Ponedjeljak, 28 listopada, 2024

Iz koje moderne dizajnerske džezve biste vi popili svoju kavu?

Studenti Studija dizajna pri zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu prošle su akademske godine s mentorima razvijali idejna rješenja modernih džezvi. Žiri će odabrati finaliste koji će biti predstavljeni javnosti. Glasovi svih zaljubljenika u kolokvijalno zvanu tursku kavu odlučit će koja će džezva biti i proizvedena!

Ponukani željom da tradiciji uživanja u svježe mljevenoj kavi, koju mnogi nazivaju i turskom kavom, doda dozu modernog dizajna koji će u ovaj mnogima omiljen ritual unijeti još malo užitka i ljepote, Barcaffè je polovicom prošle godine studentima Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu dao u zadatak da osmisle novu i modernu džezvu.



Četrdesetoro je studenata pod budnim okom mentora Ivane Fabrio, Nine Bačun, Andree Hercog, Mladena Orešića i Nike Pavlinek tijekom semestra istraživalo podrijetlo, tehnologiju izrade i povijest uporabi džezve, te osmislilo suvremenu interpretaciju ovog popularnog i neizostavnog predmeta svakoga kućanstva.

Sladoljev-Jolić Bruna

“Zadatak je bio dizajn malog uporabnog predmeta tzv. džezve koja pretpostavlja kontekst u ritualu ispijanja kave, vodeći računa o značenju predmeta za pojedinca, o tomu je li on za osobnu ili zajedničku uporabu, u privatnom ili javnom miljeu. Studenti su trebali osmisliti i nove vrijednosti u funkcionalnom, dekorativnom i emotivnom smislu imajući na umu sam ritual dok istodobno poštuju materijal, raspoloživu tehnologiju i iskustvo korisnika”, rekla nam je Ivana Fabrio. Ciljevi su bili da se studenti upoznaju s osnovnim predznanjima o procesu formalnog i simboličkog oblikovanja sitnog uporabnog predmeta kao proizvoda, sa zadanim zahtjevima za poštivanjem materijala te odnosa forme, značenja i funkcije.

Razvoj iskustva ispijanja kave

O tomu kako su mentori vodili studente od ideje do nacrta konkretnih uporabnih predmeta pričala je i Nina Bačun objasnivši da dizajnerski rad ima svoje uporište u praksi, te da proces dizajniranja počinje s analizom konteksta vezanog uz konkretni zadatak. Istraživanje povijesnih, kulturoloških, gospodarskih i tehnoloških okolnosti utječu na razvoj ne samo proizvoda već i ljudskog iskustva vezanog za spravljanje i ispijanje kave.

“U tu su analizu uključena i osjetila, odnosno osjetilni doživljaj koji su studenti dokumentirali kroz asocijacije i njihov vizualni prikaz”, kaže nam Bačun.  

Tomašek Ema

Nakon analize postojećih džezvi i rituala vezanih uz ispijanje kave, uslijedio je indeks dizajna, analiza postojećih proizvoda na tržištu. Temeljem zaključaka istraživanja studenti su napravili kreativnu sintezu i svoju reakciju kroz nekoliko idejnih rješenja.

“Najprikladnije rješenje u odnosu na mogućnosti i tehnologiju izvedbe, ekonomičnost i racionalnu upotrebu resursa, potrebe klijenta i tržišni uspjeh odabire se za razradu i izvedbu u modelu”, objašnjavaju dalje mentorice. Navode da je posljednja faza kreativnog procesa razrada idejnog rješenja koja obuhvaća izvedbene nacrte, razradu konstrukcije i razne tehnike vizualizacije predmeta.

“U procesu izvedbe dizajner surađuje s tehnologom, naručiteljem i drugim eventualno potrebnim suradnicima. Istovremeno se razmišlja o implementaciji na tržište, brendingu, ambalaži i oglašavanju koje se razvija u suradnji s dizajnerima vizualnih komunikacijama i drugim suradnicima”, završava Fabrio.

Pavesic Dora

Slijedi izbor finalista

Tako su mentori među radovima preko 40 studenata odabrali 20 najboljih. Sada će žiri u sastavu Tihana Taraba, nagrađivana produkt dizajnerica i članica uspješnog dizajn studija Grupa, Sanja Bencetić, izvanredna profesorica na kolegijima Industrijski dizajn, Metodologija dizajna, Ergonomija i Inkluzivni dizajn, te Krešo Marin, Barcaffèov direktor razvoja odabrati finaliste.

Finalisti će se potom predstaviti javnosti putem Internet stranice Velika scena, a glasovi publike primat će se unutar perioda od mjesec dana.

Ovo nije prvi puta da Barcaffè i Atlantic grupa surađuju s mladim ili etabliranim dizajnerima i umjetnicima, ali i širokom javnošću. Naime, Velika scena je i osnovana kada je sestrinska tvrtka Grand kafa u BiH tražila posebno dizajniranu šalicu kave koja simbolizira uživanje u Sarajevu, filmskome festivalu i omiljenome toplome napitku. Osam najboljih radova po mišljenju stručnog žirija bilo je izloženo pred publikom jednog od najvećih festivala u regiji, kao i na Internet stranici Velike Scene. Publika i posjetioci stranice iz cijele regije odabrali su tri najbolja rješenja čiji su autori osvojili nagrade.

Rodinis Eva

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime