“Smatram da je vrijeme u kojem živimo izazovno i sve više će zahtijevati duhovnu, psihičku i fizičku spremnost kako bismo bili otporniji. Ušli smo u vrijeme koje znanstvenici nazivaju Šestim masovnim izumiranjem i IPCC izvješće koje je objavljeno prošli tjedan ukratko objašnjava kako danas živimo u klimi koja do sada još nije postojala”, ističe Antonia.
U suradnji sa permakulturisticom i dizajnericom, Dorom Bilandžić, pokreće i edukacije o okolišnim izazovima današnjice i načinima prilagodbe (npr. regenerativno vrtlarenje). Edukacije se planiraju održavati online i uživo, a prve će početi već u rujnu ove godine.
Fokus na uzgoj biljaka koje tradicionalno rastu na našim područjima
Svijet je trenutno u još jednoj klimatskoj krizi. Poplave i požari diljem Europe, ali i svijeta odnijeli su mnogo života. Smatrate li da se to moglo spriječiti, jesmo li mi kao vrsta krivi za te događaje?
Nisam stručnjak, ali sam zadnjih godinu dana zbog izrade diplomskog dosta istraživala klimatsku krizu. Ona je jedna i događa se sada. Klima se oduvijek mijenjala na Zemlji, to su prirodni ciklusi zagrijavanja i hlađenja koji se prirodno događaju na Zemlji. Ono što je sada drugačije je doprinos čovjeka u emisiji stakleničkih plinova pa se Zemlja zagrijava brže nego što je ikada zabilježeno u geološkoj povijesti Zemlje, a zbog ubrzanog zagrijavanja biljke i životinje se ne uspijevaju prilagoditi novonastalim promjenama i počinju izumirati. Krah bioraznolikosti ne znači samo da izumiru biljke i životinje, izumiru i ljudi.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Koji su glavni uzročnici klimatskih promjena?
Staklenički plinovi koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
Gubitak bioraznolikosti znači gubitak biljaka koje koristimo za lijekove, nedostatak hrane (glad u svijetu bi se mogla pojaviti do 2050.), smanjena otpornost ekosustava na ugroze izvana (bolesti, nametnici, elementarne nepogode)
Krajnji je trenutak da se svi osvijestimo o ljudskom utjecaju na klimu
Koje će se klimatske promjene dogoditi ako kao ljudska vrsta ne shvatimo ozbiljno ovaj problem? Koji su mogući scenariji?
IPCC je prije nekoliko dana objavio izvješće na kojem su svjetski znanstvenici radili zadnjih osam godina. U njemu su navedeni i opisani mogući scenariji koji se razlikuju ovisno o tome koliko će se prosječna temperatura Zemlje povećati.
Što svatko od nas može učiniti svakodnevno da ih pokušamo usporiti ili u potpunosti zaustaviti?
- Educirati se o klimatskim promjenama.
- Štediti sve prirodne resurse
- Naučiti što je bioraznolikost, kako izgleda, te ju očuvati i poticati
- Smanjiti konzumaciju mesa i životinjskih proizvoda; povećati unos lokalnog i sezonskog voća i povrća
- Smanjiti aktivnosti koje zahtijevaju upotrebu fosilnih goriva
Imaju li klimatske promjene utjecaj na ljudsko zdravlje?
Da, od topljenja permafrosta iz kojeg se oslobađaju drevni virusi i bakterije zbog kojih će doći do pojava bolesti koje danas ne postoje, smanjenja bioraznolikosti koja pogoduje prelasku zoonotskih virusa na ljude, bolesti koje prenose kukci (koji će biti sve više jer moći preživjeti tople zime), toplotni udari koji će zbog visokih temperature tijekom ljetnih mjeseci biti sve više, i tako dalje…
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Utječu li klimatske promjene na floru i faunu?
Da. Elementarne nepogode nisu samo prijetnja ljudima, prijetnja su i drugim živim organizmima.
Zbog pandemije koronavirusa svijet je stao na jedno vrijeme. U razdoblju kad smo bili u lockdownu pronađene su mnoge vrste za koje se smatralo da su izumrle, kao što su se neke vrste vratile na svoja staništa. Što mislite, koliko će se dugo taj ‘pozitivan trend’ nastaviti? Hoće li sada, kad se sve vratilo ‘na staro’, ponovno doći do izumiranja vrsta?
Vrste i dalje izumiru velikom brzinom. Gubitak bioraznolikosti znači gubitak biljaka koje koristimo za lijekove, nedostatak hrane (glad u svijetu bi se mogla pojaviti do 2050.), smanjena otpornost ekosustava na ugroze izvana (bolesti, nametnici, elementarne nepogode), puno toga!
poljoprivreda treba promijeniti način uzgoja hrana, prestati sa monokulturama, upotrebom pesticide, herbicida i umjetnih gnojiva + koristiti organsko sjeme umjesto hibrida i GMO-a…
Ne postoje vrste koje su više ili manje važne – sve su važne!
Zašto je postojanje bioraznolikog životinjskog i biljnog svijeta važno za ljude?
Što je više različitih vrsta u nekom ekosustavu, to je on zdraviji i robusniji, odnosno, veće su šanse za opstanak.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Koje vrste su na rubu izumiranja, a od velike su važnosti za nas život? Primjerice, poznato je da su koraljni grebeni kao tampon zone, močvare kao spužve…
Sve su vrste važne za naš život. Ne postoje vrste koje su više ili manje važne. Sve su važne.
Kako možemo spriječiti nestanak bioraznolikosti?
Promjenom prehrane. Gotovo 70% zemljine površine je prenamijenjeno za uzgoj hrane. Lokalno, sezonski i smanjena konzumacija mesa i drugih životinjskih proizvoda. Također, poljoprivreda treba promijeniti način uzgoja hrana, prestati sa monokulturama, upotrebom pesticide, herbicida i umjetnih gnojiva + koristiti organsko sjeme umjesto hibrida i GMO-a. Jer, iako je GMO sjeme zabranjeno u EU, ono se i dalje ilegalno sije!