Četvrtak, 21 ožujka, 2024

Sonja Švec Španjol: Pandemija je rezultirala većim nasiljem nad ženama u društvu i u obitelji

Međunarodni umjetnički projekt "Rise of women in culture in Western Balkan"ukazuje na ulogu i značaj žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti, ali i na položaj žena u društvu općenito. Jedan od glavnih ciljeva mu je ukazati na to kako žene nisu objekt, a kustosica Sonja Švec Španjol odabrala je 5 umjetnica koje u projektu predstavljaju Hrvatsku

Da je položaj žena u hrvatskom društvu, ali i zemljama regije često izvan onoga što bi moderan svijet i razvijeno društvo očekivali, svjedoci smo gotovo svaki dan. Upravo na to upozorava i međunarodni umjetnički projekt “Rise of women in culture in Western Balkan” koji je posvećen uvidu i ukazivanju na ulogu i važnost žene u oblikovanju kulturne i društvene stvarnosti, ali i na položaj žena u društvu općenito.  



Riječ je o dvogodišnjem projektu koji i kroz niz različitih aktivnosti (skupna putujuća izložba, umjetnička rezidencija, predavanja, okrugli stolovi, istraživanje…) želi upozoriti na relevantnost umjetničkog djelovanja umjetnica, potaknuti njihovu veću vidljivost, kao i umrežavanje kustosica i umjetnica. Jedan od glavnih ciljeva mu je upozoriti na to kako žene nisu objekt, kako ih se često percipira, čak i u 21. stoljeću, nego aktivne sudionice kreiranja svijeta danas.

Pitanje je koja je stvarna brojka zlostavljanih žena u Hrvatskoj

“Pandemija nas je sve dovela u izvanredno stanje pojačanih tenzija, gdje se nije brinulo o mentalnom i psihičkom zdravlju ljudi. Na to su opetovano upozoravali pojedinci iz struke, pa je takvo stanje rezultiralo pojačanim nasiljem nad ženama u društvu i obitelji. Kako svi jako dobro znamo koliko je pravni sistem spor i inertan, te koliko su žene u društvu nezaštićene, pitanje je koja je stvarna brojka zlostavljanih žena u Hrvatskoj.

Slučaj zlostavljane glumice u Srbiji koja je javno progovorila o svom iskustvu pokrenuo je i val prijava zlostavljanja u visokoobrazovnim ustanovama u Hrvatskoj. Pri tome smo svjedočili da je psihičko i fizičko zlostavljanje toliko ukorijenjeno u naš sustav da žrtve ne prijavljuju zlostavljanja jer nemaju povjerenja u vlastitu državu i pravni sistem da će ih zaštititi i procesuirati zlostavljače. To je tek jedan segment koji zorno prikazuje odnos države i društva spram žena u Hrvatskoj”, ističe Sonja Švec Španjol kojoj je pripala čast da odabere pet umjetnica koje predstavljaju Hrvatsku. 

Naime, projekt “Rise of women in culture of Western Balkans” obuhvaća i izložbu “Women about women” kojom se želi u svih pet zemalja koje sudjeluju u projektu senzibilizirati javnost te ukazati na probleme, stereotipe i predrasude s kojima se umjetnice susreću u svom djelovanju.

Lena Kramarić: Erasing rewind, kombinirana tehnika na platnu

Umjetnice iz pet zemalja progovaraju, na svoj jedinstven način, o ženama

Prema konceptu idejne začetnice projekta kustosice Biljane Jotić izložba okuplja pet kustosica iz pet zemalja koje su odabrale po pet umjetnica iz svoje zemlje, a svaka umjetnica je zastupljena s jednim radom na izložbi. Kustosice i umjetnice dolaze iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije.
U selekciji povjesničarke umjetnosti i nezavisne kustosice Sonje Švec Španjol na međunarodnoj izložbi, kojoj je ispred Hrvatske organizator Udruga Prizma, sudjeluju hrvatske umjetnice Ivana Bajcer, Mirela Blažević, Marina Ćorić, Lena Kramarić i Mateja Rusak.
One će u okviru izložba iskreno i otvoreno – vlastitim umjetničkim jezikom, različitim izričajima i kroz različite medije – progovoriti o zajedničkoj temi – ženama!

I same umjetnice se suočavaju sa seksističkim ispadima i netolerancijom

Da je u Hrvatskoj, ali i u zemljama regije, položaj žena još uvijek ugrožen, a feminizam se često smatra pojmom koji nosi negativan prizvuk, posvjedočile su sve naše sugovornice.
“Mislim da jednostavno nismo dovoljno napredovali i razvili se kao društvo da bismo zdravorazumski pojmili što je to ravnopravnost. Ako, primjerice, pogledamo seksističke ispade hrvatskih političara koji se odvijaju na svakodnevnoj bazi, kao i ravnatelja javnih ustanova koji spontano izjavljuju ponižavajuće, omalovažavajuće i uvredljive komentare na račun žena, a da toga uopće nisu svjesni pa se ubrzo nakon toga pokušavaju korigirati i smanjiti štetu, mislim da to sasvim dovoljno govori o razini svijesti i poštovanja spram žena u našem društvu”, naglašava Sonja.

Umjetnica Lena Kramarić na izložbi predstavlja svoj rad pod nazivom “Erasing-Rewind” ili na hrvatskom “Brisanje mogućnosti vraćanja unazad”. Umjetnica nam je potvrdila kako je često uvjerena da joj je teže jer je žena posebno zbog njezine majčinske uloge koja koalira sa umjetničkom.
“Mislim da biti feministkinja ne bi nužno trebala biti osnovna karakteristika svake žene, ali bi bilo dobro da se svaka žena osjeća ugodno u svojoj životnoj ulozi te da ona bude njezin vlastiti izbor a ne nešto nametnuto od partnera, obitelji, društva ili sredine. Također mislim da je većina daleko od te pozicije pa čak i ja sama ponekad teško balansiram između tradicionalnih normi i očekivanja u odnosu na željenu poziciju/ulogu u svojem okruženju. Svjesna sam da si ta očekivanja sama namećem kao i da se sama mogu/moram izboriti za život kakav želim”, objašnjava Lena.

Biti žena u umjetnosti je dvosjekli mač

Kako je biti žena u umjetnosti dvosjekli mač, potvrđuje nam i umjetnica Marina Ćorić: “Pogotovo kada se, kao ja, ponajviše bavite motivom autoportreta. Predrasude i seksizam postoje, ali to me ne zaustavlja u mom stvaranju i izražavanju.”
Na izložbi će predstaviti fotografiju naziva “Lace” koja je nastala 2010. godine a koja je dio većeg dugogodišnjeg ciklusa autoportreta. Marina naglašava i kako joj je velika čast biti dio ovog projeka kao jedna od pet predstavnica Hrvatske.
“Takva prilika se ne propušta. Smatram da je projekt izrazito bitan jer stavlja fokus na našu regiju Balkana koja je pomalo i ‘marginalizirana’, na umjetničkoj sceni”, ističe Marina.

Umjetnica Ivana Bajcer na izložbi, pak, predstavlja video rad, odnosno performans pod nazivom “Ispiranje”.
“U radu brišem sa svoga tijela ispisan tekst koji mi je rečen kao mladoj umjetnici. To su riječi predrasude o umjetnicama, ženama, uspjehu i karijeri. Proces ispiranja, odnosno brisanja duboko urezanih riječi za mene je bio oslobađajuć. Na taj način skinula sam sa sebe negativan plašt koji me je kočio. Kao mlada umjetnica dobivala sam oštre kritike, koje nisu više bile zdrave i korisne, nego su me sputavale u radu i pomalo gasile moju ambiciju. No, vjerujem da sam iz svega izašla jača te sam shvatila kako kroz umjetnost mogu razriješiti svoje probleme i poručiti snažnu poruku. Osjećam se kao buntovnica koja je voljna promijeniti nepromjenjivo. Oduvijek sam bila zainteresirana za napredak žene. Kroz ovakve projekte glas žene glasnije se čuje. Stoga mi je zaista drago da imam privilegiju govoriti u ime svi žena te ih svojim radom poticati na promjenu i rast”, objašnjava Ivana.

Susretanje s rodnim predrasudama i zlonamjernim komentarima

Kako je u svijetu puno predrasuda prema ženama, svjedoči i umjetnica Mirela Blažević: “Susrela sam se s rodnim predrasudama u odnosu na umjetnički rad, nisam ih shvatila ozbiljno i brzo sam ih zaboravila. Predrasude sam mogla čuti o umjetničkom djelovanju nekih kolegica umjetnica i bile se utemeljene na neznanju i neprovjerenim informacijama tako da o tome nema dalje. Možda je zaključak da će uvijek biti rodnih prepreka, neće dolaziti od dobronamjernih ljudi koji teže napretku, nego od onih koji se osjećaju ugroženo.”
Na izložbi će se predstaviti slikom koja prikazuje jedan fragment pogleda, a naglasak je na vizualnom i taktilnom doživljaju u trenutku kada koža dodiruje finu tkaninu bijele boje. “Radikalne feministkinje su napravile toliki pomak u društvu da danas ne možemo zamisliti kako žene nemaju pristup obrazovanju, pravo glasa ili da samo moraju biti kod kuće. Podržavam stav da bi se svaka žena trebala zauzimati za promicanje rodne jednakosti i prava žena pogotovo u današnjem svijetu koji je nepredvidiv i brzo se mijenja.”

“U svom umjetničkom stvaralaštvu nisam se susretala baš s predrasudama, nego više s različitim interpretacijama radova od strane publike. Svi misle da znaju i mogu komentirati područje umjetnosti, kao što i danas svatko tko iz hobija malo slika bude proglašen umjetnikom ili umjetnicom”, govori nam Mateja Rusak koja se na izložbi predstavlja s fotografijom printanom na platnu koja je dio serije radova “Expose yourself”.
“Akt je čin slobode, mladost koja daje slobodu da se razmišlja, govori, bude svoj. Prikaz ženskog tijela kao znak slobode od nametnutih vrijednosti. Mlade smo i slobodne koliko nam to zdravlje dopušta tako da nam treba uravnoteženi sustav vanjskog tijela i naše nutrine. Što se tiče ženskih prava i načina funkcioniranja i življenja uvijek se borim i zalažem biti jednakovrijedna kao i muškarci. Naučena sam da nisam bespomoćna i da mogu napraviti stvari sama. I danas ne bih mogla i stvarati svoje radove i raditi u školi da nemam podršku dečka i obitelji koji razumiju moj rad i način života. Mislim da je stvar poštovanja, odgoja i dogovora između ljudi.”

U utorak, 9. ožujka 2021., u 18 sati održat će se službeno otvorenje međunarodne grupne izložbe “Women about women” (Žene o ženama) u Galeriji Prica u Samoboru putem video prijenosa uživo na Facebook i Youtube stranici projekta. A u srijedu, 10. ožujka, bit će organiziran okrugli stol na temu “Život i mogućnosti djelovanja suvremenih umjetnica u Hrvatskoj danas”.

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime