Diljem svijeta 4. listopada obilježava se kao Svjetski dan zaštite životinja. Zašto baš 4. listopada? Zbog toga jer je danas svetkovina sv. Franja Asiškog, sveca zaštitnika životinja.
Svjetski dan životinja ove godine slavi 90 godina, a odluka o njemu je donesena 1931. na konvenciji ekologa u Firenci. Cilj obilježavanja Dana životinja bio je istaknuti nepovoljan položaj ugroženih vrsta diljem svijeta.
Važnost svih životinja za život na Zemlji
Svjetski dan životinja dan je posvećen pravima životinja i njihovu blagostanju, važnosti svih životinja za život na Zemlji, a posebno naglašava odnos čovjeka prema životinjama. Tim povodom izdvojili smo tri mjesta u Hrvatskoj koje brinu o domaćim i divljim životinjama koje su na neki način ugrožene ili ostavljene.
Farmica
Prije četiri godine, četiri djevojke pokrenule su građansku inicijativu i započele brigu o napuštenim životinjama. Na početku su to bili psi i mace, ali sada brinu o raznim životinjama poput koza, krava, kokica i svinja.
Njihovi ciljevi su sprečavanje zlostavljanja i nehumanog postupanja prema životinjama, podizanje opće svijesti građana, upoznavanje javnosti sa Zakonom o zaštiti životinja; kastracija, zdravstvena zaštita mačaka i pasa i njihovo udomljavanje.
Azil Osijek: Od psećeg ‘pakla’ do najboljeg azila za pse u Hrvatskoj s najviše udomljavanja
Farma Plavi križ
Agneza Lesdedaj i Jelena Šerić žene su koje stoje iza ove udruge. One neumorno brinu o raznim domaćim životinjama od kojih je većina trebala umrijeti ili su imale teške živote. Farma se nalazi u blizini Vrbovca, a njezini stanovnici su koze, ovce, domaće svinje i vijetnamska svinja, kao i psi i mačke.
Izravno iz skloništa u Čakovcu, Našicama i Osijeku: Ljubav se ne kupuje
Centra za spašavanje bjeloglavih supova
Centar se nalazi u bivšoj školskoj zgradi koja je nedavno obnovljena i u čijem se prizemlju sada nalazi multimedijska izložba o bjeloglavim supovima i životu stanovnika Tramuntane (sjevernog dijela otoka Cresa).
Ovo je jedino registrirano utočište za spašavanje bjeloglavih supova u Republici Hrvatskoj, što znači da ima važnu ulogu u daljnjem očuvanju i brizi za ovu zaštićenu vrstu.
Svake godine se u prosjeku ozlijedi deset bjeloglavih supova, to su uglavnom mlade i neiskusne ptice koje tijekom svojih prvih nekoliko letova u ljetnim mjesecima ispadnu iz gnijezda u more ispod litica, ali ponekad se čak i odrasli lešinari mogu pronaći ozlijeđeni, iscrpljeni ili pothranjeni te ih se odovodi na oporavak u Beli. Nakon što su u centru dobili potreban tretman, ptice se puštaju natrag u divljinu.