“Od rođenja sam okružena životinjama. Naime, moja majka je aktivni volonter, udomljava te pomaže napuštenim životinjama. Kada sam saznala tijekom školovanja da na petoj godini Prava postoji izborni predmet ‘Prava životinja’ odmah znala sam da ću to upisati. Odabrala sam upravo taj kolegiji za pisanje diplomskog rada. Posebno me se dojmio mentor prof. dr. sc. Boris Bakota koji je zbilja čovjek od kojeg sam mogla puno toga naučiti”, sa uzbuđenjem nam otkriva simpatična 25-ogodišnja Vukovarka, prva diplomirana pravnica u Hrvatskoj koja je zvanje stekla na kolegiju Pravo životinja.
Pravo životinja – jedan od rijetkih kolegija u EU
Tema njezinog diplomskog rada bila je “Provedba Zakona o zaštiti životinja s posebnim naglaskom na stanje u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji”. Rad je nastao pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Borisa Bakote, osnivača kolegija ‘Pravo životinja’ na Pravnom fakultetu u Osijeku. Ovakav kolegij jedan je od rijetkih čak i u Europskoj uniji. Koliko je posvećena zaštiti i pravima životinja Ivana je pokazala i prije diplomskog. Naime, s kolegicom Ivanom Radmanić, a pod mentorstvom doc. dr. sc. Biljane Činčurak Erceg za vrijeme studija napisala je i rad na temu ‘Dobrobit životinja u pravnoj regulaciji s posebnim osvrtom na prijevoz’, a upravo je taj rad konkurirao za dekanovu nagradu.
Vjerujemo kako je, pišući svoj diplomski rad, Ivana imala veliku ‘pomoć’ upravo u svojim kućnim ljubimcima, a posebno ‘mentorstvo’ sasvim sigurno dali su joj psi Noa, Rea i Nera!
Učestalo nepoštivanje Zakona i izostanak kažnjavanja
Kao što su prava životinja i u realnom svijetu prilično zapetljana, tako je i Ivana – pišući svoj diplomski rad- nailazila na brojne probleme. Naime, s obzirom da je takav rad istraživačke prirode, do nekih podataka nije mogla doći jednostavno. Čak su joj i poneka skloništa za životinje odbila dati brojčani kapacitet, no zato su joj neke druge institucije i azili rado pomogli – s ciljem da dobije što više egzaktnih podataka o provedbi Zakona o pravima životinja na terenu. Nažalost, tijekom istraživanja otkrila je mnoge činjenice koje su je razočarale zbog učestalosti nepoštivanja zakona i izostanka kažnjavanja.
“Novim Zakonom, primjerice, postavljena je odredba kojom su jedinice lokalne samouprave bile obvezne do 30. lipnja 2018. osigurati nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa koji nisu upisani u Upisnik kućnih ljubimaca. Na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije uočeno je da mnoge općine nisu provele takvu obvezu iako je Zakonom određena. Nažalost, puno odredbi još uvijek nije zaživjelo u praksi”, razočarano nam objašnjava ova aktivna volonterka u osječkom azilu za životinje.
Nužno je konkretizirati zakonske odredbe
Objašnjava nam kako, primjerice, Zakon zabranjuje stalno držanje pasa na lancu, no kako nije definirano što to znači ‘stalno vezano’, postavlja se pitanje je li dovoljno da netko odveže psa na nekoliko minuta dnevno pa da se smatra kako ne krši zakon.
“Takve je stvari nužno konkretizirati”, srčano nam objašnjava Ivana.
Kao prava Slavonka, na prvom mjestu joj je želja da se poboljša situacija oko napuštenih životinja u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Broj pasa koji su zbrinuti u Vukovarsko-srijemskoj županiji prema njezinim saznanjima u 2019. godini bio je 280, dok u Osječko-baranjskoj županiji ta brojka doseže čak 686 zbrinutih pasa. Podatke joj je ustupila mag. iur. Ivana Lunka iz udruge Prijatelji životinja koji su Ivani puno pomogli u terenskom istraživanju. Iako ju je prilikom istraživanja zanimalo koliko područje može pokriti jedno sklonište, ali nažalost do tih podataka nije uspjela doći.
Posvećenost pravima životinja
Nakon završetka fakulteta Ivana se zaposlila u struci i stječe iskustvo, a cilj joj je napredovati i pomoći u borbi za prava životinja. Smatra da je zakon u Hrvatskoj kvalitetan, no da se još nedovoljno primjenjuje.
“Prije svega izostaju sankcije od strane veterinarske inspekcije, a dok se ne počne kažnjavati prekršitelje, Zakon će ostati samo mrtvo slovo na papiru”, kaže nam Ivana. Nimalo ne sumnjamo kako ćemo uskoro čuti i za konkretne akcije koje će poduzeti u aktivnoj borbi za prava životinja. Do tada naša sugovornica poziva sve koji žele sudjelovati da se aktivno uključe u poboljšanje situacije u Hrvatskoj kada su u pitanju napuštene životinje. To čak ne trebaju biti velike stvari.
Kako se svi možemo aktivirati u zaštiti životinja?
“Poticati odgovorno ponašanje prema životinjama, poticati udomljavanje, educirati se o obvezama kao skrbnici pasa i mačaka, naglasila bi i ne ustručavati se prijaviti mučenje nad životinjama, priključiti se nekoj lokalnoj udruzi koja skrbi o napuštenim životinjama, volontirati”, daje nam primjere aktivizma koji svi možemo napraviti.
Kako je naglasak u njezinom diplomskom radu na Jedinicama lokalne samouprave, smatra da i tu postoji prostora za napredak: “Prije svega, ono najmanje što mogu učiniti jest podjela letaka koji su im lako i besplatno dostupni na web stranicama Udruge Prijatelji životinja. Oni građane educiraju o važnosti provedbe Zakona o zaštiti životinja. Zatim možete ostvariti suradnju s udrugama za zaštitu životinja, sudjelovati u radu Koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja, promicati udomljavanje životinja… Isto tako, možete pomoći udrugama i pojedincima koji skrbe o napuštenim životinjama da se registriraju kao skloništa. Postoje mnoge druge aktivnosti kojima svi možemo utjecati na bolju primjenu zakona”, optimistično će Ivana.
Ljubav prema folkloru i svome Vukovaru
Kada ne radi u struci, Ivana Kramer slobodno vrijeme provodi kao voditeljica mlade dječje skupine u folklornom društvu HKGD ‘Dunav’ u Vukovaru.
“Volim našu tradiciju i s ponosom ju predstavljam na raznim manifestacijama na koje idem sa članovima svojeg KUD-a. Planiram ostati u Vukovaru i ovdje zasnovati obitelj sa svojim zaručnikom koji se također bavi tradicijom i tradicijskom glazbom. Tako da želimo ostati u Vukovaru i na svim poljima doprinijeti boljem razvitku grada, kako svojim iskustvom, tako i znanjem i zalaganjem”, ponosno nam za kraj kaže simpatična Ivana.