Petak, 19 srpnja, 2024

Moždani udar: pandemija i strah od potresa povećali su broj oboljelih!

Svake 4 minute jedna će osoba u svijetu umrijeti od moždanog udara, odnosno jedna od 3 žene! No, ono što posebno zabrinjava jest i dalje visoki postotak pojavnosti moždanog udara kod žena u dobi od 45-54 godine, dakle, djelatno aktivnih žena, odnosno, onih koje predstavljaju stup obitelji!

U pozadini velikog broja psihičkih posljedica pandemije i nedavnih potresa prilično nezamjetno prolazi jedna vrlo upozoravajuća činjenica – veliki rizik koji Covid-19 predstavlja za nastanak moždanog udara!



Pa ipak, brigom o vlastitom zdravlju većina moždanih udara može se prevenirati zdravim načinom života, a ako do moždanog udara dođe, za liječenje je ključno pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza reakcija. Na to upozorava i zdravstveno-edukativna akcija ‘Dan crvenih haljina’ koja se obilježava svaki prvi petak u mjesecu veljači, a poseban cilj joj je podignuti svijest javnosti o specifičnostima moždanog udara kod žena.

Prvi petak u veljači #nosicrveno – ne zanemarujte znakove moždanog udara!

Svake 4 minute jedna osoba u svijetu umire od moždanog udara

“Svaka četvrta osoba tijekom života pretrpit će neki oblik moždanog udara, a među njima jedna od 5 žena. Svake 4 minute jedna će osoba u svijetu umrijeti od moždanog udara, odnosno jedna od 3 žene! Procijenjeni broj svih novih slučajeva moždanog udara u Hrvatskoj (prvi put hospitaliziranih i umrlih osoba) je između 15000 i 16000 osoba godišnje. Moždani udar je u Europi drugi uzrok smrtnosti (13% svih umrlih žena i 9% svih umrlih muškaraca), a iste brojke su, nažalost, i u Hrvatskoj. Zadnja istraživanja iz 2019. kažu da je od moždanog udara u Hrvatskoj umrlo 5180 osoba (10% svih umrlih), od toga 2191 muškarca (8,6% svih umrlih muškaraca) i 2989 žena (11,3% svih umrlih žena), od čega je u Zagrebu umrlo 792 osobe (333 muškarca i 459 žena). Iako, pozitivno u ovim crnim statistikama jest da je posljednjih 20 godina ipak prisutan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od moždanog udara u Hrvatskoj (od 251,4/100.000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), a posebno u mlađoj dobnoj skupini (do 64 god. života)”, objašnjava prim. dr. sc. Svjetlana Šupe, dr. med., specijalist neurolog.

No, ono što ipak posebno zabrinjava jest i dalje visoki postotak pojavnosti moždanog udara kod žena u dobi od 45-54 godine, dakle, djelatno aktivnih žena, odnosno, onih koje predstavljaju stup obitelji!

Optimistično je ipak da se gotovo 80% moždanih udara može prevenirati upravo direktnim utjecajem na rizične faktore – kaže dr. sc. Svjetlana Šupe

‘Saznaj svoje brojeve’ – dio prevencije

“Važno je naglasiti da je čak do 80% moždanih udara moguće prevenirati i to na jednostavan, dostupan i jeftin način. Puno toga ovisi o samoj ženi, odnosno o promjeni stila života. To podrazumijeva prestanak pušenja, promjene u prehrani, redukciju tjelesne težine, više fizičke aktivnosti, umjerenu konzumaciju alkohola. Drugi dio odnosi se na tzv. “saznaj svoje brojeve” segment, koji se provodi u suradnji sa zdravstvenim osobljem, točnije kontrola krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi. Nažalost, gotovo svakodnevno u kliničkoj praksi svjedočimo kako žene koje dolaze s teškim oblicima moždanog udara nerijetko imaju povišene sve čimbenike rizika za koje nisu znale, ili ih nisu pravodobno i adekvatno liječile. Prevencija je kod nas podcijenjena i zapostavljena, a može učiniti jako mnogo za zdravlje i dobrobit svakoga od nas. Upravo je to i jedan od ciljeva ove akcije”, objašnjava prim. dr. sc. Vesna Matijević, dr. med., specijalist neurolog.

Postoje razni rizični faktori odgovorni za nastanak moždanog udara, od kojih su neki nepromjenjivi (dob, spol, genetski uzroci, ranije preboljeli moždani udar) te promjenjivi. Optimistično je ipak da se gotovo 80% moždanih udara može prevenirati upravo direktnim utjecajem na rizične faktore!

Stres i depresija su značajan ‘okidač’ za nastanak moždanog udara

“Deset je ključnih rizičnih čimbenika na koje se može utjecati: arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, povećana tjelesna masa, fizička neaktivnost, način prehrane, poremećaji srčanog ritma (fibrilacija atrija). Uz navedene rizične faktore, stres i depresija su značajan ‘okidač’ i rizik za nastanak moždanog udara, osobito u starijoj populaciji. Kod žena dodatno postoji sklonost nekim bolestima koje povećavaju rizik (migrena, tromboza cerebralnih vena i venskih sinusa, fibromuskularna displazija, autoimune bolesti, intrakranijske aneurizme…). Uz to, žene imaju i spolno-specifične, hormonalno uzrokovane rizične faktore (primjena kontracepcijskih tableta ili hormonalne nadomjesne terapije u menopauzi, trudnoća, postporođajno razdoblje…)”, kaže nam dr. Šupe.

Moždani udar se nažalost može dogoditi u svakoj životnoj dobi, mada je češći u starijoj. Važno je istaknuti da rizik kod trudnica koje su imale eklampsiju ili preeklampsiju ostaje povećan tijekom cijelog života i ne smanjuje se sa godinama. U žena rizik raste nakon 75 god. života, budući se povećava rizik od fibrilacije atrija.

Svemu tome, sasvim sigurno, nimalo nije pomogla ni pandemija kao ni strah od potresa koji smo svi proživljavali zadnjih mjeseci. 

Od brzine prepoznavanja simptoma moždanog udara i dolaska u stručnu ustanovu, ovisi i uspjeh liječenja, a time i zadržana funkcionalnost – upozorava dr. sc. Vesna Matijević

Kako je pandemija doprinjela porastu oboljelih?

“Pandemija virusom SARS Covid-19 na nekoliko načina je doprinijela porastu broja oboljelih. U prvom redu, tradicionalni rizici za moždani udar povećavaju rizik od razvoja težeg oblika bolesti, a teži oblik bolesti povećava rizik za nastanak moždanog udara! I sama infekcija COVID-19 predstavlja nezavisni rizični faktor za nastanak moždanog udara zbog hiperkoagulabilnog stanja sa rizikom nastanka tromboza, upalnih promjena stijenki krvnih žila (vaskulitis) te oštećenja srca uz poremećaj srčanog ritma”, upozorava dr. Šupe.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rizik za nastanak moždanog udara je najveći oko 8. dana (6 do 12 dana) od pojave simptoma COVID-19 infekcije. Moždani udar se javlja kod 1,5- 8,4% bolesnika (prosječno 6% smještenih u jedinice intezivnog liječenja), često je težeg oblika s visokom stopom smrtnosti. Sedam puta je povećan broj bolesnika mlađih od 52 god. sa teškim oblikom moždanog udara, posljedičan okluziji (emboliji, trombozi) velikih krvnih žila mozga s teškim neurološkim deficitom u odnosu na stanje prije epidemije.
Uz navedeno, zamijećen je pad dolazaka u Hitnu službu zbog simptoma moždanog udara (pad za 20-70% u nekim zemljama), što je dijelom posljedica ignoriranja blažih simptoma,  odgađanja dolaska zbog straha od infekcije, (samo)izolacija i neprepoznavanja simptoma od ukućana, preoptrerećnost bolničkog sustava…

Specifični ‘ženski’ rizici koji povećavaju mogućnost moždanog udara

Moždani udar podjednako pogađa oba spola, ali je češći kod žena u nekim dobnim skupinama i razdobljima života, što je dijelom hormonalno, spolno-specifično uzrokovano.
Raniji menarche (prva menstruacija prije 11. godine života), ranija menopauza (prije 45. godine) kao i trudnoća te postporođajno razdoblje povećavaju rizik od moždanog udara u žena. U srednjoj dobi, tradicionalni rizični čimbenici su nešto češće izraženi u muškaraca, mada žene, kao ‘stupovi’ koje se skrbe za obitelj, češće zanemaruju svoje potrebe i rjeđe kontroliraju i liječe vlastite rizične čimbenike, posebno u ruralnim područjima.
U dobi iznad 75. godine, dijelom zbog većeg udjela žena u starijoj populaciji, kada češće žive same, povećava se rizik fibrilacije atrija te depresije – što opet, pogađate, povećavaju rizik od moždanog udara.

Simptomi koji upozoravaju na moždani udar i kako ih prepoznati?

Moždani udar je hitno stanje, koje se pravodobnim reagiranjem može i prevenirati i liječiti.
“Postoje klasični, najčešći simptomi moždanog udara, koji su jednaki u oba spola, a koje jednostavno opisuje akronim GROM. G – govor (otežan, nerazumljiv, nesuvisli govor ili otežano razumijevanje izgovorenog), R – ruka (naglo nastala slabost/oduzetost jedne ruke, ruka ‘tone’ ili pada kada zamolimo osobu da je podigne, O – oduzetost (naglo nastala slabost jedne strane tijela i /ili lica, otežan hod) i M – minute (minute su važne u prepoznavanju simptoma moždanog udara, moždani udar je hitno stanje)!”, upozorava dr. med. Šupe. 

A tada je iznimno bitno što prije okrenuti broj Hitne pomoći 112 ili 194 i transportirati bolesnika u bolnicu. Kod žena postoje i posebni, nespecifični simptomi, koji često ostaju neprepoznati: iznenadne promjene ponašanja i stanja svijesti (uznemirenost, zbunjenost i dezorijentacija, nagla pospanost, nesvjestica), nagla glavobolja, nestabilnost, mučnina uz povraćanje, štucanje, opća malaksalost, epileptički napadi.

Vrijeme je mozak – od brzine prepoznavanja simptoma ovisi i uspjeh liječenja!

“Od brzine prepoznavanja simptoma moždanog udara i dolaska u stručnu ustanovu, ovisi i uspjeh liječenja, a time i zadržana funkcionalnost. “Vrijeme je mozak” poznata je krilatica, a što ranije se začepljena krvna žila “otvori” manje će biti i oštećenje moždanog tkiva koje ona opskrbljuje. Od metoda dostupna je sustavna, intravenska infuzija lijeka s ciljem “otopanja” ugruška, a koju primjenjujemo unutar maksimalno 4.5 sati od nastanka simptoma. Koristimo i mehaničko odstranjenje ugruška kateterom, tzv. trombektomija, koju možemo primijeniti s uspješnim rezultatima unutar 6 sati od nastanka simptoma, iznimno i nešto više, ali to iziskuje dopunsku neuroradiološku obradu. Ponekad kombiniramo obje metode”, objašnjava nam dr. Vesna Matijević.

Za ilustraciju: prilikom moždanog udara u 1 sekundi umire 32.000 neurona. U slijedećih 59 sekundi izgubi se 1.9 milijuna neurona i nastavlja istim tempom svake slijedeće minute!

Kako smanjiti rizik od moždanog udara?

Izmjenom navika i stila života, pravilnom prehranom i tjelovježbom može se značajno smanjiti rizik nastanka moždanog udara. Važno je prepoznati, kontrolirati i liječiti vlastite rizične čimbenike: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu masnoća, posebno kolesterola u krvi, fibrilaciju atrija.
Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte, održavajte pravilnu i redovitu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća. Držite se ‘mediteranskog tipa prehrane’ i učiniti ćete dobro za cjelokupno zdravlje!
Ograničite konzumaciju alkohola, nemojte pušiti (to je posebno važno kod žena s migrenom te trudnica; ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja). U slučaju uzimanja hormonalne terapije (kontraceptiva ili nadomjesne terapije u menopauzi) budite pod kontrolom liječnika. Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Foto: Zvonimir Ferina i Pexel

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime