Nedjelja, 26 rujna, 2021

Matea Hrboka Zekić: Kako se nositi s raznim tegobama tijekom putovanja?

Muči vas zatvor, otečene noge, koža vam je 'buknula'... Kako bi vaš godišnji odmor zasluženo prošao u što upuštenijem i ležernijem ugođaju, upoznajte se s najčešćim zdravstvenim problemima tijekom godišnjih odmora te kako ih možemo prevenirati i liječiti

Putovanja mogu učiniti čuda za dušu, ali također i uzrokovati razne probleme u našem tijelu. Posebno se to odnosi na duga putovanja u automobilima ili u skučenim sjedalima aviona, ali čak i konzumacija novih namirnica i(li) dug boravak na suncu mogu biti uzročnici iscrpljenosti i umora.

Kako bi vaš godišnji odmor zasluženo prošao u što upuštenijem i ležernijem ugođaju, donosimo savjete Matee Hrboke Zekić, specijalizantice otorinolaringologije koja nam je otkrila koji su to najčešći zdravstvenim problemi s kojima se suočavama tijekom godišnjih odmora (posebno ljetnih, naravno) te kako ih možemo prevenirati i liječiti.

Zatvor tijekom odmora – nimalo bezazlen problem

Možda ćete primijetiti kako se vaše navike odlaska na toalet poprilično mijenjaju kada krenete na put. Kad redovita rutina odjednom postane sve samo ne ono što je inače, to može izazvati nelagodu i zabrinutost.
Nekoliko je razloga zbog kojih do ovoga dolazi. Kako bi na putovanju stigli obići što više turističkih znamenitosti često posežemo za brzom prehranom koja uključuje sendviče te pijemo manje tekućine nego inače (ili pak zbog pojačanog gibanja trošimo više tekućine) čime pogodujemo otežanom pražnjenju crijeva odnosno opstipaciji. Uobičajeno je imati od 3 stolice dnevno do 3 stolice tjedno, kada je frekvencija pražnjenja crijeva rjeđa od 3 stolice tjedno, tada govorimo o zatvoru. Opstipacija je potpuni izostanak pražnjena crijeva, dok je konstipacija otežano pražnjenje crijeva. Od simptoma prvo primjećujemo nadutost te grčevite bolove. Bolovi jačaju prilikom pritiska na trbuh. Isto tako nakon svakog hranjenja javljaju se opetovani bolovi. Nekoliko je razloga zbog čega se to događa.
“Kao prvo, mijenjamo bioritam našeg tijela. Naša crijeva imaju svoj ritam kojim funkcioniraju. Izbjegavanjem jutarnje stolice remetimo red koji vlada unutar našeg tijela. Često ovo ne radimo namjerno, već se želimo dulje odmoriti u krevetu te ne ustajemo onako rano, kao što bi to činili kod kuće. Drugo, mijenja se prehrana. Kada smo na putovanju često isprobavamo nove okuse, posežemo češće za brzom hranom ali se i častimo preobilnim i začinjenim obrocima. Na ovaj način, biramo hranu koja sadrži manje vlakana čime dodatno opterećujemo naša crijeva. Kao treće, ponekad konzumiramo na odmoru više alkohola, kao i gaziranih sokova što dovodi tijelo u stanje dehidracije. U tom stanju naša stolica postaje suha i tvrda, a kao takva teže izlazi vani”, objašnjava naša sugovornica.

Uobičajeno je imati od 3 stolice dnevno do 3 stolice tjedno, kada je frekvencija pražnjenja crijeva rjeđa od 3 stolice tjedno, tada govorimo o zatvoru

Što je ‘Sindrom sigurnog toaleta’?

Iako na prvu, pitanje konstipacije se ne čini kao kompleksno pitanje, ono dotiče puno aspekata našeg zdravlja. Veliki utjecaj na zatvor ima i psihogeni čimbenik te se zbog ovoga razvio pojam ‘Sindrom sigurnog toaleta’.
Određenom broju ljudi smeta nepoznata okolina kao i buka ili osjećaj da ih netko vani čeka pa se ne osjećaju dovoljno opušteni kao što to jesu u vlastitom zahodu.
“Zatvor možemo pokušati spriječiti tako da obratimo pozornost na količinu tekućine koju uzimamo tokom dana. Najbolje bi bilo koristiti flaširanu vodu (na ovaj način možemo izbjeći i neke od zaraznih bolesti koje se prenose vodom), a izbjegavati kofein, alkohol i gazirane sokove. Potom, idealno bi bilo konzumirati obroke u ono vrijeme u kojem i inače konzumiramo, kako ne bi remetili bioritam. Svakako, potrebno je izbjegavati potiskivanje nagona za pražnjenje jer na ovaj način stolica postaje suha i tvrda, a sam nagon slabi što dugoročno dovodi do toga da je defekacija sve rjeđa ali i bolnija. Unatoč svim naporima, ponekad dođe do pojave konstipacije. U tom slučaju, u stranoj zemlji nije loša ideja imati laksativno sredstvo (npr. osmotski laksativ – koji navlači vodu na sebe, povećava volumen stolice i dovodi do refleksa defekacije) kao što je čepić ili sirup”, savjetuje dr. Hrboka Zekić.

Hormoni stresa i sna krivci su i za promjene menstrualnog ciklusa

Mnoge žene se znaju suočiti s kašnjenjem menstruacije, preranim dolaskom ili potpunim izostanom tijekom odlaska na putovanje.
Iako nam odmor, sam po sebi, najčešćenije stres, on je ipak stresogen za naše tijelo, jer remeti normalno funkcioniranje i rutinu na koju je tijelo naviklo. Ovakve promjene najčešće se primijete prilikom putovanja u kojima se remeti ritam spavanja i budnosti.
“U tim trenucima mijenja se i način, kao i količina lučenja dnevnih i noćnih hormona. Odnosno, ovo će utjecati na funkcioniranje hipofize, koja utječe na proizvodnju estrogena, što za uzvrat ometa normalnu ovulaciju”, objašnjava nam dr. Hrboka Zekić.

Ovulacija je jedan od ključnih događaja unutar menstrualnog ciklusa te nakon 14 dana od ovulacije slijedi menstrualno krvarenje. Iako su brojni hormoni uključeni u menstrualni ciklus, dva hormona su uključena i u stresne situacije kao i u putovanja. To su kortizol (hormon stresa) i melatonin (hormon koji utječe u najvećoj mjeri na san). Kada se njihove razine promjene, direktno dolazi do promjene u menstrualnom ciklusu. Njihove razine će poremetiti najčešće prilikom dugačkih putovanja, kada osobe zamijene dan i noć,  odnosno dožive jet-leg. Jet-leg je uvijek teže podnijeti kada se putuje prema istoku, jer se tada dan skraćuje, a naši hormoni se luče po starome ritmu.
“Kako bi pokušale izbjeći navedenu situaciju pokušajte barem dio ritma od kuće prenijeti i na putovanje. Koliko je to moguće, izbjegavajte alkohol i nespavanja. U slučaju da je to nužno, može se posegnuti za tabletama za spavanje, kako bi osigurali barem nekoliko sati dubokog sna. Dakle, ako na putovanju izostane jedna mjesečnica, ne morate se zabrinuti, no ako izostane i sljedeća potrebno je učiniti pregled”, savjetuje dr. Hrboka Zekić.

Ako na putovanju izostane jedna mjesečnica, ne morate se zabrinuti, no ako izostane i sljedeća potrebno je učiniti pregled

Otečene noge, stopala ili šake

Ova pojava je česta kod putovanja kada moramo duže vrijeme mirno sjediti. Naša su tijela osmišljena da se kreću kako bi protok krvi bio stalan, pa kad se prestanete kretati tijekom dugog putovanja, krv nam se može nakupiti u nogama.
“Znate li da čak 10-40% osoba ima problema s oticanjem ekstremiteta prilikom putovanja, dugih vožnji ili stajanja. Bolesnici se često tuže na teške noge, koje prilikom svakog koraka kao da ‘žare’. Edematozne noge ne povećavaju rizik od nastanka tromba (zbog same etiologije nastanka otoka), ali jedan od simptoma nastanka venske tromboze može biti unilateralni, bolan otok ekstremiteta. Oticanje nogu pospješuje način življenja na putovanju. Često smo skloni uzimati manje tekućine nego što je potrebno našem tijelu. U takvim situacijama bubrezi rade sporije (manjim intenzitetom) te u tijelu ostaje više NaCl (odnosno soli) nego što je potrebno. To uzrokuje zadržavanje vode u organizmu pa tijelo bubri. Gravitacija je ta koja povlači tekućinu prema tlu te dovodi do oticanja nogu”, objašnjava dr. Hrboka Zekić.

Pri visokim temperaturama situacija se dodatno pogoršava jer se vene na nogama šire pa posljedično dolazi do zadržavanja tekućine u organizmu. Mi to vrlo brzo vidimo kao otečana i bolna stopala.
Stanje možemo olakšati s nekoliko trikova. Svaki put kada budemo u prilici, potrebno je podignuti noge na povišeno. U slučaju kada sjedimo možemo ih podignuti na razinu sjedenja, kada ležimo, poželjno je da budu iznad razine našeg srca.
“Od hrane trebali bi birati hranu koja je bogata proteinima jer oni pospješuju izbacivanje viška vode iz organizma. Potrebno je konzumirati i više minerala i vitamina nego inače, kao i paziti na unos soli. Kada se tuširamo na putovanjima potrebno je izbjegavati vruću vodu ali i onu pretoplu. Kod dugih putovanja liječnici mogu prepisati terapiju – nošenje tzv,. kompresijskih čarapa koje vrše pritisak kako bi se spriječili problemi s venama, odnosno terapiju preventivnim čarapama. U tom slučaju bira se jačina kompresije koja može biti – slaba, srednja ili jaka”, među inim nam pojašnjava dr. Hrboka Zekić.

Čak 10-40% osoba ima problema s oticanjem ekstremiteta prilikom putovanja, dugih vožnji ili stajanja. Bolesnici se često tuže na teške noge, koje pri svakom koraku ‘žare’

Kompresivna terapija je osnova. Ponekad se koriste kompresivni zavoji kako bi se smanjio otok noge. I kompresivni zavoji i kompresivne čarape ‘podupiru noge’ i smanjuju promjer vena, tako da se venski zalisci mogu ponovno zatvarati te prevenirati kretanje krvi u krivom smjeru, odnosno suprotno od srca.
Svako tuširanje bi trebali pokušati završiti s nekoliko mlazova hladne vode jer se na taj način pokreće cirkulacjia. Nakon tuširanja masirajte stopala kremom jer se tako pospješuje prokrvljenost ekstremiteta. Međutim oticanje nogu može biti upozoravajući signal koji nas upućuje ka zatajivanju srca, a ovo stanje zahtjeva pregled kardiologa”, upozorava dr. Hrboka Zekić.

Promjene na koži – kako se obraniti od vlage, sunca, prašine…

Za vrijeme putovanja na vem besprijekornom tenu iznenada se pojave mrlje i razni drugi kožni problemi. Niste jedini!
Mnoge osobe se za vrijeme i nakon godišnjeg odmora susreću s promjenama na koži. Na našu kožu utječe praktički sve oko nas, od onog što jedemo, što udišemo pa do toga s kakvom se vodom peremo. Na masnoj koži se može vidjeti pad proizvodnje sebuma, kao što i suha koža odjednom poprimi sjaj.
“Pojačano lučenje sebuma može predstavljati problem jer toplina i vlažan zrak potiču lojnice na snažniji rad, stoga nam isušujući efekt mora (uz mogućnost blagog dezinficiranja zahvaljujući bogatom mineralnom sastavu) donosi kratkotrajno olakšanje. Svi se slažu kako je vrlo bitno nadoknaditi sve ono što je koža izgubila tokom odmora, a najčešće se ovdje radi o vlazi. Kako bi se koža obranila od velike količine vrućine, znojenja, soli ali i snažnijeg UV na površinu šalje velike količine vlage. Upravo ta vlaga vrlo brzo ispari, a dublji slojevi ostanu dehidrirani. Dehidracija izravno utječe na izmjenu tvari među slojevima, kao što je elastin i kolagen i dovodi do disbalansa.” objašnjava dr. Hrboka Zekić.

Prilagodite preparativnu kozmetiku mjestu gdje se nalazite

Na odmoru se često opustimo, pa zaboravimo na pravilnu prehranu, pretjeramo s desertima ili pak alkoholom, a to dovodi do ‘nereda’ na koži. Nerijetko se može dogoditi i da posteljina na kojoj spavamo nije u potpunosti čista ili se na njoj nalazi velika količina prašine koja nije oku vidljiva – stoga provedemo veliki broj sati licem naslonjeni na površinu koja nije čista, i ne dopušta našoj koži ‘disanje’.
Promjena kvalitete vode, u ovom slučaju tvrda voda (voda koja sadrži povećanu koncentraciju kamenca) može uzrokovati svrbež kože jer isušuje kožu. Koža je nakon toga iziritirana, crvena i svrbi. Tvrda voda drugačije otapa šampone i sapune stoga oni mogu ostati na koži U slučaju kada su ostali na koži mogu začepiti pore, nadražiti kožu pa i stvoriti akne.

“Tajna dobrog tena na putovanju je prilagoditi rutinu skincare kozmetike mjestu gdje se nalazimo. Važno je prije putovanja istražiti mjesto boravka, klimatske i socijalne uvjete. Na ovaj način spriječit ćemo sve neželjene događaje, a osigurat ćemo našoj koži dovoljnu njegu”, savjetovala je dr. Hrboka Zekić.

Pročitajte još...

Dr. Jane Basarovski: Ne postoji priprema kože za sunce – samo zaštita od sunca!

Dr. med. Jane Basarovski, specijalist dermatovenerologije, na svom Instagramu 'moj.dermatolog' redovito savjetuje o raznim temama povezanim s kožom, a za Mixer.hr nam je otkrio sve najvažnije o zaštiti kože od sunca

10 ultimativnih pjesama bez kojih ne možemo zamisliti ljeto!

Tražite “soundtrack” koji ide uz vruće dane? Ili, ljetni mix za plažu, roštiljanje u dvorištu, vožnju autom ili pak jednostavno za osvježenje u vrućim danima (možda i za tjeranje neželjenih kišnih oblaka)? Ovo je 10 nezaobilaznih pjesama za ljetno raspoloženje

Ljetovanje u pandemiji: Osigurajte si drugačiji odmor – mimo gužve i rizika

Prošla godina nas je naučila svemu i svačemu, pa i tomu da prihvatimo 'spori' turizam. Kkao vam ne bi propao godinji odmor već ga sad počnite planirati - postoji puno drugih mogućnosti za malo zabave izvan utabanih puteva a pružaju epidemiološku sigurnost

Napokon smo dočekali ljeto – počinje tromjesečno ‘kremiranje’ mozgova

Kreće ne samo datumski, temperaturni i medijski diktat srozavanja kriterija i pristanka na isti. Daj mi skrolanja ničega, daj mi bacanja vremena, daj mi druženja i pričanja ni o čemu... Ljeto je odmor. Ljeto je anything goes. Ljeto je filters i brane up

Povezano

Meditacija ili spavanje: Što je zdravije i bolje za naše zdravlje?

Da je meditacija lakša u odnosu na spavanje, više bi ljudi posezalo za ovom aktivnošću. Pa ipak, donosimo odgovore kako meditacija ima više koristi od spavanja

Kako spojiti hranu i sreću, a da ne utječu na naše debljanje?

Od uloge ugljikohidrata do dodataka prehrane koje vrijedi uzeti, donosimo pregled namirnica koje nam mogu pomoći da se osjećamo sretni - a da nemaju štetnih posljedica po našu figuru!

5 recepata koji vam mogu pomoći u jačanju imunološkog sustava

Vrijeme je promjenjivo, a broj zaraženih koronavirusom raste iz dana u dan. Kako bi osnažili svoj imunološki sustav, zavirite u kuhinjske kabinete i ojačajte svoj imunološki sustav uz pomoć hrane

Trebamo li tek kupljenju odjeću oprati prije nego što je počnemo nositi?

Postavlja se pitanje do koje mjere je potrebno ići kako bismo bili čisti ili zaštićeni (kada je riječ o pandemiji)? Jer, ako ćete dotaknuti rukama kvaku vrata ili slično na javnom mjestu, čemu onda vrijedi oprana odjeća nakon kupnje?

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime