‘Niti jedan stroj ne može zamijeniti prevoditelje, jer strojevi ne razumiju kontekst i nemaju emocije. Zato je važno da mi, prevoditelji, strojeve podredimo sebi, jednako kao što to čine arhitekti, glazbenici ili industrija filma’, poruka je to cijenjene književne prevoditeljice Ane Badurine koju su velikim pljeskom podržali prevoditelji iz cijele Hrvatske i regije na drugom izdanju Adriatic Translation Conference.
Cjelodnevna konferencija prevoditelja okupila je u petak, 25. listopada, više od 200 zaljubljenika u jezike i riječi koji su do posljednjeg mjesta popunili dvoranu u Kaptol Boutique Cinema kako bi razgovarali o izazovima različitih načina prevođenja, ali i podijelili osobne priče i iskustva te iskoristili priliku za umrežavanje i druženje.
Najveći problemi prevoditelja su niske cijene i naplata
‘U vremenu kada se tehnologija razvija brže od društva, prevoditelji imaju ključnu ulogu čuvara jezika, čega i sami moramo biti svjesni. Trebamo propitivati, usmjeravati, davati rješenja i njegovati duh jezika koji se prenosi na budući naraštaj’, poručila je inicijatorica i organizatorica konferencije Ana Treger iz prevoditeljskog ureda Treger Team.
‘Upravo je književno prevođenje vrsta književnog stvaralaštva temeljena prvenstveno na poznavanju materinjeg jezika i ljubavi prema jeziku’, rekao je Ozren Doležal, prevoditelj koji je sinonim za dobro prevedenu dječju književnost, na panelu ‘Kad narastem prevodit ću knjige’. Istaknuo je kako su i dalje najveći problemi prevoditelja niske cijene i naplata, ali i iluzija nekih izdavača koji misle da svatko tko zna engleski jezik može lijepo prevesti književno djelo.
Dok je tema panela ‘Plan B ili auspuh’ bila svestranost prevoditelja koji se, uz prevođenje, bave i dodatnim poslovima, panel o imidžu i statusu prevoditelja u društvu otvorio je pitanje cijenjenosti ovog zanimanja i vidljivosti ‘najvidljivijih nevidljih osoba’. ‘Često mislimo da će netko drugi umjesto nas odraditi posao i učiniti nas vidljivijima, ali to se jednostavno neće dogoditi. Mi moramo promijeniti sebe, prestati se doživljavati konkurentima i postati kolege’, rekla je Maja Kartuš iz prevoditeljskog ureda Diglossia.
Ivona Čulo sa Sveučilišta Sjever istaknula je pritom važnost korištenja svih komunikacijskih
kanala i prezentiranja struke gdje god je to moguće. ‘Morate izaći u javnost, vjerovati sebi i ispričati svoju priču, jer i dalje je važno tko govori. Ako to ne učinite sami, neće se ništa
promijeniti’, poručila je Čulo.
Prevoditeljstvo zahtijeva posebno znanje i vještine
Ovogodišnji ATC je bio prilika za razgovor o izazovima s kojima se nose audiovizualni, ali i konferencijski prevoditelji koji su istaknuli važnost razvijanja svijesti o značaju prevoditeljske struke, kao i kontinuirane edukacije i ulaganja u cjeloživotno obrazovanje. ‘Samo manjina stranaca razumije i cijeni naš posao. Svaki dan naletim barem na jednu osobu koja mi kaže: Ma mogao sam i ja to prevesti’, rekao je sudski tumač za arapski jezik Wissaim Sulaiman na panelu ‘Od Pantovčaka do Ježeva’.
Njegova kolegica iz Rijeke, Katja Anić, osvrnula se na veliki broj konferencija koje se održavaju u Hrvatskoj bez prevoditelja. ‘To je problem. Možda imate govornike koji dolaze iz Kine ili Francuske i govore engleski koji neće svi razumjeti. Uostalom, zašto bi svi morali znati engleski? U organizaciji velikih konferencija trošak prevoditelja je zaista zanemariv i treba educirati organizatore o važnosti angažmana prevoditelja’, poručila je Anić.
Drugo izdanje Adriatic Translation Conference, prve prevoditeljske konferencije u Hrvatskoj, još jednom je potvrdilo važnost razmjene znanja i iskustava, ali više od svega umrežavanja
prevoditelja i isticanja značaja svega što rade za očuvanje jezika i upoznavanja sa svijetom koji nas okružuje.
Fotografije: Hrabar photography