Nedjelja, 9 siječnja, 2022

Korado Korlević: Imamo još 20-ak godina da zaustavimo dekadentnu fazu i kolaps sustava

Mi smo u tom najkompliciranijem i najvažnijem trenutku za homo sapiensa u posljednjih 40.000 godina, a slabo se nosimo s tom odgovornošću. U tijeku je kulturni kolaps, civilizacija je prestala biti tehnološka i seli se u pravcu doživljajne ekonomije, ističe višnjanski astronom i učitelj Korado Korlević

Višnjanski astronom i učitelj Korado Korlević jedan je od najpoznatijih promotora dinamike zvijezda i neba na ovim prostorima, uz zagrebačkog mu kolegu Antu Radonića. Uz velike angažmane na dnevnim bazama i neuhvatljivost odvukli smo ga na nekoliko trenutaka ne bismo li popričali o aktualnostima vezanim za kretanje planeta oko nas.

Uglavnom jedno veliko ‘fućkanje’

Posljednje dvije godine na Zemlji kao planeti su bile dosta kaotične, kako nebo nad našim glavama gleda na sve to? Što se događa na interstelarnom planu po pitanju asteroida koji su Vaša strast već dugi niz godina, ima li naznaka opasnosti ili je sve još u domeni SF-a?

Budimo iskreni, nebu se krasno fućka sto mi radimo na planetu, hoćemo li preživjeti ili nestati. Na nama je da brinemo o  čovječanstvu, a dobrom  dijelu njega se fućka na razmišljanje o budućnosti. Uglavnom jedno veliko “fućkanje”. Manjina koja pokušava spasiti prirodu i čovjeka radi i biva doživljavana od ostatka “što su dosadni!”.

Za mala tijela koja nam dolaze blizu, strast je čudna riječ, recimo da bi to bio važan posao i misija. Svakim danom rada opasnost pada i sada je već u području manje hitnoga i konstantnog praćenja. 

Svi indikatori daju 20-25 godina za zaustaviti ovu dekadentnu fazu i možebitni kolaps sustava. Može se probati probuditi kolektivnu svijest još desetak godina, nakon toga treba gledati gdje je tvoj ‘čamac za spašavanje’

Vaša ljubav prema astronomiji rezultirala je otkrivanjem stotinama asteroida, neki su nazvani po Vama. Recite, molim Vas, kako bi laicima bilo jasnije, što to zapravo tehnički znači otkriti asteroid? Primijetiti ga teleskopom ili na zvjezdanim kartama?

Asteroidi i kometi su “otoci” među planetima. Oni najveći imaju nekoliko stotina kilometara, oni najmanji su veličine automobila. Kako je u prošlosti bilo nemoguće sve to popisati, sada se radi taj posao. On je postao hitniji otkako se otkrilo da neki od tih objekata imaju orbitu koja se križa sa Zemljinom i da su ta “raskrižja” opasna.  Naravno, postoji svjetska astronomska unija i centar koji prati poznate objekte. Tamo se prijavljuju sva mjerenja i otkrića potencijalno nepoznatih objekata.

Na njima je da provjere imaju li taj objekt već u bazi ili je još nepoznat. Nakon toga ide procedura praćenja, poboljšanja parametara staze i na kraju i imenovanje. Otkrivač i zvjezdarnica u pravilu ne imenuju objekte po svojim opazačima. Ako se dogodi da postoji neki objekt s imenima osoba, to su obično napravile kolege s neke druge zvjezdarnice.

Civilizacija je prestala biti tehnološka

U nekim ste javnim nastupima i predavanjima spominjali doba u kojem živimo “slijepim crijevom civilizacije”. Taj kaos u kojem živi informatičko društvo, koliko je on koncentriran i kontroliran, a koliko je pred potencijalnim prsnućem ili crnom rupom razvoja?

Da, mi smo u tom najkompliciranijem i najvažnijem trenutku za homo sapiensa u posljednjih 40.000 godina. Ono što nije dobro da se slabo nosimo s tom odgovornošću. U tijeku je kulturni kolaps, civilizacija je prestala biti tehnološka i seli se u pravcu doživljajne ekonomije. Svi indikatori daju 20-25 godina za zaustaviti ovu dekadentnu fazu i možebitni kolaps sustava. Može se probati probuditi kolektivnu svijest još desetak godina, nakon toga treba gledati gdje je tvoj “čamac za spašavanje”.

Spominjući crnu rupu u drugom kontekstu, u posljednje se vrijeme u nekim znanstvenim člancima medija spominjala kao nikad dovoljno istražena činjenica. Ima li što iza gutanja crne rupe, je li ona zaista vrata iz nečega u ništa i koliko je njezin misterij neobjašnjih znanstvenicima?

Crne rupe su jedan od limita moderne fizike i matematike i što se događa unutar granice singulariteta je polje s mnoštvom hipoteza. Crne rupe su sigurno vrata u apsolutnu smrt.

Amerikanizacija svijeta kroz popularnu kulturu i filmove, ali i tajne Pentagona, često je znala ići u smjeru komunikacija s neidentificiranim letećim objektima. U posljednje vrijeme u medijima se komuniciralo s otkrivanjem nekih fileova koji su dali naslutiti postojanja letjelica neutvrdivo zemaljskog podrijetla. Jeste li Vi imali takvih situacija i viđenja?

Svaka zvjezdarnica je imala situaciju u kojoj je bilo nepoznatih objekata, to nam je i posao. Nikad se nije dogodilo da astronomi nisu izašli na kraj s problemom i identificirali viđeno. Što se tiče američke vojske i Pentagona, to što oni nisu bili u stanju nešto identificirati samo pokazuje da imaju problem i to ne problem „izvanzemaljaca“, nego i problem u organizaciji.

Beznačajne nakupine organske tvari

I inače, s obzirom na Vašu pasiju i predanost radu – koliko je svemir zapravo neistraženo područje i koliko je rad na otkrivanju njegovih tajni zastrašujući jer nikad dovoljno vremena, a koliko veličanstven?

Da, beskonačan, veličanstven, grebemo po površini, mi beznačajne nakupine organske tvari, ali je ipak naša veličina u tome da to pokušavamo vidjeti i razumjeti.

Osim Vas i Ante Radonića, na nacionalnoj razini nema istaknutih svemiroslovaca i ljudi koji široj javnosti služe kao filtri informacija oko onoga što se događa gore. Je li ta spoznaja osamljenosti tužna ili nameće neku dodatnu odgovornost? Vidite li među nekim novim klincima nasljednike i nastavljače Vašeg rada kada dođe vrijeme za aktivnu mirovinu? Premda sudeći po Vašoj strasti, taj trenutak teško da će ikad doći…

Ja bih to uzeo više kao prošlo vrijeme. Tu je oko nas mnogo sjajnih popularizatora znanosti i astronomije. Neki od njih tek uče kako to nebo približiti publici, ali nema straha za budućnost. Veći je problem hoće li imati koga s druge strane da ih hoće slušati.

Ellona Muska se može zvati milijarderom jer taj novac ima na raspolaganju, ali on živi u skromnoj montažnoj kući na rubu gradilišta raketa. Bogat je na drugi način

Spomenuli smo ranije svemir i pop kulturu. Koji su od filmova vezani za svemir Vama najdraži? Nije da ih je bilo malo, ali počevši od Kubrickove “Odiseje u svemiru”, pa preko kataklizmičkih blockbustera poput “Armagedona” naovamo prema “Interstellaru” i drugima, vjerujem da imate svojih favorita po pitanju realnosti onoga što se publici prikazuje i servira kao moguće svemirske avanture?

Uf, ovo je komplicirano pitanje. Osim prvog dijela Odiseje u svemiru, sve ostalo su gotovo pa bajke u kojima ne funkcionira dio fizike. Recimo da ih treba ići gledati bez znanstveno/tehnološkog filtra i uživati u onom drugom, a to je istraživanje duhovnog života pojedinca i međuljudskih odnosa. S takvim filtrom ima mnogo dobrih SF filmova i serija.

A u stvarnosti – nakon američke misije na Marsu i uloge Ellona Muska pa komercijalno turističkih bogataških letova u svemir drugih prezimenjaka milijardera. Smatrate li njegov rad i te komercijalne space tripove usmjerenima prema svemiru šarlatanstvom bogatog biznismena ili vrijednim naporima u smjeru istraživanja mogućnosti naseljavanja drugih planeta?

Nisu svi oni jednaki. Ova dvojica koji u svemir pokušavaju doći (jedan je i stigao, drugome je falilo 15 km) su obični turisti koje gore voze piloti ili računalo. To ne bi nazvao šarlatanstvom nego “glancanjem vlastitog ega”. Ellon Musk je kategorija za sebe, on i ekipa koju je okupio upravo pišu povijest i uče velike svemirske agencije što mogu napraviti kreativnost i strast. Može ga se zvati milijarderom jer taj novac ima na raspolaganju, ali on živi u skromnoj montažnoj kući na rubu gradilišta raketa. Bogat je na drugi način, a ne da  na partijima pokazuje značke da je putovao u svemir “kao vreća krumpira”.

Koliko smo realno udaljeni od faktičke mogućnosti naseljavanja Marsa ili nekog drugog ljudskoj vrsti potencijalno odgovarajućeg planeta? A koliko je to još uvijek domena znanstvene fantastike?

Od puta do Marsa daleko smo desetljeće; od naseljavanja Marsa – beskonačno. Tamo ljudi neće živjeti i raditi, bar ne na ovakvom Marsu. Ako se iznađe interes i volja da se Mars teraformira, onda možemo pričati o drugoj zemlji. Geokemija i geofizika Marsa su grozni, daleko gori od uvjeta na Antartici.

Nada se tanji razvojem tehnologija

Koliko se hrvatska država posvećuje podršci Vašeg znanstvenog rada u zvjezdarnici u Višnjanu i koliko pomaže popularizaciji astronomije na kojoj sustavno radite već više dekada?

Zvjezdarnica Višnjan i grozd organizacija oko nje su NGO, nevladine organizacije i imaju ograničen pristup financiranju u Republici Hrvatskoj, recimo kao potpora u edukacijskom dijelu. Naše zakonodavstvo je tako složeno da nemaju svi subjekti jednakopravnost u pristupu fondovima za znanost. Mi tamo nemamo pristup i kolegama u svijetu nije nikako jasno kako je to moguće u jednoj modernoj državi.

To bi bilo kao da se na njemačke fondove ne smije prijaviti institut Max Planck jer nije državna ustanova. Jednostavno je tako , RH je u tom segmentu i dalje Socijalistička Republika. Recimo da smo se s tim pomirili, radimo i živimo kao neka američka zvjezdarnica locirana u “pustinjskom području”.

Skulptura “Sunčev vjetar” u Višnjanu.

Uvijek će biti onih kojima će svijet koji dolazi biti fantastičan! I ova, ovakva Hrvatska danas je za ‘ortake’ fenomenalno mjesto

Strast prema znanju i tehnologiji koju zastupate nosi i određene opasnosti. Isticali ste da je korona moguće samo preteča nekog bioterorizma u budućnosti jer se laboratorijski moguće razvija ili već postoje smrtonosniji virusi. Ima li više mjesta strahu ili odgovornosti i nadi u nešto manje napeto sutra?

Nade uvijek ima, ali se i tanji razvojem tehnologija, začecima bio-hakinga. Problem je velik, a interes da se gura etika u to područje  je… tako, tako, nedostatan. Radi se na tome, i mi radimo na tome, ali nada u neko manje napeto sutra ne postoji. Svako sutra će biti kompliciranije.

