Petak, 24 rujna, 2021

Godina dana od potresa u Zagrebu: (Ne)upotrebljivo zbog nebrige!

Prisjećajući se godišnjice razornog potresa u Zagrebu, Nevena Rendeli Vejzović, predsjednica Udruge SOS, Željka Vučko, predsjednica Udruge Palčići, Romana Matanovac Vučković, predsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda i prof. psihologije Hana Hrpka, direktorica Hrabrog telefona, otkrivaju po čemu će pamtiti zadnjih 365 dana

Točno je godina dana prošla od katastrofalnog potresa koji je probudio Zagreb i Zagrebačku županiju. Godišnjicu potresa, koji je Zagrepčane to nedjeljno jutro probudio i istjerao iz kreveta na ulice, odnio je jedan mladi život, a 20.000 ljudi iselilo iz njihovih domova i kuća, obilježava se u posebnoj tuzi.

U gradu Zagrebu trenutno je 5966 neuporabljivih i privremeno neuporabljivih građevina, građevine s crvenim ili žutim naljepnicama, građevine koje po Zakonu o obnovi imaju pravo na obnovu. No, u cijeloj godini nije počela obnova niti jedne obiteljske kuće, niti zgrade, obnove koja je temeljena na Zakonu o obnovi.

U potresu oštećeno 175 zgrada, škola i vrtića

Zagreb, glavni grad Hrvatske, središte političkog, ekonomskog i kulturnog života Hrvatske, pokazuje potpuno odsustvo brige o nekretninama, tako čak 100.000 obitelji živi u stanovima koji nisu otporni na snagu potresa koja se Zagrebu može dogoditi.
Ono što posebno uznemirava građane, sve roditelje, jest da je u potresu oštećeno 175 zgrada, škola i vrtića. Od toga 65 osnovnih škola i 33 srednje škole koje su izgrađene prije 1970. godine. Iako su na 96 školskih zgrada oštećenja sanirana putem hitnih intervencija tek za 13 školskih zgrada pokrenut je postupak cjelovite obnove. Kada će započeti proces snimanja stanja i obnove za preostale 83 zgrade osnovnih i srednjih škola ni godinu dana nakon potresa nije izvjesno.
U međuvremenu gotovo 60.000 učenika svakodnevno pohađa školske ustanove u zgradama čija je seizmička te mehanička otpornost i stabilnost upitna te kontinuirano prožima strahom i zabrinutošću veliki broj roditelja.

Infocentar o potresu otvoren tek nakon 358 dana od potresa

I zanimljivo je da od potresa, sve do danas, godinu dana nakon, građevinska inspekcija nije izašla na teren kako bi osigurala sigurnost građana i prolaznika. Sve to građane je probudilo, izgubili su u potpunosti povjerenje u sustav i institucije. Do danas nitko nije iskomunicirao plan ni rokove obnove, a građanima je cjelokupni proces prikupljanja dokumentacije za obnovu i dalje nejasan. Godinu dana od potresa jako je niska stopa prijava u gradu Zagrebu (trenutno je prema službeno dostupnim informacijama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predano cca. 3% prijava od svih u Zagrebu žutim i crvenim naljepnicama označenih zgradama), što je odraz iznimno loše vođenog procesa obnove. Dovoljno govori činjenica da je jedini Infocentar koji može pružiti građanima informacije o procesu obnove otvoren nakon 358 dana.

Građanima se kao jedna od slamki spasa pokazala udruga SOS Zagreb, čije su radne skupine oformljene kako bi građanima pomogle u šumi birokracije te ukazali na probleme s kojima se građani susreću te vršili pritisak na nadležne institucije da je alarmantno stanje u glavnom gradu koji je ‘neuporabljiv’ i opasan za život.

Paljenje svijeća za sve žrtve 

Povodom godišnjice potresa osnivači udruge SOS Zagreb okupili su se u 06:24 sati, na uglu Đorđićeve i Petrinjske ulice, ispred zgrade simbola zagrebačkog potresa i tom prilikom zapalili su svijeće za sve žrtve Zakona o obnovi. Pozivaju i sve građane istomišljenike da tijekom dana zapale svijeće u znak nezadovoljstva, nesigurnosti, osjećaja napuštenosti i zanemarivanja od strane Grada i Države. Svoje poruke zabrinutosti i vapaja u pomoć odaslali su svim hrvatskim i zagrebačkim predstavnicima vlasti kao i predstavnicima Europske komisije i parlamenta. Stav Udruge je da Zagreb treba obnavljati s vizijom, planski, interdisciplinarno kako bi Zagreb postao siguran grad pun života, sveučilišno, povijesno i kulturno središte, turistička destinacija, administrativno-politički centar kakav suvremena europska zemlja može, mora i treba biti!

NEVENA RENDELI VEJZOVIĆ: Jedina pozitivna stvar iz svega jest da su se ljudi solidarizirali, udružili i kreću u obnovu domova ako treba i bez pomoći države i grada!

“Potres je elementarna nepogoda i događa se svuda u svijetu, no nedopustivo je da i godinu dana nakon mi živimo u nesigurnom, neuporabljivom i za potrese nespremnom gradu. Šest mjeseci trebalo je da se donose Zakon obnovi, a onda je prošlo još šest mjeseci a da nije obnovljena niti jedna zgrada, obiteljska kuća ili ustanova po tom istom zakonu. Ljudi kojima su razrušeni domovi još uvijek su raseljeni, njihove kuće ili stanovi propadaju dok se grad i država dogovaraju kada će obnova započeti. Ipak, jedna pozitivna stvar izrodila se iz svega toga, a to je da su se ljudi solidarizirali, udružili i da kreću u obnavljanje svojih domova ako treba i bez pomoći države i grada”, priča nam Nevena Rendeli, predsjednica udruge SOS Zagreb.
Nevenu je prije godinu dana potres zatekao na 4. katu zgrade u kojoj je odrasla u centru grada. “Toliko smo se ljuljali da smo suprug i ja jedva iskočili iz kreveta ne bismo li potrčali prema djeci. Najgori osjećaj koji ću zauvijek pamtiti bio je što ih sve tri nismo odjednom mogli zgrabiti i lako istrčati. Bilo je stakla po stanu, popadale su slike sa zidova, no na svu sreću nije bilo većih oštećenja. Šok je uslijedio kad smo izašli na ulicu koja je izgledala kao nakon bombardiranja. Suprug je odmah morao juriti na teren snimati posljedice potresa, a ja sam ostala s troje djece i mojim roditeljima nasred obližnje livade. Sjećam se da smo se u jednom trenutku i nasmijali jer je mama od svih stvari uspjela pokupiti samo moju i bratovu diplomu. Trenutak kad smo čuli da je stradala djevojčica zauvijek ćemo nažalost pamtiti.”

 

ŽELJKA VUČKO, predsjednica Udruge Palčići: Iz dramatične situacije potresa rodila se akcija koja je pomogla u opremanju brojnih rodilišta potrebnim inkubatorima 

Ne postoji osoba koju nisu dirnule snimke majki i djece u Petrovoj bolnici koju su nakon potresa morali pod hitno evakuirati iz bolnice zbog straha od posljedica velikih oštećenja na bolničkoj zgradi. Akcija spašavanja beba u inkubatorima, koju su spontano organizirali pripadnici navijačke skupine BBB, rezultirala je kasnije i akcijom ‘Vratimo Palčiće u Petrovu’. 

“Taj dan bila sam kod kuće, prvo sam zbrinula ukućane i onda sam odjurila u Petrovu. Tamo sam zatekla cijelu ekipu koja je pomagala i roditeljima i djeci, Boyse i sve ostale građane koji su priskočili u pomoći. Bilo mi je to vrlo emotivno, s obzirom da sam i sama majka 3 palčića. Kao udruga postojimo sad već 11 godina, što znači da smo u to vrijeme prije godinu dana slavili 10. godina postojanja. I baš malo iza naše godišnjice nastradali su upravo naši mali plačići i baš su oni to jutro istjerani iz svog prvog doma. I baš su se najteže borbe vodile upravo pred tom Petrovom u kojoj se godišnje rodi najviše palčića. Taj sam dan odlučila kako moramo nešto pod hitno učiniti i vratiti Palčiće u Petrovu – vratiti im njihov ‘dom’. Tako se rodila ideja o akciji ‘Vratimo Palčiće u Petrovu”, otkriva nam Željka Vučko, predsjednica Udruge Palčići.
I sama majka troje palčića, ističe kako su svi palčići –
čudesna bića. Bez obzira na životno putovanje koje započnu na ružan i dramatičan način te kritične prve godine, njihovi uspjesi su stostruko vrjedniji nego jednog terminski rođenog djeteta jer je put do tih uspjeha puno teži i trnovitiji. 

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Klub “Palčići” (@palcici_hr)

Nakon pomoći većim bolnicama, kreće akcija pomoći i ‘manjim’ rodilištima

“Udruga je u dva mjeseca od potresa, do 21. svibnja 2020. prikupila nešto više od 5,5 milijuna kuna. Donirali smo Petrovoj uređaje u vrijednosti 4 milijuna i 780 tisuća, a bolnici Merkur uređaje u vrijednosti 870 tisuća kuna. Time smo ispunili naš prvotni plan što se tiče potresa i Zagreba. Međutim, kako to u ljudskoj dobroti biva, nikada nije gotova i nikad joj ne dođe kraj, ljudi su nas molili da ne prekidamo jednu takvu veličanstvenu akciju. Pa smo pokrenuli novu akciju, jer smo svjesni situacija svih rodilišta u Hrvatskoj koja, nažalost, nemaju dostatnu opremu. Zamolili smo ih da nam pošalju popis opreme koja im nedostaje i tu smo skupili još oko 2 milijuna i 300 tisuća kuna u akciji ‘Palčići za Hrvatsku’. Čekali smo uređaje da pristignu u Hrvatsku, pa smo prvu donaciju imali u Splitu u prosincu prošle godine. Ovaj tjedan slijedi donacija u Rijeci, zatim idemo u Osijek i time ćemo ‘pokriti’ KBC-ove koji su u najvećoj potrebi jer liječe one najmanje i najrizičnije. Nakon toga krećemo s donacijama po manjim rodilištima diljem Hrvatske. Na popisu ih je više od 20 koji su nam se javili. Popis uređaja i rodilišta objavili smo na našoj stranici. Za sada nemamo dostatna sredstva da zadovoljimo sve njihove potrebe, ali smo uzeli u obzir njihove primarne potrebe i sigurna sam da će svako rodilište koje je poslala zahtjev za nekim uređajem dobiti bar jedan uređaj”, optimistično nam kaže Željka Vučko.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Hrvatska radiotelevizija (@hrvatska_radiotelevizija)

 

ROMANA MATANOVAC VUČKOVIĆ: HGZ uskoro kreće u cjelovito konstrukcijsko ojačanje zgrade uz pomoć sredstava iz Fonda solidarnosti i Ministarstva kulture i medija

Točno godinu dana nakon potresa u Zagrebu, točno i u sat kada se dogodio – u 6:24 u Hrvatskom glazbenom zavodu nastupili su razni izvođači – na koncertu simboličnog naziva ‘Glazba glasnija od potresa’.

Svojim ranojutarnjim nastupom sve su podsjetili na taj strašan događaj, ali i poslali poruku nade i optimizma. Premda i sami u nezavidnoj situaciji izazvanoj pandemijom, glazbenici su ovim koncertom dali podršku HGZ-u i svim kulturnim institucijama koje su pretrpjele štetu u potresu i koje ustraju u svom radu unatoč teškim vremenima.

Romana Matanovac Vučković

“Cijela godina nakon strašnog potresa prošla je u hipu! Dok je svuda oko nas izgledalo kao da je sve stalo u HGZ-u smo upalili raketni pogon i krenuli u akciju. Bez kune na računu, a uz dobru volju naših suradnika i partnera, prvi smo u gradu postavili skele i krenuli s hitnom sanacijom. Nakon toga smo pokrenuli gromoglasnu donatorsku kampanju koja je otvorila srca brojnih građana iz Hrvatske i svijeta i zahvaljujući tome u rekordnom roku smo popravili krov i osposobili naše dvorane za koncertnu djelatnost. Mnogo je njih koji su dali svoj doprinos i ta divna, plemenita priča se nastavlja i dalje. Dobili smo donacije iz cijele Hrvatske, ali također iz cijelog svijeta, a osim financijske podrške, od neprocjenjive važnosti bili su i brojni darovani nastupi glazbenika, kako domaćih, tako i svjetskih”, otkriva nam predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković.

A što se daljnje obnove i rekonstrukcije tiče, Matanovac Vučković optimistično izjavljuje: “Dopustite mi da s vama i vašim čitateljima podijelim divnu vijest! HGZ uskoro kreće u cjelovito konstrukcijsko ojačanje zgrade uz pomoć sredstava iz Fonda solidarnosti i Ministarstva kulture i medija. Naš projekt kojeg je zajedno s nama izradio i vodio arhitekt Roman Šilje, uspješno je prošao evaluaciju i ovih dana smo potpisali ugovor.”

Hana Hrpka, izvršna direktorica i predsjednica Udruge Hrabri telefon: Sve češće primamo pozive s temama vezanim za psihičko zdravlje (strah, anksioznost, suicidalnost, depresivnost i druge…)

Nakon zagrebačkog potresa mnoge su obitelji potražile psihološku pomoć, osjećajući golemi strah od ove prirodne nepogode nad kojom nijedan čovjek nema kontrolu. Stoga smo za mišljenje o psihološkom ‘stanju’ Zagrepčana upitali Hanu Hrpku, prof. psihologije te izvršnu direktoricu i predsjednicu Udruge Hrabri telefon.

“Nakon proljetnog potresa nismo primijetili značajan porast broja poziva vezanih za teme potresa. Uzmimo u obzir da je tada bio početak pandemije koji je zahtijevao kontinuiranu prilagodbu i okupirao našu svakodnevicu. Međutim, primjećujemo osobit porast broja poziva s tematikom straha i zabrinutosti vezanih za potres nakon potresa u prosincu. Od prosinca nam se javljaju roditelji i djeca koji opisuju tjelesne teškoće (nesanica), teškoće odvajanja, osjećaje nesigurnosti, straha i zabrinutosti vezanih za doživljene potrese i ponavljanje istih te teškoće u koncentraciji i pažnji”, kaže Hana.

Porast obiteljskog nasilja tijekom lockdowna

Pri tome su najčešće teme s kojima su im se nazivatelji javljali bile vezane, za obiteljske odnose i teme zlostavljanja i zanemarivanja djece. Osobito je to vezano uz obiteljsko nasilje za vrijeme lockdown-a.

“Unazad godinu dana, primijetili smo da su sve češći pozivi s temama vezanim za psihičko zdravlje (strah, anksioznost, suicidalnost, depresivnost i druge). Važno je znati da se djeca, kao i odrasli, razlikuju po načinima na koji doživljavaju i reagiraju na vanjske događaje. Što se tiče poziva vezanih za potrese, javljaju nam se i roditelji koji izražavaju vlastitu zabrinutost za sigurnost nakon potresa, dok navode kako kod djece ne primjećuju značajne promjene ili posljedice koje je potres ostavio na njih, ali i roditelji i djeca na koje je potres znatno utjecao te traže podršku i pomoć. Prilagodba djece i obitelji na stresne i traumatske događaje uvelike ovisi o načinima na koje se odrasli iz njihove okoline nose s tim teškoćama. Uz podršku stručnjaka i okoline moguće je s vremenom umanjiti teškoće i poboljšati prilagodbu u svakodnevnom životu”, objašnjava nam psihologinja Hrpka.

Koje sve pomoći pruža Hrabri telefon?

Hrabri telefon je svojim korisnicima u doba pandemije i potresa nastavio pružati kontinuiranu podršku svakim radnim danom. Bili su tu za djecu i roditelje kroz cijelo razdoblje te su im se mogli obratiti s pitanjima, brigama putem telefonskih linija: Hrabrog telefona za djecu 116-111, Hrabrog telefona za mame i tate 0800-0800 i pisanim putem preko chata na web stranici hrabritelefon.hr, e-maila: savjet@hrabritelefon.hr, Facebooka https://www.facebook.com/HrabriTelefon ili foruma: https://www.cybermed.hr/forum/specijalizacije_medicina/hrabri_forum_za_zastitu_djece te https://www.cybermed.hr/forum/specijalizacije_medicina/djecja_psihologija.

Uz to Hrabri telefon je održao 6 webinara za stručnjake mentalnog zdravlja kojima ih je educirao za telefonsko savjetovanje, e-savjetovanje te savjetovanje u situacijama stresa, traume i u krizi. Webinare je odslušalo preko 9000 stručnjaka mentalnog zdravlja diljem Hrvatske ali i šire!

Fotografije: Mak Vejzović, Zvonimir Ferina

Pročitajte još...

Arhitektica Martina Petrinjak: Većina šteta u Zagrebu posljedica je dogradnji i adaptacija

Samo zahvaljujući lockdownu nemamo nekoliko tisuća poginulih. To je temelj za ozbiljnu tužbu, ali mi nemamo javnog pravobranitelja. Potres je činjenica ovog prostora, tehnologija ima odgovor i na jačinu od 9 stupnjeva. Naši problemi su organizacijski, znanstveni i općenito u području kompetencija i ovlasti. Do sada su toga bili svjesni samo neki stručnjaci, a sad je cijeloj javnosti jasna disfunkcija

Anica Tomić: Želimo ovlašteni potpis nekoga tko jamči da su ulice Zagreba sigurne

Urednica i novinarka Vesna Blašković te kazališna redateljica Anica Tomić, osnivačice grupa na Facebooku "Potres u Zagrebu - Svi mi u centru" i "Za sigurniji centar Zagreba", pričaju o svojim inicijativama, te otkrivaju zbog čega se i dalje osjećamo nesigurno dok hodamo središtem glavnoga grada Hrvatske

Alice Jurak: Još nema dijaloga s roditeljima ni informacija o obnovi škola

Osnovačice grupe "Zagrebačke škole oštećene u potresu" otkriva nam tko je kriv za neobnovu stradalih škola te, među inim, zašto obrazovanje nije dovoljno cijenjeno u našem društvu te zašto svaki novi ministar prosvjete smatra da povijest počinje s njim u glavnoj ulozi...

ĐORĐE KUKULJICA: Zagreb je hrabar grad, dokazao je to kroz povijest, dokazat će to i sada!

Grad čine ljudi, a ne arhitektura, a moji sugrađani su na kraju snaga, umorni, potrošeni, uplašeni, jednom riječju razoreni. To nije dobro. Zagreb je hrabar grad. Siguran sam. Samo treba dobiti pomoć tamo odakle je jedino i treba dobiti. Od gradskih i državnih vlasti i ponovno će to biti grad kakvog od malih nogu poznam. U svakom slučaju trebamo se držati zajedno!

Povezano

Goran Bogdan otkrio što ga u životu pokreće!

Započeo je Weekend Media Festival, a s njim i kampanja #onostomepokrece. Mixer.hr i organizatori kostimirane humanitarne utrka Zagreb Advent Run s ciljem promocije kvalitetnog života i širenja poruke o tome kako moramo pronaći i probuditi #onostomepokrece

6 zadivljujućih zvjezdanih događaja koje možete dodati u kalendar

Evo nekoliko astronomskih događaja koje ne smijete propustiti, a koji se događaju u razdoblju od listopada do prosinca 2021. godine

Vitomir Maričić: U ronjenju na dah u dubine imam puno osobnih izazova

Višestruki svjetski rekorder i prvak u ronjenju na dah, volonter, ekološki aktivist, predsjednik AIDA Hrvatska, Vitomir Maričić danas starta kao dio hrvatskog tima na SP na Cipru. O svemu pomalo ispirčao nam je za Mixer, ali i kako je hrvatski tim na SP otputovao zahvaljujući crowdfunding akciji!

Mateja Klemenčić: Možeš ići u teretanu, jesti napolitanke i voljeti sebe i svoje tijelo

Boreći se i sama s poremećajima u prehrani, Mateja je odlučila savjetima i iskustvom pomoći i drugima pa je nakon instagram profila fitness_i_napolitanke izdala i istoimenu knjigu. Mateja nastoji svojim pratiteljima biti podrška na putu prema zdravom odnosu s hranom, vježbanjem i tijelom

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime