Više od 80% građana želi plaćati mobilnim telefonom, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve u listopadu prošle godine. Istraživanje je pokazalo i da je čak 97% građana važno da trgovci nude različite metode plaćanja, ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute. Istovremeno, za 87% ispitanih važno je da brendovi nude svoje proizvode i online.
Mlađe osobe preferiraju kartično plaćanje
Građanima je bitno da trgovine pružaju raznolike opcije plaćanja. Najčešće korištene metode su plaćanje karticama (85%), gotovinsko plaćanje (67%) i upotreba mobilnih aplikacija (54%). Digitalni novčanik preferira trećina ispitanika, dok su opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute manje popularni. Kartično plaćanje je češći izbor mlađih, visokoobrazovanih i osoba s višim prihodima.
Kada je riječ o budućim preferencijama, građani bi, uz već popularno plaćanje mobitelom (navedeno od 82% ispitanika), željeli koristiti pametni sat (24%) i osobnu iskaznicu (17%). Biometrija se nalazi na četvrtom mjestu s 11% podrške.
Rezultati istraživanja o korištenju mobilnih uređaja i navikama građana
Rezultati su usklađeni s navikama povezanima s korištenjem digitalnih uređaja. Većina građana svakodnevno aktivno koristi uređaje kao što su pametni telefoni, prijenosna računala, pametni televizori i tableti. Prosječno vrijeme provedeno na tim uređajima varira: 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati), a mladi do 29 godina čak 5,2 sata. U odnosu na prethodnu godinu, primjećuje se češća upotreba računala i tableta.
‘Naša se zemlja istaknula kao predvodnik u digitalnim plaćanjima prema Mastercardovom
Indeksu digitalnih plaćanja za 2021. i 2022. godinu. Kroz ovo istraživanje, pokazujemo
sveobuhvatan pregled razvijenosti digitalnih platnih rješenja u zemlji, naglašavajući ključne
trendove vezane uz njihovo usvajanje. Hrvatska je postigla visoka 64 boda na skali do 100,
nadmašujući druge zemlje u regiji‘, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u
Hrvatskoj. ‘Uz značajan napredak u područjima infrastrukture, znanja i uporabe digitalnih
plaćanja, zabilježili smo snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30%) tako i po vrijednosti (48%) u protekle tri godine. U isto vrijeme, korištenje gotovine se smanjuje.’
Mogućnosti unaprjeđenja digitalizacije
Istraživanje je pokazalo i da zadovoljstvo digitalizacijom raste pri čemu je gotovo polovica
ispitanika (49%) izrazila zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga i alata u Hrvatskoj. Ipak 16% ispitanika izražava nezadovoljstvo – pri čemu se nezadovoljstvo smanjilo za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.
Građani bi željeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u području zdravstva (51% ispitanih) i javne uprave (32%), zatim u javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. Manje ispitanika ističe te potrebe u usporedbi s godinom prije kada je, primjerice, digitalne usluge u zdravstvu tražilo 70% ispitanih, a u javnoj upravi 48%. Mladi 18-29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (33%), obrazovanja (27%), trgovine (24%) i telekomunikacija (15%). Prosječna ocjena zadovoljstva širenjem digitalnih usluga i alata u zemlji je neznatno porasla na 3,4, no nije dostigla razinu iz 2020. tijekom lockdowna kada je iznosila 3,5.