Predstavlja li pozicija komunikatora godine, kojim ste proglašeni lani, veliku odgovornost u daljnjem radu? Posebice što ste se referirajući na doba koje proživljavamo i prekretnicu na kojoj se naša civilizacija nalazi u ovoj “ključanici kaosa” referirali da pred nama nije jedna nego nekoliko mogućih budućnosti… Lijepo Vas molim približite nam onu za koju mislite da će biti najmanje bolna?

Manje bolna, za koga? Uvijek će biti onih kojima će svijet koji dolazi biti fantastičan! I ova, ovakva Hrvatska danas je za “ortake” fenomenalno mjesto. Ta si ekipa za rođendane poklana brojače novca da se ne muče brojati ručno, zimuju u Dubaiju ili na skijalištima u Austriji. Neke od njih se voza u blindiranim limuzinama s pratnjom. Neki imaju i bosansko državljanstvo pa u Hrvatskoj uživaju apsolutnu slobodu.

Ona “manje bolna” za sve nas ostale će biti ako sada zavrnemo rukave i tu budućnost sami pripremimo. Budućnosti ostavljene same sebi idu s loše na još gore…

Fotografije: privatan album

Pročitajte još...

‘Skrešite’ nepotrebne troškove: Najbolje aplikacije za štednju novca

Bilo da želite postaviti strože navike u raspodjeli novca, pratiti na što najviše trošite, na jednom mjestu imati sve prihode i rashode ili štedite za nešto posebno, ove aplikacije će vam sigurno biti od velike pomoći

(Ne)moguća misija? Prvi hotel u svemiru trebao bi se otvoriti 2027. godine

Ovaj prsten podržavat će 24 modula za stanovanje, koji će se koristiti kao hotelski smještaj, restorani, barovi, teretane, smještaj za posadu, kao i 'platforma' za znanstvena istraživanja.

10 gadgeta koji vam trebaju za rad – bilo gdje da poželite

Ulaskom korone u naše živote, mnoge su se stvari promijenile. Jedna od njih je i način na koji radimo, jer je većina kompanija organizirala rad od kuće. Točnije bi možda bilo reći – rad od bilo kuda ili popularni ‘telecommuting’, za što su vam potrebni samo gadgeti i dobar wifi signal

10 hitova The Doorsa s prepoznatljivim pečatom klavijaturista Raya Manzareka

Ako je Jimi Hendrix inspirirao mlade diljem svijeta da počnu učiti svirati gitaru, Ray Manzarek je zasigurno odigrao istu ulogu kada je u pitanju ljubav prema klaviru i/ili klavijaturama

Povezano

Dejan Nemčić: Inflacija 5,0 prosjeka dovela je do psihičkih problema učenika

Godine 2020. proglašen najbolji učiteljem geografije na svijetu, Dejan Nemčić govori o percepcijii realnosti našeg obrazovnog sustava, utjecaju koji nastavnici imaju na djecu, ali i pandemiji 5,0 prosjeka te negatovnom publicitetu koji nastavnici imaju u Hrvatskoj

Što kažu zvijezde: Kada je svaki planet retrogradan u 2022. i što to znači za nas?

Uzmite svoj kalendar i zapišite datume kada se sve retrogradnosti događaju u 2022. godini. Uz njih ćete imati dovoljno 'krivaca' za razne zgode i nezgode koje će vam se možda događati u ovoj godini

Zapisano u zvijezdama: Kojim horoskopskim znakovima je 2022. sretna, a kojima izazovna godina?

Samo nekoliko dana prije kraja 2021., planet Jupiter je ušao u sanjive Ribe, gdje će ploviti veći dio godine. Ovaj ulazak donosi osjećaj idealizma i sreće svim znakovima zodijaka te razdoblje velikog rasta kada je u pitanju duhovnost, kreativnost, pa čak i romantika

Za praznike bez mobitela: Donosimo najbolje društvene igre koje možete kupiti online

Stavite mobitel sa strane i ostanete u sadašnjosti dok provodite kvalitetno vrijeme sa svojim voljenima. Ove praznike iskoristite da se vratite u djetinjstvo i prisjetite zašto su društvene igre omiljeni oblik zabave mnogima

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime