Petak, 22 ožujka, 2024

Kako Božić slave vegani: Tri priče o blagdanima s etičkim predznakom

Popričali smo sa nekoliko hrvatskih vegana o važnim odrednicama njihovih božićnih i novogodišnjih blagdana. Na njihovom svečanom stolu ne nedostaje ni tradicionalnih delikatesa poput sarme i francuske salate, kao ni kolača u svim oblicima...

Blagdane svatko doživljava i slavi na svoj način. I koliko god su ovi svima drugačiji od svih dosadašnjih, i dalje su nekima nezamislivi bez hrpe darova, kolača i zabave (pa makar i s malim brojem ljudi), dugima bez molitve i odlaska u crkvu, trećima na svježi zrak i planinarenja…



Ova godina nas je puno toga naučila, a među ostalim i to kako prihvatiti različitost i osvijestiti da se moramo više brinuti o sebi, ali i da smo mi ti koji donosimo odluke hoćemo li ovaj planet učiniti boljim ili gorim mjestom za život.

Jeste li se ikad zapitali kako vegani slave Božić? Popričali smo sa nekoliko hrvatskih vegana o važnim odrednicama njihovih božićnih i novogodišnjih blagdana.

EMANUELA POTURICA, AKTIVISTICA UDRUGE ‘PRIJATELJI ŽIVOTINJA’

“Veganstvo nije samo prehrana namirnicama biljnog podrijetla. To je način života, težnja i nastojanje da živimo čineći što manje štete životinjama, a time i okolišu. Veganski način života podrazumijeva i nošenje odjeće i obuće bez životinjske kože i krzna, korištenje veganske kozmetike koja nije testirana na životinjama te općenito protivljenje pokusima na životinjama, nepodržavanje zoo-vrtova, cirkusa i drugih mjesta gdje se životinje iskorištavaju zbog zabave, turizma ili sporta, protivljenje lovu i ribolovu te bilo kakvo iskorištavanje životinja u bilo koje svrhe… Veganstvom se također potiče udomljavanje životinja umjesto njihove kupnje”, objašnjava nam Emanuela Poturica, aktivistica udruge ‘Prijatelji životinja’.

Kako izgleda Emanuelin idealni veganski Božićni ručak i koje slastice odabire?
“Iako će na stolu biti gotovo sva jela i slastice koji se i inače pripremaju za božićne blagdane poput pečenke, sarme, francuske salate, kuglofa, orahnjače i sl., velika razlika je u tome jer su u veganskoj verziji, što nije nimalo teško za napraviti. Uvijek volim pripremati i neka potpuno nova jela jer sam kroz vegansku prehranu proširila vidike i uvrstila odlične namirnice koje prije nisam jela“, otkriva nam.

I kada shoppingira, kupujući potrepštine za sebe, ali i poklone za njoj drage ljude, Emanuela pazi da budu na tragu veganske životne filozofije: “Možda na početku izgleda izazovno čitati sastojke svih proizvoda koje primimo u ruke, osim onih koji već imaju Cruelty Free ili V-oznaku, što znači da proizvod nije testiran na životinjama i da je u potpunosti veganski, ali zapravo je jako zabavno i vrlo brzo se nauči na što treba pripaziti. S vremenom otkrijemo svoje omiljene proizvode, a zatim među njima lako pronađemo i one s kojima ćemo razveseliti i svoje najdraže. Općenito potičem bliske ljude da paze što kupuju i daruju, a volim i podsjetiti da dar može biti i donacija udruzi ili skloništu.”

Osim puno ukusne veganske hrane i raskošnih veganskih jela zbog kojih se vegani ne moraju nipošto bojati da će preopteretiti organizam i ugroziti zdravlje, neizostavni dio Božića, ali i svakog novog dana, Emanueli je i predivan zajednički život s udomljenim macama i psima iz skloništa te zajedničko druženje cijele obitelji uz veganska jela u kojima uživaju i oni koji još nisu vegani.
“Veganska hrana namijenjena je svima, neovisno o načinu prehrane. Sve više osoba pokušava u svakodnevni život uključiti što više namirnica biljnog podrijetla ili u ovakvim prilikama, poput blagdana, raditi kolače u kojima svi mogu uživati. Savjetujem svima da istraže koliko je jednostavno i brzo pripremiti sva jela u veganskoj varijanti i time ih učiniti zdravijima i prikladnijima za sve.”

SANDRA PINTARIĆ, UČITELJICA YOGE

“Otkako mi se 2011. godine dogodio životni preokret s vegetarijanstva na veganstvo i sirovojedstvo zahvaljujući mom učitelju yoge iz New Yorka, upoznala sam se s konceptom jogijske prehrane, sirove veganske prehrane i veganstva. Od tada se trudim jesti najviše sirove (žive) veganske namirnice i to me najviše inspirira. Nemam neki tradicionalni ručak za Božić, ali volim napraviti sirove izvedenice makovnjače, orahnjače i mađarice. Kod mene se uvijek nađu dvije varijante ručka za obitelj, sirovog i veganskog. Od sirovog pripremam popečke, falafel, umake, bogate salate, povrtne rolice, sir od badema, francusku salatu i razne sirove kolače. Veganski je tu uvijek jedan povrtni složenac, quinoa, juha i bogata salata”, ističe Sandra koja i kad je o slasticama riječ, preferira sirove slastice raznih vrsta, a ponekad pojede i veganske slastice. Najčešći joj je izbor nešto kremasto i s kakaom.

Od veganskih darova ispod božićne jelke od dragih ljudi najviše ju je obradovala kozmetika iz SAD-a od jednog svjetski poznatog veganskog brenda.

LORETA GUDELJ BARAĆ, MODNA DIZAJNERICA 

“Veganka sam gotovo tri godine i za mene je to bila velika promjena, jer sam prije jela gotovo sve. S okolinom nisam imala puno problema jer se trudim razumijeti i poštovati svačiji izbor tako da ljudi koji me okružuju na isti način doživljavaju mene. Volim potaknuti ljude na promišljanje o okolišu te sam neposredno promijenila način razmišljanja nekoliko ljudi, ali pri tome volim pristup Alicie Silverstone i njene ‘The kind diet’, ništa se u životu ne postiže na silu“, ističe Loreta koja i božićne poklone bira promišljeno.
“Kada nešto kupujem razmišljam treba mi li to, koliko ću to koristiti, kako je proizvedeno i kakve sastojke sadrži. U pandemijskoj godini težim minimalizmu, iskoristiti ono što imam te kupovati stvari za koje želim dati svoj novac. Veseli me da mnoge tvrtke imaju opcije veganskih proizvoda te je danas puno lakše savjesno kupovati.

Postoji puno veganskih opcija za Božić, smatra Loreta, pa i knjiga poput one Gaza Oakleya ‘Vegan Christmas’.
“Gotovo se sve može adaptirati, međutim meni je nadraže pojesti maminu raštiku koja se tradicionalno jede na Pelješcu odakle je dio moje obitelji. Ne kompliciram puno, vjerojatno ću jesti posve slično drugim danima osim veganske francuske salate s dobrom tofunezom. Ove godine naručila sam preslatke veganske kolačiće i vjerojatno ću uz to napraviti veganske fritule ili banana bread“, naglašava Loreta rezimirajući godinu na izmaku:
“Ove godine nažalost mi nedostaje mnogo ljudi, ali trudim se ipak lijepo zaokružiti godinu koja nikome nije bila laka. U svemu tome, i kako se osjećamo distancirani i zatvoreni, možda je najbolje razmisliti i o kontekstu životinja koji tako provedu cijeli životni vijek i zapitati se možemo li makar malo i osobno doprinijeti da im život bude sretniji.“

Donosimo vam i nekoliko recepata za veganske božićne delicije koje nam je ustupila udruga ‘Prijatelji životinja’.

 

LAZANJE

Sastojci:

250 g mljevenoga svježeg seitana
1 luk
1 žemlja
2 konzerve oguljenih rajčica (pelati)
1čili papričica
kim, origano, sol, papar
1 češanj češnjaka
tijesto za lazanje

Sastojci za bešamel:

125 ml ulja
50 g glatkoga brašna
oko 1 l sojinoga mlijeka
sol, papar, muškatni oraščić

Sastojci za veganski parmezan:

1 šalica delikatesnoga kvasca u pahuljicama
½ šalice badema
½ žličice sol
češnjak u prahu

Priprema za bešamel: Ugrijati ulje, dodati brašno i napraviti svijetlu zapršku. Doliti toliko sojinoga mlijeka da nastane gusti umak kada mješavina zakuha. Začiniti solju, paprom i muškatnim oraščićem.

Priprema za tijesto: Žemlju namočiti u vodi, iscijediti, pomiješati s mljevenim seitanom, usitnjenim kimom, zdrobljenim češnjakom, origanom, sitno narezanim lukom, solju, paprom i sitno narezanom čili papričicom te kratko pržiti. Dodati rajčice i kuhati tako dugo dok se ne zgusne. Vatrostalnu ili neku drugu posudu namazati margarinom i naizmjence puniti slojem bešamela, tijestom za lazanje (ako je potrebno, tijesto prvo prokuhati) i smjesom seitana i rajčica.

Zadnji sloj trebao bi biti bešamel. Posuti veganskim parmezanom. Peći u pećnici pola sata na srednjoj temperaturi, dok ne dobije zlatno-smeđu boju.

Veganski parmezan: Sve sastojke samljeti u fini prah i čuvati u staklenki u hladnjaku.

 

ĆUFTE

Sastojci:

100 g bulgura
100 g sojinih ljuspica
2 luka
1 glavica češnjaka
4 žlice maslinovog ulja
20 g korijena celera
1 mrkva
2 žlice koncentrata rajčice
2 žlice soja umaka
100 ml vina po želji
1 l povrtnog temeljca
100 ml umaka od rajčice
3 žlice zobenih pahuljica
5 žlica pšeničnog glutena
200 g riže
stručak svježeg peršina
začini po želji

Priprema: Luk, češnjak, celer i mrkvu fino nasjeckati i dinstati na ulju. Lagano posoliti i kad se povrće zaprži podliti s 200 ml temeljca. Kad temeljac ispari, dodati koncentrat rajčice, vino, soja umak, bulgur i sojine ljuspice. Sve dobro promiješati i kratko pržiti. Začiniti sukladno vašem ukusu. U još toplu smjesu dodati zobene pahuljice, pšenični gluten, sjeckani peršin i rižu. Dobro promiješati i ostaviti da se ohladi i da gluten sve lijepo poveže. Oblikovati kuglice i pržiti na ulju dok ne poprime boju. Servirati uz pire ili prilog po želji. 

 

BROWNIES

Sastojci:
1 1/2 šalica lješnjaka
1/2 šalice sirovog kakao praha
1/3 šalice kokosovog brašna
1 1/2 žličica cimeta
1 žličica vanilije (nije obavezno)
2 šalice grubo nasjeckanih
datulja
Sastojci za glazuru:
1/2 šalice sirovog kakao praha
1/2 šalice sirupa od agave
1 žlica sirovog kokosovog ulja
1 žličica vanilije

Priprema:
1. Samljeti u multipraktiku lješnjake, kakao, kokos i cimet, pa dodati datulje i 1/4 šalice vode. Dodati vaniliju i miksati. Za glazuru umutiti sve sastojke dok se ne dobije glatka smjesa (ako je previše gusta, dodati malo sirupa od agave, a ako je previše rijetka,
dodati malo kakao praha). Pritisnuti smjesu u kalup, na vrh staviti glazuru i ostaviti u hladnjaku 1 sat. Prije posluživanja, izrezati na kockice.

Fotografije jela: Udruga Prijatelji životinja

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime