Mnoge ribe i morske životinje koriste se zvukom kako bi međusobno komunicirale, locirale obećavajuća mjesta za razmnožavanje ili hranjenje, ali i otkrivale grabežljivce. Primjerice, pucketanje škampa ispušta zvuk sličan pucketanju pri pravljenju kokica, koji omamljuje njihov plijen, a pjesme grbavih kitova mogu nalikovati melodijama violinista.
“Zvukovi putuju vrlo brzo i daleko pod vodom. Za ribe je zvuk vjerojatno bolji način da osjete svoj okoliš od svjetlosti”, objašnjava Francis Juanes, ekolog sa Sveučilišta Victoria u Kanadi i koautor članka u časopisu Science.
Kako se mijenja zvuk oceana – i kako to utječe na morski život
No, povećana buka brodskog prometa, motoriziranih ribarskih brodova, podvodnog istraživanja nafte i plina, gradnje na moru i drugih ljudskih aktivnosti otežava ribama da se međusobno čuju. Istraživači su pregledali tisuće podataka i istraživačkih članaka koji dokumentiraju promjene u jačini i frekvenciji buke kako bi sastavili sveobuhvatnu sliku o tome kako se mijenja zvuk oceana – i kako to utječe na morski život.
Koristeći podvodne mikrofone, znanstvenici mogu snimati zvukove ribe – koji se obično kreću oko istih niskih frekvencija kao i buka prometa.
“Za mnoge morske vrste pokušaji komuniciranja prikriveni su zvukovima koje su ljudi uveli”, rekao je Carlos Duarte, morski ekolog iz Istraživačkog centra Crvenog mora u Saudijskoj Arabiji i koautor ovog rada.
Crveno more jedan je od ključnih svjetskih brodskih koridora, prepun velikih plovila koja putuju u Aziju, Europu i Afriku. Neke ribe i beskičmenjaci sada izbjegavaju najbučnija područja, jer zvuk učinkovito fragmentira njihovo stanište na Crvenom moru.
U međuvremenu je ukupan broj morskih životinja opao za otprilike polovicu od 1970. do danas. U nekim dijelovima oceana znanstvenici sada bilježe “manje životinja koje pjevaju i dozivaju se kao u prošlosti – tih glasova više nema”, navodi Duarte.
Tri alarma za uzbunu: onečišćenje bukom, plastikom i klimatske promjene
Klimatske promjene također utječu na fizičke procese koji oblikuju oceanske zvukove, poput vjetrova, valova i topljenja leda, otkrili su istraživači.
“Zamislite da svoju djecu morate odgajati na mjestu koje je cijelo vrijeme bučno. Nije ni čudo što mnoge morske životinje pokazuju povišenu i uočljivu razinu stresa zbog buke”, rekao je Joe Roman, morski ekolog sa sveučilišta u Vermontu.
“Kada ljudi pomisle na prijetnje s kojima se suočava ocean, pomisle na klimatske promjene, plastiku i pretjerani ribolov. Ali onečišćenje bukom je još jedna bitna stvar na koju treba obratiti pozornost”, objašnjava Neil Hammerschlag, morski ekolog sa Sveučilišta u Miamiju. Zvučno zagađenje možda je jednostavnije riješiti od ostalih prijetnji za ocean, ističu su sa Sveučilišta Victoria’s Juanes.
“U teoriji možete odmah smanjiti ili isključiti zvuk – to nije poput plastike ili klimatskih promjena, koje je puno teže očistiti.”