti Gibonni i Vatra, ali se čini da si utihnuo na tom polju u zadnje vrijeme. Korona ili odluka?
Režirao sam više od stotinu glazbenih spotova. Unazad nekoliko godina okrenuo sam se igranim filmovima, pa sam tako priču započeo s kratkometražnim filmom “Posljednji Bunar”, zatim “Peti Kat Lijevo”, a trenutačno razvijam dugometražni igrani film “Veliki Medvjed”. Paralelno sam režirao svoj dokumentarni film “Zastava” te dokumentarne serijale “Dulum Zemlje” i “Zanat” a trenutno smo i u razvoju dokumentarnog filma “K67”. Tako da je ovo poprilično velika lista zanimljivih projekata koji me inspiriraju – vjerojatno puno više od glazbenih projekata kratke forme poput spotova.
Spotovi su male zadane forme, glazba ti daje limite koji djeluju kao zidovi, imaš određeno trajanje i unutar toga stvaraš. To mi je postalo malo dosadno, tražim puno veće dimenzije platna za izražavanje. Iako, uvijek sam otvoren za spotove ako mi se glazba i autor sviđaju. Primjerice, s Gibonnijem imamo dugogodišnju suradnju i upravo radimo njegov novi glazbeni spot. Ono što me raduje jest što sam kroz ove sve godine uspio pokrenuti svoju produkciju unutar koje trenutačno ostali autori mogu realizirati svoje projekte poput glazbenih spotova. Tako da iako ja možda ne režiram toliko glazbenih spotova, imam prste u njima one way or another.
Na filmu su radili i vrhunski profesionalci iz Francuske. Specijalne efekte je radio autor koji je zaslužan za efekte u Matrixu, mix zvuka je radio čovjek koji radi za Wernera Herzoga
Tvoj kratkometražni SF “Posljednji bunar” pobrao je strahovito puno nagrada po festivalima. Što se događa kao posljedica toga? Otvaraju li se vrata inozemstva lakše?
Upravo je “Posljednji bunar” kao moj prvi kratkometražni film otvorio jako puno vrata. Prije svega imali smo odličnu svjetsku turneju po festivalima, osvojili smo jako dobre nagrade i upoznali jako puno dobrih ljudi koji žele surađivati s nama. Na samom filmu su (osim naših odličnih suradnika iz Hrvatske) radili i vrhunski profesionalci iz Francuske u obliku koprodukcije. Specijalne efekte je radio autor koji je zaslužan za efekte u Matrixu, mix zvuka je radio čovjek koji radi za Wernera Herzoga i sl. Ono što me najviše obradovalo jest da je producent tog mojeg filma odmah želio sa mnom raditi dugometražni film. To mi znači jako puno jer se radi o jednom kreativnom razumijevanju.
Suradnja s vrhunskim redateljima
Radiš na produkciji svog debitantskog dugometražnog igranog filma. U kojoj je fazi taj dio?
Završili smo scenarij, završili razvoj projekta unutar kojeg smo snimili nekoliko scena iz filma u Poljskoj u sklopu prestižne europske radionice Ekran+. Tamo sam imao priliku razmijeniti iskustva s vrhunskim redateljima poput Volkera Schlöndorffa, Wojciech Marczewskim, Ildikó Enyedi, s Denijalom Hasanovićem itd. Podržao nas je Hrvatski audiovizualni centar. Trenutno smo u fazi osiguravanja financija za produkciju filma. Sve ostalo je tu – odlični glumci, savršene lokacije za film, priča koja je jako tight i moderna i ono najvažnije; kolektivna volja i elan da pustimo sve ostalo i krenemo raditi taj projekt ako treba već za tjedan dana.
Od vremena Kunstterrorista do danas – jesi li sretan u smjeru u kojem se tvoji vizuali razvijaju?
Jako mi je drago što se sjećaš tog projekta. Prošle i ove godine imao sam malo vremena updateati nekoliko radova vezanih uz Kunstterrorist Organisation jer navodno izvan Hrvatske i dalje postoje fanovi. To se pokazalo istinitim jer se dosta novih radova odmah rasprodalo prema kolekcionarima. Cijeli taj projekt je jedan zanimljivi eksperiment kojem se dan-danas divim.
Nadgledam i vodim tvrtku koja više nije samo neki start-up nego ozbiljna stvar i općenito se pokušavam zabaviti u svemu što radim. I like to keep myself busy
Što je s KLF kontaktom, nešto se šuška o povratku ove godine s nekim novim materijalima?
Koliko ja znam ta informacija je fluke. Osim tu i tamo neke razmjene mailova s Cautyem iz KLF-a, nemamo nekog nastavka suradnje na vidiku. On se okrenuo nekim drugim projektima koji mu za sada dosta dobro kotiraju, a i dalje je na rubu umjetnosti i britkog socijalnog komentiranja.
Tvoje pandemijske godine – gdje i kako utječu na tvoj rad i u kojem smjeru krećeš?
Mogu to sročiti jako kratko – već jako dugo mi nije bilo dosadno. Kada ne razvijam ili radim na nekom svojem projektu, surađujem sa svojim suradnicima na razvoju njihovih projekata. Nadgledam i vodim tvrtku koja više nije samo neki start-up nego ozbiljna stvar i općenito se pokušavam zabaviti u svemu što radim. I like to keep myself busy.