Zasigurno znate koliko je boravak u prirodi, svjež zrak i upijanje sunčevih zraka dobro za naš organizam, ali sada je novom istraživačkom studijom potvrđeno kako izlazak vani i zvukovi prirode mogu pomoći da izliječite svoje tijelo, u pravom smislu te riječi.
Stručnjaci potvrđuju da čak i samo slušanje zvukova prirode može potaknuti raspoloženje, smanjiti stres pa čak smanjiti i bol.
Pozitivni učinci i osjećaji spokoja
Rachel Buxton, znanstvena suradnica na odsjeku za biologiju sa Sveučilišta Carleton u Ottawi, zajedno s nekolicinom kolega, nedavno je proučavala učinke zvukova prirode, uključujući cvrkut ptica i žubor rijeka koje teku, na ljudski um te ljudsku bol. Tim je otkrio da zvukovi prirode mogu imati pozitivan učinak na oboje, a svoja su otkrića objavili u Zborniku Nacionalne akademije znanosti SAD-a.
“Zvukovi prirode stvaraju ono što nazivamo pozitivnim učinkom, stvari poput osjećaja spokoja”, objasnila je Buxton i dodala: “Dobro je za ublažavanje stresa i širok spektar dobrobiti, od ublažavanja boli do poboljšanja raspoloženja i kognitivnih sposobnosti. Mislim da je zaista izvanredno, zvukovi prirode ne donose samo ove zdravstvene dobrobiti, već i mnoge druge.”
Kada govorimo o zvuku na koji ljudi najbolje reagiraju, istraživači su otkrili da zvučni pejzaži koji uključuju ptice imaju najveći učinak na smanjenje stresa i osjećaja nervoze.
Izlaganje prirodi ima velike zdravstvene koristi
“Zapravo imamo prilično dobre dokaze da izlaganje prirodi ima velike zdravstvene koristi”, podijelio je George Wittemyer, koautor studije. “Dokazi su stvarno jasni. Slušanje zvukova prirode smanjuje stres, smanjuje uznemirenost i povezano je s pozitivnim zdravstvenim blagodatima.”
Istražujući kako zvukovi prirode utječu na ljude, tim je proučavao zvučne zapise snimljene na 221 mjestu u 68 nacionalnih parkova. Otkrili su da su biološki zvukovi (koje proizvode životinje) bili vrlo čujni na oko 75 posto mjesta.
Međutim, otkrili su i da su ljudski zvukovi poput sirena automobila pronađeni u visokim razinama u gotovo svakom parku. Ukupno su utvrdili da je samo 11,3% mjesta koja su procijenili imalo slabu čujnost ljudskih zvukova.
To znači da će što više ljudi odlaze u parkove, više ljudskih zvukova zamijeniti i prekriti prirodne. Ipak, to ne znači da tim misli da bismo trebali izbjegavati prirodne prostore, već više se potruditi sačuvati ih.
“Snažno bih poticao ljude da odvoje trenutak da se zaustave i poslušaju. Iskusite blagodati zvuka. Mislim da je to nešto što često previdimo i uzimamo zdravo za gotovo”, rekao je Wittemyer i dodao: “Trebali bismo ih zaštititi. Trebali bismo zaštititi prirodnu zvučnu kulisu i osigurati da je ne preplavimo ljudskom bukom.”